Naslov
Svjetska financijska kriza i njene hrvatske refleksije
(The Global Financial Crisis and Its Reflections in Croatia)

Autori
Vedriš, Mladen ; Šimić, Ružica

Izvornik
Računovodstvo i financije (0350-4506) 54 (2008), 12; 156-161

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
globalna kriza; financijski sektor; reforme; regulacija
(global crisis; financial sector; reforms; regulation)

Sažetak
Snaga, brzina i pravac ekonomskih događanja u godini koja je na izmaku početno u SAD, zatim sve više unutar Europske unije, a s ozbiljnim konzekvencama i na ostala područja svijeta, izmijenili su preko noći i teorijske paradigme, a još i više praktična ponašanja protagonista ekonomske politike praktično posvuda. Paradoks je ovog vremena i događanja da su demontažu neoliberalnog koncepta ekonomskog razvoja, prvi počeli ostvarivati upravo njeni vodeći protagonisti: SAD i Velika Britanija, a zatim lančano (reakcijski) praktično sve razvijene države svijeta. Intervencionizam, i to sveobuhvatni i sektorski: pomoć, gotovo neograničena financijskom sektoru, a zatim i sve više sektorima realne ekonomije: prijevoz i logistika, izvoznici, poljoprivreda, mala i srednja poduzeća, ... postaje pravilo ponašanja o kojem se ni ne diskutira ili ga se problematizira, a kamoli osporava. Unutar globalizirane ekonomije i svijeta multinacionalnih korporacija odjednom dominantnu ulogu dobivaju nacionalne države i njihove vlade. Zahtijeva se, ali i stvara nova, drugačija i znatno aktivnija regulatorna uloga države. Isto tako, i nova uloga globaliziranih adresa koje postaju bitni partneri kako u saniranju postojećeg stanja, te još i više, u stvaranju nove kofiguracije međunarodne ekonomije. Republika Hrvatska uspjela je izbjeći prvi krizni udar, jer nacionalni financijski sektor nije niti poznavao niti se koristio tržišnim instrumentima i proizvodima koji su ovo stanje proizveli, bilo primarno uspostavom subprime kredita, bilo njihovom kasnijom konsolidacijom (sekuritizacijom), te daljnjim plasmanom izuzetnih razmjera drugim financijskim adresama, uključivo ili čak i prvenstveno europskim. Osnovno pitanje koje se postavlja za Hrvatsku je kako se pripremiti da se ublaže ili izbjegnu posljedice drugog vala, što znači usporavanja gospodarskog rasta i globalno i za Republiku Hrvatsku onom najbitnijem: području Europske unije gdje se realizira dominantni dio vanjsko-trgovinskih odnosa, financijskih transakcija, te prometa i prihoda turističkog sektora.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA