Naslov
Dijagenetske promjene na stijenkama kućica planktonskih foraminifera
(Diagenetic changes on the planktonic foraminiferal tests foraminifera)

Autori
Slavković, Renata ; Premec-Fuček, Vlasta ; Hernitz Kučenjak, Morana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. hrvatski geološki kongres : knjiga sažetaka / Horvat, Marija - Zagreb : Hrvatski geološki institut, 2010, 108-109

ISBN
978-953-6907-23-6

Skup
4. hrvatski geološki kongres

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 14.10.2010. - 15.10.2010

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
planktonske foraminifere; eocen; struktura stijenke; dijagenetske promjene; sjeverni Jadran
(planktonic foraminifera; Eocene; wall texture; diagenetic changes; north Adriatic Sea)

Sažetak
Duboke istražne bušotine Istra more smještene su u sjevernom dijelu Jadranskog mora i pripadaju rijetkim svjetskim lokalitetima s iznimno dobro očuvanim planktonskim foraminiferskim zajednicama. Kućice planktonskih foraminifera, koje su u potpunosti izgrađene od kalcita, predstavljaju dragocjene podatke u kojima su zapisani paleooceanografski i paleoklimatski uvjeti nekadašnjih marinskih okoliša, a posredno ih iščitavamo iz kvalitetnih rezultata izotopnih analiza. Očuvanost kalcitnih kućica jedan je od najvažnijih elemenata koji omogućavaju filogenetske i taksonomske studije (HEMLEBEN & OLSSON, 2006). Dijagenetski procesi koji utječu na prvobitni sastav i strukturu kućica najmanje se osjećaju u glinovito laporovitim stijenama koje su zastupljene u eocenskim sedimentima sjevernog Jadrana. Unatoč tomu, detaljna proučavanja na skanirajućem elektronskom mikroskopu (SEM) otkrila su nekoliko vrsta promjena primarnih struktura na stijenkama kućica. Najčešće dijagenetske promjene na kućicama planktonskih foraminifera, a koje se događaju u različitim fazama dijageneze, su slijedeće: 1. Rekristalizacija Rekristalizacija reda veličine nekoliko mikrona najčešće nije vidljiva pod svjetlosnim mikroskopom, a novonastala struktura stijenke može se uočiti jedino na SEM-u. Primjer rekristalizacije glatke, homogene kriptokristalaste stijenke prisutan je npr. kod vrsta roda Hantkenina , kada se pod velikim povećanjima od 2000-4000x uočava hrapava površina prekrivena sitnim kristalima kalcita. 2. Stvaranje kalcitne kore Kalcitna kora počinje se stvarati na površini nekih kućica kada one dospiju na morsko dno. Izlučuju se krupni, nepravilni grumeni kalcita koji mogu potpuno prekriti primarnu strukturu. 3. Korozija stijenke ili selektivno otapanje stijenke Korozija stijenke zabilježena je kod vrsta rodova Globorotaloides i Acarinina. Primarna stijenka je otopljena u obliku nepravilno raspoređenih rupica, pa sve do otapanja većih dijelova kućice kod vrsta koje su jače podložne otapanju, npr.kod vrste Acarinina truncatulinoides. 4. Alteracija ili zamjena Alteracija ili zamjena zamijećena je kod samo nekoliko primjeraka. U novim uvjetima izlučuju se veliki idiomorfni kristali koji u potpunosti mogu prekriti primarnu strukturu stijenke Ovi veliki kristali mogu biti vidljivi i pod svjetlosnim mikroskopom. Budući da je ova pojava primijećena na samo nekoliko primjeraka, nije nam poznata pojava koja je do nje dovela. 5. Defolijacija ili ljuštenje („peeled off“) Defolijacija ili ljuštenje zapaženo je kod vrsta grupe Turborotalia cerroazulensis (Sl. 1-B). U neposrednoj je vezi s bilamelarnom teksturom stijenki planktonskih foraminifera , odnosno načinom kalcifikacije. Svaka stijenka nastaje izlučivanjem kalcita na vanjskoj i unutrašnjoj strani primarne organske membrane -POM, (HEMLEBEN et al., 1989), što rezultira bilamelarnom stijenkom. Proces se ponavlja kod stvaranja svake nove klijetke, a rezultat toga je višeslojna stijenka, koja se tijekom dijageneze može ljuštiti. 6. Zapunjavanje kućica Zapunjavanje kućica također se odvija nakon što one dospiju na morsko dno i bivaju zapunjene u najvećem broju slučajeva piritom, glaukonitom, kao i glinovitim materijalom, najčešće kaolinitom. Pri tome inače svijetle kućice dobivaju tamniju boju i nisu pogodne za izotopne analize. 7. Dijagenetski izazvana ornamentacija kućica Dijagenetski izazvana ornamentacija kućica manifestira se na površini stijenke u obliku manjih ili većih kalcitnih bodlji. One mogu dovesti do zabune kod proučavanja jer podsjećaju na primarnu ornamentaciju koju izlučuje jedinka za svoga života. 8. Gametogeni kalcit Gametogena kalcifikacija je važna pojava koja se odvija za života jedinke. Ona predstavlja biogeni proces dodavanja nepravilnih kalcitnih grumena na površinu kućice, kojim se kućica otežava i do 30% (BÉ, 1980). Događa se oko 16 sati prije odbacivanja gameta i zapravo predstavlja evolucijsku prilagodbu kojom se omogućuje tonjenje kućice u dublje slojeve stupca vode, koji su bogati nutrijentima, i time vjerojatno favoriziraju preživljavanje mladih jedinki i daljnju egzistenciju vrste. Ova pojava zamijećena je kod mnogih skupina planktonskih foraminifera, a najočitija je kod vrsta roda Globigerinatheka te kod vrste Subbotina senni. Ponekad je teško razlikovati tako nastali gametogeni kalcit koji jedinka izlučuje u zadnjoj fazi svog reproduktivnog ciklusa od kalcitne kore .

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA