Naslov
Geomorfološki tragovi pleistocenske glacijacije masiva Čvrsnice i hrpta Čabulje (BiH)
(Geomorphological traces of Pleistocene glaciation in the Čvrsnica massif and the Čabulja ridge (BiH))

Autori
Milićević, Mirjana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.10

Godina
2013

Stranica
181

Mentor
Faivre, Sanja ; Pahernik, Mladen

Ključne riječi
geomorfologija; oledba; morena; Čvrsnica; Čabulja
(geomorphology; glaciation; moraine; Čvrsnica; Čabulja)

Sažetak
Provedenim istraživanjem analizirani su morfološki tragovi pleistocenske glacijacije planinskog masiva Čvrsnice i hrpta Čabulje. Cilj istraživanja bio je utvrditi prostorni obuhvat glacijacije na temelju detaljnog kartiranja morfoloških tragova oledbe te evidentirati egzaracijske i akumulacijske reljefne oblike. Istraživano područje (513, 45 km2) obuhvaća središnji dio planinskog sustava Visoke Hercegovine, između kanjonskih dolina Doljanke i Neretve na sjeveru i istoku, planinskih hrptova na zapadu (Vrana i Liba) i zaravni Brotnjo na jugu. Najvećim dijelom područje se nalazi na visini iznad 800 m. U litološkom sastavu istraživanog područja prevladavaju okršene, karbonatne (vapnenci, dolomiti) naslage mezozojske starosti. Na oblikovanje reljefa osim geoloških i strukturnih obilježja utjecali su glacijalni, krški i padinski procesi. U vršnom planinskom prostoru dominantna je mrežasta struktura reljefa s nizom uzvišenja (hrptovi, glavice), udubljenja (ponikve, uvale) i platoa. Gorki masiv Čvrsnice podijeljen je hrptovima Sljemena, Vilinca i Velike Čvrsnice na platoe Plase, Muharnice i M. Čvrsnice. Hrbat Čabulje u središnjem dijelu ima izdvojen plato omeđen dolinama Vanjače i Rosnih poljana s bočnih strana. Upravo takva podloga predglacijalnog reljefa uz povoljne klimatske uvjete pogoduje akumuliranju snijega i leda odnosno stvaranju oledbe. Na temelju analize morfometrijskih parametara, rekonstrukciji klime i prostornog rasporeda ledenjačkih morfološih oblika može se pretpostaviti maksimalno područje zahvačeno oledbom od oko 200 km2. Utvrđeno je postojanje triju tipova pleistocenskih ledenjaka: cirkni, platoasti i dolinski. Tragovi cirknih ledenjaka utvrđeni su najvećim dijelom uz padine hrptova Vilinca, Velike i Male Čvrsnice i hrpta Čabulje. Platoasti ledenjaci imali su regionalna obilježja, a pružanje i obim određen je kako prihranjivanjem ledom tako i pružanjem hrptova. Dolinski ledenjaci prate pružanje postojećih dolina, a prihranjuju se uglavnom ledom s okolinih padina (ledenjak Bare, Vanjača). Kao posljedica egzaracijskog oblikovanja u recentnom reljefu utvrđeno je postojanje 26 dobro očuvanih cirkova. Najveći broj cirkova razvijen je na padinama hrptova sjeverne ekspozicije i ima manju površinu. Cirkovi južne orijentacije su veći, oblikovani u rasjedno predisponiranim uvalama. Utvrđene ledenjačke doline u gornjem dijelu imaju karakterističan „U“ profil, a njihova dužina i pravac pružanja određeni su istaloženim akumulacijskim ledenjačkim sedimentima (morene, glaciofluvijalni sedimenti). Postojanjem završnih morena na niskim nadmorskim visinama od oko 280 m pretpostavljeni su povoljni uvjeti za razvoj znatnih količina leda. Granulometrijskom analizom akumuliranih naslaga na određenim, ravnomjerno raspoređenim lokacijama u većini uzoraka utvrđena je niska razina zaobljenosti zrna, gotovo dvije trećine krupnih čestica (šljunak) i relativno slaba sortiranost materijala što s obzirom na položaj upućuje na ledom pretaložen sediment (morene i glaciofluvijalne plavine).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA