Naslov
Klinička i epidemiološka obilježja bolesnika oboljelih od sistemskog eritemskog lupusa u Republici Hrvatskoj
(Clinical and epidemiological characteristics patients with systemic lupus erythematosus in Croatia)

Autori
Cerovec, Mislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.06

Godina
2012

Stranica
122

Mentor
Anić, Branimir

Ključne riječi
sistemski eritemski lupus

Sažetak
U istraživanoj skupini bolesnika sa sistemskim eritemskim lupusom (SLE) istraživani su demografski i deskriptivno-epidemiološki pokazatelji u vrijeme postavljanja dijagnoze i vrijeme posljednjeg pregleda. Skupina se sastojala od 474 bolesnika sa SLE-om (421 žena i 53 muškarca). Prosječna dob bolesnika u vrijeme postavljanja dijagnoze je bila 36, 33 godine (raspon 4 -78), prosječno vrijeme praćenja bolesnika je11, 60 godina. U vrijeme postavljanja dijagnoze prosječni broj zadovoljenih klasifikacijskih kriterija bio je 3, 81, u vrijeme posljednjeg pregleda 5, 29. Pri postavljanju dijagnoze je 56, 50% bolesnika imalo zadovoljen barem jedan kožno-sluznički kriterij (kasnije 82, 31%), a 88, 70% barem jedan imunološki kriterij (kasnije 98, 87%). Najzastupljeniji je bio pozitivan titar ANA (85, 31% odnosno 96, 90%), najmanje zastupljen neuropsihijatrijski poremećaj. Izračunata je učestalost sastavnica svakog kriterija za koji je to bilo moguće (serozitis, neuropsihijatrijski poremećaj, hematološki poremećaj, imunološki poremećaj). U vrijeme posljednjeg pregleda u skupini serozitisa učestaliji je bio pleuritis (13, 15%), od neuropsihijatrijskih poremećaja epilepsija (4, 76%), od hematoloških poremećaja leukopenija (56, 46%), od imunoloških poremećaja pozitivan titar a- DNA (85, 03%). Očekivano je porastao ukupan broj kao i učestalost pojedinih klasifikacijskih kriterija. Uočena je statistički značajna rodna razlika u učestalosti fotosenzitivnosti i leptirastom osipu (učestaliji u žena) i nefrološkom poremećaju (učestaliji u muškaraca) te u zastupljenosti psihoze, hemolitičke anemije i limfopenije. Učinjenom obradom podataka dobiveni su osnovni deskriptivni epidemiološki podatci o hrvatskoj skupini bolesnika u tridesetogodišnjem razdoblju te su pokazali da se hrvatska populacija bolesnika ne razlikuje od europskih. Prema rezultatima istraživanja moguće je bolje planirati zdravstvenu zaštitu, troškove hospitalizacija i izobrazbu kadrova potrebnih za zbrinjavanje ovih bolesnika. Dobiveni rezultati i formirana baza podataka mogli bi s podatcima iz ostalih centara u RH činiti osnovu nacionalnog registra bolesnika sa SLE-om.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA