Naslov
Utjecaj različite gnojidbe na prinos i kvalitetu radiča
(Effect of different fertilizer upon the yield and quality of chicory)

Autori
Herak Ćustić, Mirjana ; Poljak, Milan ; Toth, Nina ; Pavlović, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
36. znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva : zbornik sažetaka = 36th Croatian Symposium on Agriculture with an International Participation Achievements and Perspectives of Croatian Agriculture : collection of summaries / Kovačević, Vlado - Osijek, 2000, 165-165

ISBN
953-6331-15-2

Skup
Znanstveni skup hrvatskih agronoma s međunarodnim sudjelovanjem Postignuća i perspektive hrvatskog poljodjelstva (36 ; 2000)

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
gnojiva; radič; prinos; makroelementi; mikroelementi
(fertilizers; chicory; yield; macronutrients; micronutrients)

Sažetak
U radu je istraživan utjecaj različitih oblika i doza gnojiva na prinos i kvalitetu radiča na dvije lokacije Sjeverozapadne Hrvatske, Brašljevica u Žumberku te Hrvatsko polje u Dolini Gacke, gdje se do sada ova kultura nije uzgajala. Kako je radič (Cichorium intybus var. foliosum) kultura zahtjevnija prema kaliju nego prema dušiku, uspoređivala se gnojidba sa kompleksnim mineralnim gnojivom sa visokim sadržajem kalija N:P:K:=5:20:30 u dozama od 500, 1000 i 1500 kg/ha s uobičajenom organskom gnojidbom (50 t/ha stajskog gnoja), te kontrolom bez gnojidbe. Rezultati jednogodišnjih istraživanja pokazuju što se prinosa tiče, da je na obje istraživane lokacije najbolji rezultat polučila varijanta gnojena s 1500 kg/ha mineralnog gnojiva, a najniži kontrolna varijanta bez gnojidbe. U Hrvatskom polju nije utvrđena značajna razlika između gnojidbe od 1000 i 1500 kg/ha, dok je u Brašljevici razlika značajna. Primjena 50 t/ha stajnjaka ostvarila je identičan prinos kao i primjena 500 kg/ha mineralnog gnojiva. Tržni prinosi u Hrvatskom polju (2, 71- 4, 95 kg/m2) općenito su viši od prinosa u Brašljevici (1, 58 – 2, 99 kg/m2). Značajno je da su prinosi na obje istraživane lokacije viši od literaturnih navoda drugih autora, a posebice u Hrvatskom polju. Gledajući kvalitetu radiča, izraženu količinom minerala, u Hrvatskom polju je utvrđeno značajno više kalija (5, 75 – 4, 37 % K20) u svim gnojenim varijantama u odnosu na kontrolu (4, 0 % K20). U Brašljevici je značajno najviše kalija utvrđeno u varijanti gnojenoj s 1000 kg/ha (5, 82 % K20). Gnojidba stajnjakom nije se značajno razlikovala u količini kalija u odnosu na kontrolu. Razlike u količini fosfora u radiču nisu utvrđene. U Brašljevici je utvrđena značajno najviša količina kalcija u kontrolnoj varijanti (0, 46 % Ca) dok je sadržaj magnezija u gnojenih varijanata (0, 30 - 0, 33 % Mg) viši od kontrole (0, 28 % Mg). U Hrvatskom polju nisu utvrđene razlike u količini Ca i Mg. Utvrđene količine mikroelemenata su optimalne, a značajno najviša količina željeza utvrđena je u Brašljevici u varijanti gnojenoj sa 1000 kg /ha mineralnog gnojiva (350 mg Fe/kg suhe tvari). Gledajući utjecaj gnojidbe na nakupljanje nekih nepoželjnih tvari u radiču u prvom redu nitrata u Brašljevici su općenito utvrđene niže vrijednosti (956 – 1682 mg N03/kg Z.M.) u odnosu na Hrvatsko polje (1503 –2045 mg N03/kg Z.M.). Interesantno je da je u Brašljevici varijanta gnojena s 1000 kg/ha mineralnog gnojiva u istoj kategoriji kao i varijanta gnojena stajnjakom, dok je u Hrvatskom polju najveća koncentracija nitrata utvrđena pri gnojidbi s najvećim dozama mineralnog gnojiva. Za ova istarživanja važno je naglasiti da je opterećenost kadmijem i olovom zanemariva na oba lokaliteta što je bilo i za očekivati obzirom na njihov nizak sadržaj u tlu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA