ࡱ> @B;<=>?{ Gbjbjzz A:< VV  D   n!l  b!L&"&"&">"###\\\\\\\$eCh]$##$$]&">"a999$$ &">"\9$\996SV&"` i. T\a0 bTh8h8VhV`#Zs#@9#4####]] 9### b$$$$h#########V v: Tajni dogovori u oligopolu Doc. dr. sc. Nataaa Rup i i Ivana Frajman Ekonomski fakultet Sveu iliate u Rijeci Ivana Filipovia 4, 51000 Rijeka, Hrvatska Telefon: 051-355-111 Fax: 051-212-68 Email: nrupcic@efri.hr SA}ETAK - Tajnim pregovorima konkurenti oligopolisti koga tr~iata nastoje ostvariti ekstra profite bez poveanja dodane vrijednosti za svoj proizvod ili uslugu te na taj na in rijeaiti problem donoaenja u inkovitih upravlja kih odluka u uvjetima strateake meuovisnosti. Negativne u inke tajnih dogovora mogue je identificirati s aspekta potroaa a, funkcioniranja i razvoja tr~iata te druatvenoga blagostanja. Tajno je dogovaranje prisutno na skoro svim oligoplisti kim tr~iatima i mo~e obuhvatiti proizvodnju, distribuciju ili prodaju proizvoda i usluga. Zakonodavna praksa usmjerena je na borbu protiv takvih oblika poslovnoga ponaaanja i uspostavu pravednoga tr~ianog natjecanja. No, treba napomenuti da se temeljni razlog takvoga postupanja menad~menta krije u na inu vrjednovanja njihovoga rada u smislu kompenzacijskih paketa. Ocjena njihovoga rada esto se temelji samo na financijskom rezultatu poduzea, prilikom ega se kompenzacijski paketi temelje na ostvarenim profitima, a dijelom i na ostvarenim prihodima. Stoga bi problem atetnosti tajnih sporazuma, osim u inkovitim zakonodavstvom, trebalo rjeaavati i na na in da vlasnici pri vrjednovanju rada menad~era uzimaju u obzir i potencijale stvaranja vrijednosti poduzea u budunosti, odnosno organizacijsku odr~ivost, koja se mo~e temeljiti samo na kontinuiranom procesu u enja, u inkovitoga upravljanja znanjem te uravnote~enoga zadovoljavanja interesa interesno utjecajnih skupina. Na taj na in mogue je uravnote~iti dugoro ne interese vlasnika, menad~era, ali i druatva u cjelini. Klju ne rije i: oligopol, tajni dogovori, zaatita tr~ianoga natjecanja SA}ETAK  In oligopoly markets competitors use secret agreements to achieve extra profits without increasing the value added for their market offering. It is also the way of solving the problem of making effective management decisions in the conditions of strategic interdependence. Negative implications of secret agreements can be identified from the aspect of consumers, market and social welfare. Secret agreements are present in almost every oligopoly market and can encompass production, distribution and sales. Judicial practice is aimed at combating such inappropriate business behavior and establishing fair market competition. It should however be noted that the main reason for such a managerial behavior lies in the way their efforts are valued in terms of compensation packages, which are predominantly based on the achieved profits and revenues. Except for developing right judicial practice, the problem of such business malpractice should therefore be solved in the way that the owners, when valuing managerial efforts, take into consideration future corporate value creation potentials, or in other words organizational sustainability, which can only be based on the continuous process of learning, effective knowledge management and balanced satisfying of stakeholder interests. In that way it is possible to balance long term interests of owners, managers and the society in general. Keywords: oligopoly, secret agreements, protection of market competition 1. UVOD Sudionici suvremenih globalnih tr~iata, ija se dinamika poslovanja neprestano ubrzava, definirali su profit kao klju ni imbenik uspjeanosti. Ostvarene razine profita osnovica su za odreivanje kompenzacijskih paketa menad~era. Tr~iatima koja ostvaruju najvee profite dominiraju multinacionalne kompanije i to u pravilu na svakom pojedinom tr~iatu tek nekolicina. Na oligopolisti kim tr~iatima mali broj subjekata stoga dijeli, u pravilu, visoke profite. Takva situacija navela je upravlja ke strukture da profite pokuaaju poveati ne samo ja anjem konkurentnosti temeljene na inovacijama i znanju, ve i dogovorima i suradnjom. No, takvi dogovori naruaavaju pravila pravednoga poslovanja i tr~ianoga natjecanja te za posljedicu imaju atetne u inke kako za potroaa e, tako i za potencijalne konkurente. Ostvarivanje dodatnih profita na temelju dogovora izmeu konkurenata, bez stvaranja dodane vrijednosti u proizvodu ili usluzi najgrublji je na in iskoriatavanja tr~ianih prilika oligopolista. Zbog toga je va~no stvoriti adekvatne zakonske okvire za reguliranje ovakvoga ponaaanja na oligopolisti kim tr~iatima, odnosno konstantno pronalaziti nove na ine borbe protiv tajnih dogovora. Ta je borba nu~na jer razvitak svakoga tr~iata le~i u unaprjeivanju uvjeta konkurentnoga natjecanja, koje se temelji na poboljaanju kvalitete ponude. Na tr~iatima gdje se dogovorima izmeu konkurenata varaju potroaa i kako bi poduzea ostvarila ekstra profite, taj je razvitak ugro~en. Zemlje sa razvijenim gospodarstvima prepoznale su va~nost borbe protiv tajnih dogovora te razvijaju zakonske okvire za njihovo u inkovito otkrivanje i sankcioniranje. One sa slabije razvijenim kapitalisti kim gospodarstvima, kakvo je i ono Republike Hrvatske, joa su na po etcima takve borbe te zakonskim okvirima nastoje zaatiti prava potroaa a i uspostaviti osnovicu za pravedno tr~iano natjecanje. Sukladno navedenom problemu i predmetu istra~ivanja postavljena je radna hipoteza: objektivnim znanjem o tajnim pregovorima, koji predstavljaju raairenu praksu na oligopolisti kim tr~iatima, mogue je utvrditi atetne posljedice koje se odra~avaju na konkurenciju, potroaa e i gospodarstvo u cjelini te na toj osnovici definirati u inkovite zakonske okvire za njihovo u inkovito otkrivanje i sankcioniranje. 2. TR}I`NA STRUKTURA OLIGOPOLA Oligopol je situacija u kojoj na tr~iatu djeluje mali broj prodavatelja neke robe ili usluge. Glavni imbenici koji odreuju oligopolsku strukturu su tehnoloaki i troakovni imbenici. Poduzea oligopolisti kih struktura su u pravilu iznimno kapitalom intenzivna, odnosno potrebna su velika ulaganja za ulazak u industriju, uz visoke fiksne, esto nepovratne troakove. Visoki troakovi kapitala su ujedno zna ajna prepreka ulasku novih poduzea na tr~iate. U takvim industrijama, kao ato su rafinerije nafte, proizvodnja automobila, izrada aviona i sl. princip minimalnih prosje nih troakova mogue je postii samo uz uvjet velikoga obujma poslovanja. Osnovni oblici oligopolisti kih tr~iata razlikuju se prema odreenim zna ajkama. Prije svega, mogu postojati razlike u proizvodu koji oligopolisti proizvode te tako mo~e postojati isti ili homogeni oligopol i diferencirani ili heterogeni oligopol (Salvatore, 1994.). isti oligopol podrazumijeva da poduzea proizvode identi ne, homogene proizvode, dok se na diferenciranom oligopolu proizvodi neato razlikuju, odnosno heterogeni su. Bitno je naglasiti da je oligopol najrasprostranjeniji oblik tr~iane strukture u preraiva koj industriji. isti oligopol naj eae se javlja u proizvodnji elika, aluminija i cementa. Primjer oligopola sa diferenciranim proizvodom su automobilska, industrija duhana, proizvodnja sapuna i deterd~enta te farmaceutska industrija. U Republici Hrvatskoj najizra~enije oligopolisti ke strukture pojavljuju se u opskrbi duhanom, motornim gorivima telekomunikacijskim uslugama, bankarskom sektoru te farmaceutskoj industriji. Posebna vrsta oligopola je tzv.  tigh-knit oligopoly . To je oligopol visoke tr~iane koncentracije, odnosno struktura tr~iata je takva da se mora o ekivati da e cijene biti znatno iznad razine tr~ianih, a obujam proizvodnje znatno manji od normalnog. Openito se takva situacija o ekuje kada etiri najvea poduzea koja djeluju na odreenom tr~iatu zajedno dr~e tr~iani udio od 50% ili viae te ako osam najveih tvrtki posjeduju tr~iani udio od 70% ili viae (Cerovac,2010.). Oligopolisti se pri utvrivanju cijena i obujma proizvodnje mogu ponaaati neovisno. Ta neovisnost, meutim, ima odreena ograni enja. Naime, izmeu oligopolista postoji odnos odreene uzajamne meuovisnosti glede donoaenja strateakih odluka koje se odnose na cijene i kvalitetu proizvoda ili usluga, odnosno na obujam proizvodnje (Cerovac, Rje nik pojmova prava i politike tr~ianoga natjecanja i srodnih podru ja, 2010.). Menad~eri poduzea koja posluju na oligopolisti kom tr~iatu svjesni su injenice da e svaka njihova odluka i promjena tr~ianoga ponaaanja imati u inak i na druge tr~iane sudionike. Zapravo, prije donoaenja veine zna ajnih ekonomskih odluka, kao ato su odreivanje cijena, definiranje razine proizvodnje, poduzimanje promid~bene kampanje ili investiranje u nove proizvodne kapacitete, menad~er mora pokuaati utvrditi koje su mogue reakcije konkurenata te na toj osnovi definirati parametre za optimalnu odluku. Agencija za zaatitu tr~ianoga natjecanja (2012.) razlikuje dva na ina strateakoga ponaaanja na oligopolisti kom tr~iatu: 1) kooperativno ponaaanje kod kojega se kroz razli ite oblike dogovaranja ostvaruju zajedni ki profiti koji su na razini monopolisti koga te 2) nekooperativno ponaaanje kod kojega menad~eri poduzea strateake odluke o cijenama i koli ini proizvodnje donose potpuno neovisno (Bertrandov i Cournotov model ravnote~e bave se tim modelima). U odnosu na ponaaanje menad~era poduzea razlikuju se i dvije strategije: 1) strategija  milo za drago koja predstavlja nekooperativno ponaaanje te 2) strategija brzoga odgovora ili strategija  okida  kao oblik kooperativnoga ponaaanja. 3. MOGUNOSTI DOGOVARANJA NA OLIGOPOLISTI KOM TR}I`TU Kada se govori o oblicima tajnih dogovora prvo je potrebno razjasniti da se pod tajnim dogovorom izmeu konkurenata na oligopolisti kom tr~iatu podrazumijevaju sporazumi, odluke ili bilo kakav oblik usklaenoga djelovanja koji za cilj ima sprje avanje, naruaavanje ili ograni avanje tr~ianoga natjecanja (Agencija za zaatitu tr~ianoga natjecanja, 2012.). Najva~niji razlozi ulaska u tajne sporazume su ostvarivanje ekstra profita i izbjegavanje neizvjesnosti u oligopolisti koj meuovisnosti. Sporazumi do kojih dolazi na oligopolisti kom tr~iatu izmeu poduzea koja posluju na istoj razni proizvodnje ili distribucije, odnosno poduzea koja meusobno konkuriraju, zovu se horizontalni sporazumi (Cerovac, 2010). Dogovori koje posti~u menad~eri mogu imati i pozitivne i negativne u inke po tr~iano natjecanje. Negativne u inke na tr~iano natjecanje imaju oni dogovori koji su sklopljeni s ciljem da se izravno ili neizravno utvruju prodajne cijene, ograni ava obujam proizvodnje ili prodaje i dijele tr~iata ili kupci. Pozitivne u inke imaju dogovori malih i srednjih poduzea iji su ih menad~eri sklopili u cilju smanjivanja troakova te podjele rizika i nematerijalnoga znanja na na in koji omoguuje br~e inovacije. Dogovor izmeu menad~era poduzea koja posluju na istoj razni proizvodnje ili distribucije, odnosno horizontalni sporazum prema Agenciji za zaatitu tr~ianoga natjecanja (2012.) mo~e biti: " formalan, primjerice ugovor, ali i " preautni dogovor ili zajedni ko postupanje, ija je svrha isklju ivanje tr~ianoga natjecanja izmeu sudionika takvoga sporazuma, s ciljem da poveanjem cijena ostvare dodatni profit. Preautni dogovori menad~era na oligopolisti kom tr~iatu mogu imati oblik tzv.  svjesnog paralelizma . Naj eai dogovori odnose se na cijene, podjelu tr~iata, kupaca ili lokacija na kojima e se prodavati proizvodi. Takoer se definiraju rabati, opseg proizvodnje i cjelokupno ponaaanje na tr~iatu, kako bi se podijelili profiti i tr~iate zatvorilo za nove konkurente. Takvi su dogovori atetni s dvije strane: izravno za potroaa e kojima se ograni ava kako kvalitativni, tako i cjenovni izbor. S druge strane, menad~eri takvih poduzea meusobno se ne natje u pa samim tim nemaju potrebe za inoviranjem i stvaranjem nove vrijednosti. Postoje dvije glavne vrste sporazuma: karteli i cjenovno predvodniatvo. Oba oblika uglavnom podrazumijevaju preautne (tajne) sporazume jer je otvoreno sporazumno djelovanje danas obi no protuzakonito u veini zemalja (Grubiai,2000.). U suvremenom poslovnom svijetu gotovi svi oblici dogovora koji atete pravednom tr~ianom natjecanju su zabranjeni zakonom. Iako svjesni njihovoga postojanja, oni se dr~e u tajnosti pa i na in njihovoga funkcioniranja predstavlja odreenu zagonetku. Zbog toga, mo~da najbolji uvid u na in poslovanja i funkcioniranja organizacije koja koordinira postupke svojih lanova u cilju najboljega mogueg zadovoljavanja njihovih interesa mo~e biti OPEC. OPEC je danas oblik legalnoga kartela. Prema Cerovcu (2010.) razlikuju se dvije osnovne vrste kartela: 1. javni kartel kao oblik kartela u kojem dr~ava utvruje pravila koja se odnose na cijene, obujam proizvodnje i drugo, a koji su javni te su njihovo postojanje i uvjeti poslovanja poznati javnosti; primjeri su izvozni, depresijski, krizni i meunarodni karteli; 2. privatni ili tajni karteli kao rezultat tajnoga sporazuma menad~era poduzea na temelju kojega poduzea ostvaruju odreene uzajamne koristi; njihovo postojanje nije poznato javnosti, a vjerojatnost da se za njih sazna je vrlo mala. Najpoznatiji oblici takvih javnih udru~ivanja su u proizvodnji nafte, kave, aeera. Uz kartel i cjenovno predvodniatvo treba spomenuti i druge oblike tajnih dogovora: cjenovni sustav na temelju polazne to ke i Bainovu teoriju odreivanja cijene zapreke ulasku (Bain, 1947. i 1956.). Objaanjavanje viae razli itih oblika tajnih dogovora nu~no je kako bi se dobila potpuna slika o mogunostima tajnih pregovora, koje menad~eri imaju u poslovanju. Takoer, brojnost oblika i razraeni na ini funkcioniranja ovakvih dogovora govore u prilog sveprisutnosti i raairenosti ovakvoga ponaaanja na oligopolisti kim tr~iatima. Neposredni sporazumi izmeu oligopolista su najo itiji primjer zabranjenoga sporazuma, meutim danas u svijetu trgovinska udru~enja, poslovne organizacije i sli ne ustanove obi no provode mnoge takve aktivnosti te na zakonit ili posredan na in posti~u ciljeve neposrednih tajnih sporazuma. Trgovinska udru~enja, primjerice, izdaju razli ite asopise koji donose informacije o stvarnim i planiranim akcijama lanova. Na taj ovlaateni na in poduzea primaju poruku i s tim u skladu djeluju (Fellner, 1949). Osim neposrednih formalnih dogovora, na oligopolisti kim tr~iatima javlja se i pojam  svjesnoga paralelizma . U pravilu, menad~eri nastoje da njihova poduzea djeluju neovisno od drugih konkurenata na tr~iatu. Meutim, u oligopolu to nije mogue jer se ponaaanje menad~era konkurentskih poduzea mora uzeti u obzir. Uzimanjem u obzir ponaaanja konkurenata, menad~eri na oligopolisti kim tr~iatima ujedna avaju, odnosno prilagoavaju svoje cijene sa cijenama konkurencije. Na taj na in oni i bez formalnoga dogovora djeluju kao kartel. Monopolska rjeaenja (rjeaenja kod kojih se maksimiziraju zajedni ki profiti) na odreenom tr~iatu u pravilu nisu mogua bez tajnoga dogovaranja. Prema Kapuralu (2008.) iznimno se ostvaruju u okolnostima kada: 1) menad~eri svakoga poduzea znaju monopolsku cijenu, tj. imaju to nu obavijest o tr~ianoj potra~nji i troakovima svih poduzea na tr~iatu; 2) kada menad~er svakoga poduzee uo ava meuovisnost s drugim poduzeima u industriji; 3) kada sva poduzea imaju identi ne troakove i identi ne potra~nje za svojim proizvodima. U praksi sve navedene kriterije je gotovo nemogue ispuniti bez sudjelovanja u tajnim pregovorima. Zato se kroz povijest razvilo viae oblika tajnih dogovora koje oligopolisti koriste kako bi ostvarili razli ite koristi. Kartel je po definiciji sporazum izmeu poduzetnika koji su meusobni konkurenti na tr~iatu (Agencija za zaatitu tr~ianoga natjecanja, 2013). Oni u pravilu nastaju na oligopolisti kom tr~iatu, stoga se takva situacija naziva kooperativni oligopol. lanovi kartela ponaaaju se kao udru~enje te se naj eae dogovaraju o cijenama, podijeli tr~iata ili si dodjeljuju kupce, odnosno lokacije na kojima e prodavati svoje proizvode ili usluge. Osim toga, dogovaraju rabate, definiraju opseg proizvodnje i cjelokupnu djelatnost kojom se bave, svoje ponaaanje i uvjete koje e postaviti u postupcima javne nabave, dijele profit, zatvaraju tr~iate za nove konkurente ili kombiniraju navedeno. Na taj na in izravno atete potroaa ima kojima ograni avaju cjenovni i kvalitativni izbor, dok sami, budui da se meusobno ne natje u, ne ula~u u inovacije i ne stvaraju novu vrijednost. Pravo tr~ianoga natjecanja smatra ih izvorom najveih i najdalekose~nijih posljedica na potroaa e, tr~iano natjecanje i ekonomiju u cjelini, zabranjuje ih i za njihove sudionike predvia najstro~e nov ane kazne (Agencija za zaatitu tr~ianoga natjecanja, 2013.). Kako bi se kartel ostvario, nije nu~no da se svi proizvoa i na odreenom tr~iatu pridru~e kartelu. U u praksi veina kartela uklju uje samo mali broj poduzea. U slu aju da se dovoljan broj poduzea pridr~ava dogovora, kartel mo~e ostvariti svoje ciljeve na tom tr~iatu. U danaanjim uvjetima globalizacije karteli su esto internacionalni. Dogovaranje upravlja kih struktura poduzea o zajedni kim postupcima na tr~iatu, kao odgovor na sve vee zahtjeve tr~iata nikako nije novi oblik suradnje poduzea. Takvi su dogovori danas u veini zemalja zakonski zabranjeni pa se zbog te injenice i izvode u tajnosti. Karteli se, kao i ostali oblici tajnih dogovora, formiraju prvenstveno u svrhu poveanja individualne dobit za tvrtku. To se posti~e pomou monopolisti ke strategije smanjenja proizvodnje i poveanja cijena. Menad~er svakoga pojedinog poduzea mo~e smanjiti proizvodnju u oligopolu, neovisno o drugima. No, kada nema tajnoga dogovora tako bi samo uzrokovao poveanje profita za sva poduzea na tr~iatu u industriji koja nisu smanjila svoju proizvodnju. Uz to, kartelom se mo~e prevladati problem  slijepoga putnika . Problem  slijepoga putnika prema Cerovcu (2010.) nastaje kada menad~er jednoga poduzea koristi pogodnosti iz aktivnosti drugoga poduzea poduzetih u cilju promocije nekoga proizvoda, a bez da sudjeluje u troakovima. To je situacija u kojoj menad~er, koji nije donio odluku o ulaganju u promociju nekoga proizvoda, ni~om cijenom supstituta privu e kupce poduzea iji je menad~er donio odluku o ulaganju u oglaaavanje. Tako se menad~er koji nije imao ulaganja nalazi u ulozi  slijepoga putnika , tzv. free-ridera jer besplatno  jaae na valu troakova i napora koje je stvorio drugi menad~er. Iz navedenoga se mo~e izdvojiti nekoliko uloga koje karteli imaju za upravlja ke strukture na oligoplisti kim tr~iatima: 1.Mehanizami kojima se prevladavaju problemi slijepoga putnika 2.Mehanizami za ka~njavanje varanja 3.Agencije za odreivanje razine proizvodnje 4.Agencije za podjelu profita Osim uloga koje moraju zadovoljavati, postoje i drugi razlozi zbog kojih se menad~eri odlu uju za sudjelovanje u kartelima. injenica je da ulazak u kartele predstavlja rizik te je prije svake odluke potrebno uzeti u obzir sve pogodnosti, ali i ote~avajue injenice. Prema Kapularu (2008.) postoji nekoliko osnovnih uvjeta koje je potrebno zadovoljiti da bi se menad~eri odlu ili za sudjelovanje u kartelu: 1. kartel mora biti u stanju postaviti cijene na razinu koja ne dozvoljava konkurenciji ulazak na tr~iate; 2. O ekivana kazna za formiranje kartela mora biti niska u odnosu na dobit; 3. Troakovi za organiziranje i funkcioniranje kartela moraju biti manji od dobitaka. Karteli se u suatini formiraju kako bi se ostvarili ekstra profiti do kojih se redovnim poslovanjem ne mo~e doi. 4. Primjena teorije igara na tajne dogovore oligopolista Teorija igara ima airoku primjenu u ekonomiji. Ta se metoda koristi i u makroekonomiji i u mikroekonomiji. Na podru ju mikroekonomije posebnu ulogu ima u analizi oligopola. Iz dosadaanjega izlaganja problematike mo~e se vidjeti da menad~eri poduzea donose razli ite odluke u cilju maksimiziranja svojih profita. Pri donoaenju tih odluka menad~er u oligopolisti koj konkurenciji svjestan je meuovisnosti poslovanja s drugim poduzeima na tr~iatu, zbog ega mora voditi ra una o moguim reakcijama drugih na njegove odluke i obratno. im menad~er poduzea po ne razmialjati o tome kakve e odluke donositi, a s obzirom na mogue reakcije drugih, u ekonomskoj analizi mo~e se govoriti o strategijskim igrama. Teorija igara analizira na in kako se dva ili viae sudionika u igri odlu uju za strategije koje utje u na svakog sudionika. Igra je aktivnost u kojoj sudjeluju dva ili viae igra a iji su interesi razli iti. Igra  je sudionik u igri, a budui da su ciljevi sudionika u igri konfliktni, neki igra i ostvaruju pozitivan, a drugi negativan rezultat, ovisno o strategiji koju primjenjuju. Strategija je plan akcija igra a koja ovisi o njihovom znanju i informiranosti o moguim akcijama njihovoga protivnika. Budui da postoje alternative u definiranju strategija, rezultat igre ovisi o snala~ljivosti igra a. Svaki igra  postavlja svoj cilj i bira strategiju svoje igre. Njegov protivnik se ponaaa na isti na in. Zato kona ni ishod igre ovisi istovremeno o strategijama svih sudionika. Teorija igara predstavlja opi alat koji se menad~erima nudi u procesu odlu ivanja u uvjetima velike meuovisnosti. Ona nudi prikladan okvir za odlu ivanje kada ishodi odluke ovise o aktivnostima koje poduzimaju drugi. Pod ishodima se misli na financijski rezultat, dakle profite ili gubitke, a odluke predstavljaju izbor strategije poduzea. U teoriji igara treba razlikovati: " simultane igre kada igra  donosi odluke bez znanja o odlukama drugih igra a i " diskontinuirane igre kada igra  donosi odluku nakon promatranja odluke drugoga igra a. Takoer, ovisno o duljini trajanja postoje: " jednokratne i " igre koje se ponavljaju U praksi, poduzea ne igraju samo jednu nego mnogo igara jer trajno konkuriraju jedan drugome pa tako poslovnu stvarnost najbolje opisuju igre koje se beskona no ponavljaju (Rup i, 2010). Mogunosti strateakoga ponaaanja oligopolista ve su navedene, a u ovome e dijelu biti pojaanjeno kooperativno ponaaanje. U pravilu, oligopolisti koji se odlu uju za kooperativno ponaaanje su otprilike jednake  tr~iane snage . Strategija  brzoga odgovora ili strategija  okida  jedan je od oblika ponaaanja koje mogu izabrati oligopolisti u cilju maksimizacije profita. Dakle, rije  je o obliku kooperativnoga ponaaanja u odnosu na druge oligopoliste koji djeluju na tom tr~iatu. Oligopolist se ponaaa kooperativno u odnosu na druge sve dok se i oni tako ponaaaju. Meutim, im drugi oligopolisti prestanu biti kooperativni i on e prestati. (Cerovac, 2010.) Mo~e se uzeti primjer duopola, odnosno situacija na oligopolisti kom tr~iatu na kojem dva poduzea proizvode iste proizvode. Tajnim pregovorom menad~eri odlu e kako e odrediti viae cijene kako bi ostvarili ekstra profite. Na temelju dosadaanjega iskustva, oba su menad~era uvjerena kako onaj drugi nee varati i zara unati ni~e cijene. No, ukoliko bi se to dogodilo varanje jednoga bilo bi  okida  za drugoga, koji bi trajno snizio cijene i na taj na in kaznio varanje. S obzirom da niti jedan igra  nema interesa prodavati proizvode po ni~im cijenama, interes za varanjem ne postoji. Mo~e se pretpostaviti da, ako se pridr~avaju tajnoga dogovora o postavljanju viaih cijena, oba poduzea zarauju po 5.000$ ekstra profita. Ukoliko se jedan od igra a odlu i za varanje, kratkoro na korist iznositi e 25.000$, dok e istovremeno drugi igra  biti u trenutnom gubitku od 5.000$. U sljedeem razdoblju i drugi e igra  sniziti cijene pa e oba zaraivati 0$ ekstra profita. Matemati ki se to mo~e prikazati ovako: Vrijednost poduzea (PV) = sadaanja vrijednost svih buduih profita PV= P0 +  QUOTE   +  QUOTE   + ... +  QUOTE   =  QUOTE   - sadaanji profit - profit u prvoj sljedeoj godini - profit u drugoj godini itd. Ako poduzee X vara, sadaanja vrijednost njegovih profita iznosi: PV= 25.500$ + 0 + 0 + 0 + 0 + 0 +...+0 Ako se poduzee pridr~ava dogovora sve dok posluje zaraivat e 5.000$ PV= 5.000$ + 5000$/(1+i) + 5000$/(1+i)2 + ... = 5000$ (1+i) / i (1) Poduzee X nema razloga varati ako je: sadaanja vrijednost profita nakon varanja < sadaanja vrijednost profita ako se pridr~ava dogovora ili 25.000 < 5.000(1+i) / i (2) Izrazi (1) i (2) su u jednakosti ako je i=25% Iz primjera se mo~e zaklju iti: ako je kamatna stopa manja od 25%, poduzee X gubi viae ako vara izra~eno u sadaanjoj vrijednosti nego ako se pridr~ava dogovora. Takoer, jednako vrijedi i za poduzee B. U igrama koje se beskona no ponavljaju, ako su kamatne stope niske, poduzea se pridr~avaju dogovora i postavljaju viae cijene, na atetu kupaca. U slu aju da se poduzee odlu i na varanje, ka~njava ga se na na in da dugoro no gubi sve dobitke. Strah od rigoroznoga ka~njavanja razlog je odr~avanja dogovora. Oligoplisti mogu odlu ivati o strategiji i ako igre traju odreeno vrijeme. Ove su igre odreene vremenskim periodom pa se s obzirom na njega mogu podijeliti u dvije skupine: " igre kod kojih igra i ne znaju kada e igre zavraiti i " igre u kojima igra i to znaju U igrama s nepoznatim krajem igra i igraju igru odreivanja cijena dok njihovi proizvodi ne zastare. Dakle, postoji neizvjesnost kada e se odigrati posljednja igra. U nemogunosti predvianja to noga kraja igre dogovaranje o cijenama istovjetno je kao kod igara koje se beskona no ponavljaju jer poduzee nema interesa varati ako o ekuje da e viae zaraditi poativanjem dogovora, nego varanjem. U igrama s poznatim krajem tajno dogovaranje ne funkcionira iz razloga ato sve strane znaju kada e doi do kraja igre. U po etku se dogovor poatuje, igra se odvija kao kod igara koje se beskona no ponavljaju. No, zadnja iteracija, uzimajui u obzir vjerojatnost kraja igre, predstavlja igranje kao kod jednokratnih igara. To zna i da e dogovori biti prekraeni jer sankcije viae nee biti mogue. Za primjer se mo~e uzeti igra koja se igra dvaput u duopolu. Menad~eri poduzea X i Y u prvoj e igri zara unati visoke cijene, a u drugoj niske cijene kako bi maksimizirali profite. Budui da nema mogunosti za treu igru, poduzea se meusobno ne mogu kazniti za aktivnosti koje poduzmu u drugoj igri. U drugoj igri poduzee X zara unava niske cijene, a poduzee Y svjesno njegove reakcije se takoer odlu uje za niske cijene. U protivnom, ako bi poduzee Y zara unalo viae cijene poduzee X bi privuklo viae kupaca i viae zaradilo. Oba poduzea tako u oba razdoblja zarauju 0 profita. Mo~e se zaklju iti da tajno dogovaranje funkcionira sve dok poduzea ne znaju kada e igra prestati. 5. KR`ENJE PRAVILA TR}I`NOGA NATJECANJA U POSLOVNOJ PRAKSI Suvremena zakonodavstva gotovo svih razvijenih zemalja svijeta sve veu pozornost posveuju sankcioniranju poslovnih subjekata koji naruaavaju konkurentno tr~iano natjecanje. U praksi postoji mnogo primjera kraenja pravila tr~ianoga natjecanja. U toj borbi predvode SAD i Europska Unija, iako je sankcioniranje tajnoga dogovaranja praksa i u veini ostalih zemalja svijeta. Zbog velikoga broja primjera koje nudi, zakonodavstvo EU mo~e poslu~iti kao relevantan primjer moderne borbe u suzbijanju tajnih dogovora. Potrebno je objasniti kako Europska unija prema lanku 81. Ugovora o EZ razlikuje nekoliko vrsta tajnoga dogovaranja te prema njima tra~i, otkriva i sankcionira nekonkurentno tr~iano natjecanje. Te vrste tajnih dogovora (Kapular, 2008.) su sljedee: 1. dogovor o cijenama 2. diskriminacija u cijenama 3. podjela tr~iata 4. ograni enje ili kontrola proizvodnje 5. razmjena informacija 6. dogovori kroz udru~enja Najvei broj tajnih dogovora koji je otkriven i sankcioniran od Europske komisije je kartel u kojem sudionici dogovaraju cijene. Mo~da najpoznatiji primjer je tzv.  vitaminski kartel . Radi se o osam menad~era koji su tijekom 2001. sudjelovali u osam razli itih tajnih dogovora kojima su dijelili tr~iata i dogovarali cijene te time utjecali na tr~iate vitaminskih proizvoda. Funkcioniranje kartela odvijalo se tako da su menad~eri poduzea sudionika: " odredili cijene za razli ite vitaminske proizvode; " dodijelili prodajne kvote za svako poduzee; " dogovorili poraste cijena; " izdali najave cijena sukladno dogovoru; " ustanovili sustav nadzora nad provedbom tajnih dogovora na najviaim menad~erskim polo~ajima pojedinih sudionika. Zajedni ko djelovanje bilo je toliko izra~eno tako da je, na primjer, farmaceutska tvrtka Hofman La Roche nastupala kao predstavnik europskih proizvoa a vitamina na sastancima u Japanu i Dalekom Istoku (Vitamins cartel, OJ, 2003). Kada su otkriveni, ka~njeni su u iznosu od ukupno 855 milijuna eura, koji su raspodijeljeni po odgovornosti za ovih osam poduzea: " F. Hoffmann-La Roche AG (`vicarska): 462 milliona " BASF AG (Njema ka): 296.16 milliona " Aventis SA (Francuska): 5.04 milliona " Solvay Pharmaceuticals BV (Nizozemska): 9.10 milliona " Merck KgaA (Njema ka): 9.24 milliona " Daiichi Pharmaceutical Co Ltd (Japan): 23.4 milliona " Eisai Co Ltd (Japan): 13.23 milliona " Takeda Chemical Industries Ltd (Japan): 37.05 milliona Kazna za Hoffman La Roche bila je izrazito velika iz razloga ato je utvreno da je ta tvrtka imala vodeu ulogu u kartelu. Prilikom izricanja sankcija Europska komisija uzima u obzir trajanje kartela, olakotne okolnosti kao ato su npr. suradnja s Europskom komisijom tijekom istrage i otegotne okolnosti, kao ato su ponavljanje povrede, vodea uloga u kartelu i sl. Joa jedan primjer dogovora o cijenama je slu aj  Graphite Electrodes . Europska komisija je utvrdila kako su se menad~eri osam proizvoa a dogovorili povisiti cijene tako ato e svaki proizvoa  povisiti cijene u dogovorenom postotku na svojem nacionalnom tr~iatu. Provedba dogovora odr~avala se razmjenom buduih ciljanih cijena i sustavom nadzora (Graphite Electrodes, OJ, 2002). Zakonodavstvo Europske Unije u lanku 81. Ugovora o EZ takoer zabranjuje primjenu nejednakih uvjeta za iste poslove s razli itim trgova kim partnerima, ime ih se stavlja u nepovoljan polo~aj u odnosu na konkurenciju. Tako dogovori kojima tr~iani konkurenti diskriminiraju odreene kupce ili korisnike usluga primjenom razli itih cijena ili drugih uvjeta predstavljaju zabranjene dogovore. Ova vrsta diskriminacije utvrena je u predmetu  Fedetab , u kojemu su proizvoa i duhana sklopili dogovor o maksimalnoj mar~i profita te podijelili trgovce na malo i na veliko u odreene grupe ili kategorije, uz fiksiranje mar~a profita za svaku kategoriju. Poseban oblik diskriminacije predstavlja i davanje povoljnijih rabata od strane sudionika dogovora svojim kupcima, a 46>@jp ǽۤzgR=(hP3hm56CJOJQJ\]aJ(hP3h_ 56CJOJQJ\]aJ%hhV16CJOJQJ\]aJhY(h55CJOJQJhMLh?JCJNHOJQJhMLh?JCJOJQJhMLh?JOJQJjh50JOJQJUhCJOJQJhF"CJOJQJh?JCJOJQJhMLh?JCJOJQJhLYhLY5CJOJQJhx;OJQJ64 ^`$da$ $a$gdMr $da$gdYZ;+$a$gdF"$a$gdJ%v+$a$gd?J $da$gdP3 $da$gd- $da$gd?JdgdLY r t b d   HJ֪~l~lZlZlZllZ"hJ%v56CJOJQJ\]aJ"hP356CJOJQJ\]aJ(hP3hP356CJOJQJ\]aJ,hP3h56CJNHOJQJ\]aJ,hP3hh56CJNHOJQJ\]aJ(hP3h56CJOJQJ\]aJ(hP3hh56CJOJQJ\]aJ(hP3hV156CJOJQJ\]aJ#DV\^`tFiV@*hJ%vhJ%v6CJOJQJ]aJmH sH %hJ%vh{56CJOJQJ\aJ4hh{6B*CJOJPJQJaJnHphtH+hP3hP36CJOJPJQJaJnHtH+hP3h?J6CJOJPJQJaJnHtH.hP3h?J56CJOJPJQJaJnHtH&hP356CJNHOJQJ\]aJ"hJ%v56CJOJQJ\]aJ"hP356CJOJQJ\]aJFHlNO:;տ迦}cN>hMr5B*CJOJQJph(hMr6CJOJPJQJ\aJnH tH 3hJ%vhMr6CJOJPJQJaJmH nHsH tH3hJ%vhP36CJOJPJQJaJmH nHsH tHhJ%vh{OJQJmH sH 0hJ%vh{56CJOJQJ\]aJmH sH *hJ%vhJ%v6CJOJQJ]aJmH sH $h6CJOJQJ]aJmH sH .hJ%vhJ%v6CJNHOJQJ]aJmH sH PRbd  R Z \ f !ƴ~oo~^~o~o~~^~~~ h!5CJNHOJQJ\aJh](5CJOJQJ\aJh!5CJOJQJ\aJ&hh5CJNHOJQJ\aJ%hh5CJOJQJ\aJo("hh5CJOJQJ\aJhY(hK5CJOJQJhY(hK5OJQJaJh+5OJQJaJ$h@hF"5B*CJOJQJph$!@!L!X!Z!n!p!t!~!!!!!!!"""","2":"L"N"\"^""""""""""""ⲡp\&hh5CJNHOJQJ\aJ%hh5CJOJQJ\aJo(h5CJOJQJ\aJhP5CJOJQJ\aJ hLU5CJNHOJQJ\aJhLU5CJOJQJ\aJ"hh5CJOJQJ\aJh5CJOJQJ\aJh](5CJOJQJ\aJh!5CJOJQJ\aJ$""# #*#:#N#j#|############$$J$L$$$$$$$ % %h%j%v%x%߹ߛ߈y߈yj߈[߈hpi5CJOJQJ\aJhh5CJOJQJ\aJhcZ5CJOJQJ\aJ%hh5CJOJQJ\aJo(hU5CJOJQJ\aJh5CJOJQJ\aJ"hh5CJOJQJ\aJ&hh5CJNHOJQJ\aJ"hh5CJOJQJ\aJh5CJOJQJ\aJ#L$),//0045<b@GHIFKK +$`a$gd +$`a$gd +$`a$gdZ +$`a$gd \ +$`a$gdj +$`a$gd$a$$da$$d`a$gd2$d`a$gdx%%%H&J&d&f&&&&&''6'B'H''''''''((( (@(B(z(((((((zkZk h25CJNHOJQJ\aJh25CJOJQJ\aJ he5CJNHOJQJ\aJh5CJOJQJ\aJhe5CJOJQJ\aJ%hh5CJOJQJ\aJo(hRi5CJOJQJ\aJ&hh5CJNHOJQJ\aJh15CJOJQJ\aJ"hh5CJOJQJ\aJ#((()) )T)V)))))*(*:*B*D*T****++ +$+&+V+X+d+l+p+~+++++++++̫̫̫̫̆sddddshG5CJOJQJ\aJ%hh25CJOJQJ\aJo( h25CJNHOJQJ\aJ&hh25CJNHOJQJ\aJ"hh25CJOJQJ\aJh5CJOJQJ\aJh25CJOJQJ\aJ%hh5CJOJQJ\aJo("hh5CJOJQJ\aJ'+++++++++,,:,<,J,L,\,t,,,,,,,,,,---R-T-V--- .ߗߗwhhhG5CJOJQJ\aJ hI5CJNHOJQJ\aJhI5CJOJQJ\aJ"hh5CJOJQJ\aJh5CJOJQJ\aJ%hh25CJOJQJ\aJo(&hh25CJNHOJQJ\aJh25CJOJQJ\aJ"hh25CJOJQJ\aJ" ..2.4.6.../j/l/////////0000ڷڗ{peWI:hhCJOJQJaJhY(hK5CJOJQJh?JhK5OJQJaJh5OJQJaJhI5OJQJaJh?Jh+5OJQJaJh?Jh)65CJOJQJh5CJOJQJ\aJ h25CJNHOJQJ\aJh25CJOJQJ\aJ&hh5CJNHOJQJ\aJ"hh5CJOJQJ\aJ%hh5CJOJQJ\aJo(0000011L1N1v111111111112222222222222H3J3L3333ֺֺ֩֩֩ʛʌ{kkhhGCJOJQJaJo( hhGCJNHOJQJaJhhGCJOJQJaJhCJNHOJQJaJ hhCJNHOJQJaJhhCJOJQJaJo(hCJOJQJaJhhCJOJQJaJhjhjCJOJQJaJhjCJOJQJaJ&33344^4h4~4444444444445 545j5l5555556b6d6l6666666B7F7L7N77777h8j8ٸٸٸٸ٩||| hhjCJNHOJQJaJhjCJOJQJaJhhjCJOJQJaJo(hhjCJOJQJaJhhCJOJQJaJo( hhCJNHOJQJaJhhCJOJQJaJhCJOJQJaJhGCJOJQJaJ0j8888F9H9N9P9p9r9999999::::(;*;:;<;;;<< <<.<b<d<l<<<<<<<⚌qqhh \CJOJQJaJh \CJOJQJaJhCJNHOJQJaJhCJOJQJaJhhCJOJQJaJh"CJOJQJaJhhCJOJQJaJo( hhCJNHOJQJaJhhCJOJQJaJhhjCJOJQJaJ'<=f=h=====4>6>>>>>>> ? ???J?L???????@@b@@A A,A.AJALA`AbAAAAAAAAB嬝| hhCJNHOJQJaJhhCJOJQJaJo(hhCJOJQJaJhjCJOJQJaJhGCJOJQJaJhh \CJOJQJaJo( hh \CJNHOJQJaJhh \CJOJQJaJhUCJOJQJaJ/BBBCCLC^CCCCCCCCCCC DDDVDXDDDDDDDDDDDֺ֩֝|p|dXh "CJOJQJaJhB3CJOJQJaJhUCJOJQJaJ hhCJNHOJQJaJhhCJOJQJaJo(hZCJOJQJaJ h+!hCJNHOJQJaJh"CJOJQJaJh+!hCJOJQJaJo(h+!hCJOJQJaJhhCJOJQJaJhCJOJQJaJ DE6EPERE`EbExEzEEEEEEEEEEpFrFtFFFFFFGGfGhGGGGGH4H6HRHTHxHzHHٸٸ٬謞فuiٸh \CJOJQJaJhUCJOJQJaJh \hCJOJQJaJh "CJNHOJQJaJhjCJNHOJQJaJhjCJOJQJaJ hhCJNHOJQJaJhhCJOJQJaJo(hhCJOJQJaJh "CJOJQJaJhGCJOJQJaJ)HHHHHHI IZI\IIIIIIIII JJJ,J.JvJxJJJJJBKDKKKK$LnLtL|L~LLLLLLLLLLԪh#XCJOJQJaJhdCJOJQJaJ hhCJNHOJQJaJhu|CJOJQJaJ#hhCJNHOJQJaJo(h \CJOJQJaJhCJOJQJaJhhCJOJQJaJhhCJOJQJaJo(/KvL(M*M,MMMvQ&WXXP_dlezgi"nrDv +$`a$gdM +$`a$gdZ" +$`a$gd() +$`a$gd_ +$`a$gd?J +$`a$gd$+$a$gdsw +$`a$gdLMMM$M&M(M*M,MfMMMM^N`NdNfNNNNN*O,O2O4OOOOOO$P6PNPPP\P`PfPtPPP"Q$QLQNQZQ\QrQtQvQQQQQQQQQQQ RRRRRRRSS S坑pppphhCJOJQJaJo( hhCJNHOJQJaJh CJOJQJaJhhCJOJQJaJ hMh_CJNHOJQJaJhGCJOJQJaJhUCJOJQJaJhMh_CJOJQJaJo(hMh_CJOJQJaJh_CJOJQJaJ, S"S,S.SbSdSSSSST T.T0TTTTTUUUxUUUUUUVV V V>V@VVVVVVVVVWW>W@WdWfW|W~WNXTXVX`X帠唆h"CJNHOJQJaJh"CJOJQJaJhZqCJOJQJaJh()CJOJQJaJhhCJOJQJaJo( hhCJNHOJQJaJhCCJOJQJaJhhCJOJQJaJh_CJOJQJaJ4`XXXXXXYY&Y(YFYHYnYpY~YYYYYYYYYY Z ZZZXZZZ\ZpZrZZZZ$[.[0[4[6[<[>[[[ \\\\\h()CJOJQJaJh!CJOJQJaJh?CJOJQJaJhW?CJOJQJaJ hhCJNHOJQJaJhUCJOJQJaJh CJOJQJaJhhCJOJQJaJo(hhCJOJQJaJ1\ \v\x\\\\\\]]]]]^^^^8^R^T^~^^^^^^^^^@_B_L_N_P_Z____ ``n`p``⵩⎂qq hMh_CJNHOJQJaJhUCJOJQJaJhMh_CJOJQJaJhO_RCJOJQJaJhkCJOJQJaJhhCJOJQJaJo(h()CJOJQJaJ hhCJNHOJQJaJhhCJOJQJaJhh!CJOJQJaJ+```````aaa"a&a2a4aaa4bFbZbbbbbbbbbbcc\c^cccô{{o{ch5'gCJOJQJaJhz(CJOJQJaJhhCJOJQJaJo(h"JCJOJQJaJh6CJOJQJaJ hhCJNHOJQJaJhhCJOJQJaJh_CJOJQJaJ hMh_CJNHOJQJaJhMh_CJOJQJaJhMh_CJOJQJaJo(!ccccc(d*d4d6ddddddddddleeee"fXf^fjffffffffggTgVgpgrgvgxgggg׻ׯג׆zznznnגnגגnnhTECJOJQJaJheZCJOJQJaJh)6CJOJQJaJ hhCJNHOJQJaJhCJOJQJaJh()CJOJQJaJhz(CJOJQJaJhhCJOJQJaJo(hhCJOJQJaJh5'gCJOJQJaJh5'gCJNHOJQJaJ+gghh:hj@jTjVjnjxj|jjjjɬ堑wf hMhMCJNHOJQJaJh_CJNHOJQJaJh_CJOJQJaJhMhMCJOJQJaJhCJOJQJaJhZ"CJOJQJaJ hhCJNHOJQJaJh,jCJOJQJaJhhCJOJQJaJo(hhCJOJQJaJheCJOJQJaJ"jjkkkk k"k:kXkkkkPlRlTlVlllll mmmmmmmmmmnnnnTnVn|n~nnnnnnnDoFobodoooooo÷ԫԟԓhACJOJQJaJh{sCJOJQJaJhFCJOJQJaJh()CJOJQJaJ hMhMCJNHOJQJaJhMhMCJOJQJaJh_CJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo(5oooppppbpfphprptpppppppPqRqqqqqqqrrrrlrnr|r~rrr8s:sLsNssֵ|p|phCJOJQJaJhCJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo( hMhMCJNHOJQJaJh|2CJOJQJaJ hMhU.CJNHOJQJaJhMhU.CJOJQJaJo(hMhU.CJOJQJaJhMhMCJOJQJaJhU.CJOJQJaJ(ssssss^t`tttuu&u(u:uy@yHyJyXyZyyyyyyyyhCJOJQJaJ hMhMCJNHOJQJaJhCJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo(hMhMCJOJQJaJhMhCJOJQJaJBDvwyyhz"|ĉҍvh2ȔΘhBnp +$`a$gdM+$a$gd)6 +$`a$gdj +$`a$gdMyyyyz zdzfzzzzz${&{{{|| |"|l|n|~|||||||||}}.}0}:}<}N}P}}}}}}}~~d~॔ԥzhCJNHOJQJaJh"CJOJQJaJ hhMCJNHOJQJaJhhMCJOJQJaJhMh()CJOJQJaJ hMhMCJNHOJQJaJhCJOJQJaJhMhMCJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo(/d~r~x~z~~~~~~<>JL"$Z\"$JL`b~RTV`b҄Ԅ帠h@CJOJQJaJhCJOJQJaJhCJOJQJaJ hMhMCJNHOJQJaJhMhMCJOJQJaJo(hMhMCJOJQJaJh()CJOJQJaJ< 02lnprƅޅ,.68HJxzƇȇ·Ї(*DFrtʾ宾 hMhMCJNHOJQJaJh()CJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo(h dCJOJQJaJhMhCJOJQJaJhCJOJQJaJhMhMCJOJQJaJh{ CJOJQJaJ3&(Z\fjl֊؊HJ&(JĽΌڌ܌BDnp~ҎԎǻתתתתתממתתגגגגhjCJOJQJaJhi6CJOJQJaJ hMhMCJNHOJQJaJh()CJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo(hMhMCJOJQJaJh dCJOJQJaJh dCJNHOJQJaJ9*,DHƏȏ02ސґԑfh:<HJԓ૝yjhMhe/CJOJQJaJ"hI_AhI_A6CJOJQJ]aJ"hI_AhM6CJOJQJ]aJhI_ACJNHOJQJaJhI_ACJOJQJaJ hMhMCJNHOJQJaJh()CJOJQJaJhCJOJQJaJhMhMCJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo(&ԓ֓VX|~•$\^–ĖƖʖ̖dfʘؘ̘֘bdrhMhM;CJOJQJaJh)6h)6CJOJQJaJh'CJOJQJaJhCJOJQJaJ hMhMCJNHOJQJaJhqiuCJOJQJaJhMhCJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo(hMhMCJOJQJaJhe/CJOJQJaJ'XZn46VX\^`b|~BDΞО "68ŸğƟ̟Ο.2TVνέΡνέέέΕ{έέέέέ{έ{έέ{έh()CJOJQJaJhUCJNHOJQJaJhUCJOJQJaJhlQnCJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo( hMhMCJNHOJQJaJhMhMCJOJQJaJ#hMhM;CJNHOJQJaJhMhM;CJOJQJaJ0V,.¡Z\`bҢԢآڢFH68PZfҤȥʥz|̦ΦPRvxڧܧhC{bCJOJQJaJhdPCJOJQJaJh()CJOJQJaJhz1;CJOJQJaJ hMhMCJNHOJQJaJhMhMCJOJQJaJo(hMhMCJOJQJaJ= ^֫ P.Ȼ6tFԽܾ $dha$gdM +$`a$gdM +$`a$gdU>@BDFZ^ 8@BتJLVXZ\fh֫ثܫ*,ĬFHbflĸĸ堑hMhC{bCJOJQJaJhC{bCJOJQJaJhZCJOJQJaJh CJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo( hMhMCJNHOJQJaJhMhMCJOJQJaJhT}CJOJQJaJ5lnprBD®ĮnptvѵѤѤјѤщ}n]n hMhCJNHOJQJaJhMhCJOJQJaJhCJOJQJaJhMhZuCJOJQJaJhZCJOJQJaJ hMhMCJNHOJQJaJhj~CJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo(hMhMCJOJQJaJhMhC{bCJOJQJaJhMhC{bCJOJQJaJo(! (xzXZtvȲβ46tvسڳ@B02еҵԵ@BP嵝婝hC{bCJOJQJaJhMCJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo(hMhCJOJQJaJ hMhMCJNHOJQJaJhMhMCJOJQJaJhCJOJQJaJ>(*0ҸԸܸ޸LNԹֹ  "fhȺʺ,.8:@BPĭjhMhMU hMhMhMhMH*OJQJhMhMOJQJhC{bCJOJQJaJhMCJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo( hMhMCJNHOJQJaJhMhMCJOJQJaJ3PRTVXZ`bprtvxz»ĻƻȻ μzk[k[khMhMCJOJQJaJo(hMhMCJOJQJaJhMhMOJQJjhMhMEHUj2hMhMEHUjhMhMEHUjhMhMEHUj[shMhMEHUjKhMhMEHUj%hMhMEHUjhMhMU hMhMjhMhMEHU#μм`b½ "8:46(*LN.0XZ<>VXķhMCJOJQJ\aJhCJOJQJaJhC{bCJOJQJaJhMCJH*OJQJaJhMCJOJQJaJhMhMCJOJQJaJo(hMhMCJOJQJaJ hMhMCJNHOJQJaJ5`0L(*,"P0fXF, +$`a$gdaF +$`a$gdiR +$`a$gdM +$`a$gdMVX`bXZ|~"$DFrtBDrtv (*(*˾˱hzCJOJQJ\aJhC{bCJOJQJ\aJ#hMhMCJNHOJQJ\aJ"hMhMCJOJQJ\aJo(hMhMCJOJQJ\aJF*,.DF "~ (* "jltvz| vzhMCJOJQJ\aJhhCJOJQJ\aJ&hMhMCJNHOJQJ\aJo(#hMhMCJNHOJQJ\aJ"hMhMCJOJQJ\aJo(hMhMCJOJQJ\aJ>6Pjlpv&(*LNfl޿޿޲vvddWdWhaFCJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJhiRCJOJQJ\aJhMCJOJQJ\aJhhCJOJQJ\aJ#hMhMCJNHOJQJ\aJhMhMCJOJQJ\aJ"hMhMCJOJQJ\aJo(".0RTbf *,."*PX08prfh&46"$JLVXZﱾ菉˾h"CJOJQJ\aJhiRCJOJQJ\aJhaFCJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJ@BFH*:<XZ\^`$&n~ vxVXhiRhCJOJQJ\aJh{CJOJQJ\aJhCJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJhaFCJOJQJ\aJ:,vV"djlnrwtz8}}*~ +$`a$gd" +$`a$gdaF+`gd +$`a$gd +$`a$gdiRV`RTXZ ^`~RTln8>JXZl| ޿޿޿޲޿޿޿޲޲ޥޕ޿޿hiRhCJOJQJ\aJhCJOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJhaFCJOJQJ\aJhiRhiRCJOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(: .024z,.PRHJx"6|~ rtd>d@dddddddeeeeeeeef0ffffUhiRh"CJOJQJ\aJhaFCJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(h"CJOJQJ\aJhiRhiRCJOJQJ\aJ>kupci zauzvrat kupuju od njih umjesto od drugih, nezavisnih dobavlja a. Kada je u pitanju podjela tr~iata, tajni dogovori izmeu menad~era konkurentnih poduzea kojima se dijeli tr~iate, smatraju se posebno ograni avajuima za funkcioniranje jedinstvenoga tr~iata Europske Unije. Podjelu tr~iata menad~eri su ostvarivali na razli ite na ine. Jedan od tih na ina je tzv.  pravilo domaega tr~iata , kojega su primjenjivali proizvoa i cementa iz zemalja EU, kako bi meusobnim izbjegavanjem izvoza drugim zemljama lanicama podijelili tr~iate. Isto pravilo primjenjivalo se izmeu proizvoa a peroksid proizvoda, iji su menad~eri sklapanjem dogovora odlu ili da e poslovne aktivnosti zadr~ati na domaem tr~iatu. Ovaj dogovor doveo je do potpunoga sprje avanja tr~ianoga natjecanja izmeu tr~ianih konkurenata i isklju io trgovinu izmeu dr~ava lanica. Tajni dogovor o podjeli tr~iata utvren je takoer u predmetu  Soda Ash u kojem su se menad~eri dva najvea proizvoa a, ICI i Solvay dogovorili da e jedan opskrbljivati isklju ivo tr~iate Velike Britanije i Irske, a drugi isklju ivo sredianju Europu. Rigorozno ka~njavanje tajnoga dogovaranja vidljivo je i u slu aju deset poduzea: Shell, Mol, RWE, Eni, Repsol i dr., koja su u razdoblju od 1992. do 2005. godine dogovarala cijene i meusobno dijelili tr~iate parafinskoga voska. Ka~njeni su nov anom kaznom u visini od 676 milijuna eura. Ograni enje ili kontrola proizvodnje kojima se opskrbljuje tr~iate s ciljem poveanja cijena naj eae se nalaze u primjerima u kojima su menad~eri tr~ianih konkurenata dogovarali primjenu istih kvota. U predmetu  Quinine Europska komisija je joa 1969. godine prvi put kaznila poduzea za dogovor koji je doveo do porasta cijena ograni avanjem proizvodnje. U pitanju ovih farmaceutskih poduzea dovoljno je bilo da su menad~eri izrazili svoju namjeru da se ponaaaju na tr~iatu na specifi an, dogovoreni na in. Razmjena informacija poseban je oblik postupanja izmeu tr~ianih konkurenata u kojem se javlja problem razlikovanja izmeu informacija koje se u poslovanju uobi ajeno razmjenjuju i nedopuatene razmjene osjetljivih informacija. Openito, razmjena informacija izmeu tr~ianih konkurenata poveava transparentnost na tr~iatu i menad~erima olakaava predvianje postupaka konkurenata i njihovoga poslovanja, a to mo~e imati i negativan u inak na tr~iano natjecanje. Potrebno je naglasiti da razmjena informacija mo~e imati i pozitivne u inke za tr~iano natjecanje, za tehnoloaki razvitak, napredak u istra~ivanju te za potroaa e. Odlu ujui kriteriji koje koristi Europska komisija su struktura tr~iata i vrste informacija koje se razmjenjuju. Sukladno tim kriterijima, ako je tr~iate visoko koncentrirano i ako je rije  o homogenim proizvodima vea je aansa da e razmjena informacija ograni avati tr~iano natjecanje (Agencija za zaatitu tr~ianoga natjecanja, 2012.). Mo~da najbolji primjer za zabranjenu razmjenu informacija je predmet  UK Agricultural Tractor Registration Exchange , u kojem je nedopuatena razmjena informacija provedena kroz trgova ko udru~enje. Klju ni elementi temeljem kojih je Europska komisija utvrdila da je rije  o razmjeni informacija (Kapular, 2008.) zabranjenoj lankom 81. Ugovora o EZ su: " visoko koncentrirano tr~iate (proizvoa i traktora s preko 80 posto tr~ianoga udjela), " prepreke ulaska na tr~iate, " bezna ajni izvoz izvan EU, " detaljna razmjena informacija koje su ina e poslovne tajne izmeu tr~ianih konkurenata, ato podrazumijeva to ne podatke o prodaji i udjelima i " redovitost sastanaka lanova. Razmjena informacija je jedan od najsuvremenijih na ina dogovaranja oligopolista. Navedeni su elementi okosnica prilikom utvrivanja nedozvoljene razmjene informacija za sve slu ajeve. Prilikom tajnih pregovora unutar udru~enja, ovisno od slu aja do slu aja, odgovornost je na samom udru~enju, na njezinim lanovima ili oboje. U predmetu Fenex Europska komisija je smatrala da preporuke o tarifama lanovima nizozemskoga udru~enja trgovaca predstavljaju zabranjenu odluku udru~enja kojom se dogovaraju cijene. `to se udru~enja ti e, u smislu lanka 81. Ugovora o EZ smatra se da su nezakonita pravila udru~enja ona koja stavljaju u nejednak polo~aj pojedina poduzea, osobito poduzea uvoznike na odreenom tr~iatu i ote~avaju im pristup udru~enju. U hrvatskom zakonodavstvu definicija zabranjenih sporazuma iz lanka 9. Zakona o zaatiti tr~ianoga natjecanja u potpunosti odgovara definiciji iz lanka 81. Ugovora o EZ te glasi: Zabranjeni su sporazumi izmeu poduzetnika koji kao cilj ili posljedicu imaju ograni avanje tr~ianoga natjecanja na mjerodavnom tr~iatu (Narodne Novine, broj 122/03,2003). Prema Agenciji za zaatitu tr~ianoga natjecanja (2012.) sporazumi mogu biti: ugovori, izri iti ili preautni dogovori, usklaena djelovanja ili odluke udru~enja poduzetnika. U hrvatskom zakonodavstvu naro ito su zabranjeni dogovori kojima se: 1. izravno ili neizravno utvruju kupovne ili prodajne cijene, odnosno drugi trgovinski uvjeti; 2. ograni ava ili nadzire proizvodnja, tr~iata tehnoloaki razvoj ili ulaganje; 3. dijele tr~iata ili izvori nabave; 4. primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s razli itim poduzetnicima; 5. uvjetuje sklapanje ugovora prihvaanjem od drugih ugovornih strana dodatnih obveza, koje nisu u svezi s predmetom tih ugovora. lanak 35. stavak 3. Zakona o zaatiti tr~ianoga natjecanja propisuje kako u ocjeni oblika sprje avanja, ograni avanja ili naruaavanja tr~ianoga natjecanja, koji mogu utjecati na trgovinu izmeu Republike Hrvatske i Europskih zajednica, Vijee za zaatitu tr~ianoga natjecanja primjenjuje na odgovarajui na in kriterije koji proizlaze iz pravilne primjene pravila o tr~ianom natjecanju u Europskim zajednicama, sukladno obvezi iz lanka 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridru~ivanju izmeu Europskih zajednica i njihovih dr~ava lanica i Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 122/03, 2003). Iz ovoga lanka zaklju uje se da u slu aju odreenih pravnih praznina ili potrebe za dodatnim tuma enjem zabranjenih sporazuma u hrvatskom pravu tr~ianoga natjecanja, va~an instrument za nadopunu predstavljaju Obavijesti, Smjernice i odluke Europske komisije te praksa europskih sudova. To je vrlo va~no, najprije zbog injenice da va~ei hrvatski zakon ne predvia pojedine u inkovite instrumente za suzbijanje tajnoga dogovaranja, nego Republika Hrvatska preuzima postojei program Europske komisije tzv. program  zvi~da a . Nedostatak je mogue uo iti u nadle~nosti za izricanje kazne. Naime, prema europskoj praksi u veini zemalja nadle~nost za izricanje kazne imaju tijela za zaatitu tr~ianoga natjecanja, ato se pokazalo u inkovitim na inom prevencije, dok su za to u Republici Hrvatskoj nadle~ni prekraajni sudovi. S obzirom na injenicu da su sudovi u Republici Hrvatskoj preoptereeni i neefikasni, ne udi injenica da su do sada u nedovoljnoj mjeri izricali sankcije sukladno Zakonu o zaatiti tr~ianoga natjecanja (Agencija za zaatitu tr~ianoga natjecanja, 2012.). U svojoj relativno kratkoj povijesti, na malom tr~iatu kao ato je gospodarstvo Republike Hrvatske, Agencija za zaatitu tr~ianoga natjecanja imala je mnoatvo malih i nekoliko krupnijih intervencija koje se mogu izdvojiti. Potrebno je napomenuti da je u ovim primjerima iz prakse hrvatske Agencije za zaatitu tr~ianoga natjecanja postojao pisani dogovor (ugovor, dokument), kojim se dokazuje djelovanje zabranjenoga dogovora izmeu tr~ianih konkurenata. Izdvojena su tri rjeaenja Agencije bitna za njezino djelovanje u zaatiti tr~ianoga natjecanja: 1. Rjeaenje Agencije koje se odnosi na zabranjeni sporazum Tisak i Distri Press Sporazum pod nazivom Dogovor radi osiguranja uvjeta za unapreenje prodaje tiska, duhanskih proizvoda i robe airoke potroanje, sklopljen 18. travnja 2000. izmeu poduzetnika Tisak i Distri-Press, koji su izravni tr~iani konkurenti, Agencija je utvrdila zabranjenim u smislu lanka 9. ZZTN. Cilj sklapanja navedenoga sporazuma bio je spre avanje, ograni avanje ili naruaavanje tr~ianoga natjecanja izri itim dogovorom izmeu konkurenata na tr~iatu, izravnim dogovorom trgovinskih uvjeta te nadzorom i diobom tr~iata (Narodne novine, broj 3/06,2006). Ovo rjeaenje posebno je va~no jer je rije  o loae strukturiranom tr~iatu odnosno duopolu, sa zajedni kim visokim vladajuim polo~ajem koji iznosi 80% udjela na tr~iatu distribucije tiska. 2. Rjeaenje Agencije koje se odnosi na slu aj: Hrvatski centar za razminiranje protiv Hrvatske udruge poslodavaca-Udruge poduzetnika za humanitarno razminiranje Ovim rjeaenjem Agencija je utvrdila da su Protokol o zaatitnim cijenama i nosiocima poslova, Izjava o poativanju zaatitnih cijena, nedavanju kapaciteta te naplati zadu~nica i Suglasnost o deponiranju i uvanju zadu~nica, koji ine jedinstvenu pravnu cjelinu, zabranjeni sporazum sukladno lanku 9. Zakona o zaatiti tr~ianoga natjecanja. Sukladno navedenom Protokolu sudionici sporazuma unaprijed su izravno utvrdili cijenu obavljanja poslova razminiranja i pojedina ne ponuditelje na odreenom podru ju Republike Hrvatske te time posljedi no podijelili tr~iate. Kao osiguranje izvraenja obveze i pridr~avanja odredbi Protokola potpisnici su potpisali i Izjavu o poativanju zaatitnih cijena, nedavanju kapaciteta te naplati zadu~nica (Narodne novine, broj 119/05, 2005). Navedeno predstavlja tipi an element ka~njavanja izmeu lanova kartela za nepridr~avanje dogovorenih cijena i podjele tr~iata. 3. Rjeaenje Agencije u slu aju: AZTN protiv autobusnih prijevoznika U predmetnom slu aju, Agencija je utvrdila kako je 14 autobusnih prijevoznika, koji prometuju na linijama Zagreb-Split i Zagreb-`ibenik sklopilo zabranjeni kartelni sporazum. Sudionici kartela izri ito su dogovorili fiksne prodajne cijene autobusnih karata na tim linijama, s njihovom istovremenom primjenom od 1. srpnja 2006., a neovisno o njihovim razli itim troakovima pri pru~anju tih usluga (Narodne novine, broj 115/07, 2007.). Cilj sklapanja takvih kartelnih sporazuma je isklju ivanje meusobnoga tr~ianog natjecanja, a posljedica nepostojanje mogunosti cjenovnoga izbora za potroaa e, neovisno o kvaliteti pru~enih usluga, ato predstavlja teako ograni enje tr~ianoga natjecanja. Unato  razvijenim mehanizmima, tajno dogovaranje nije uvijek mogue identificirati i pravovremeno sankcionirati. Stoga je nu~no u praksi primjenjivati one instrumente koji su se pokazali uspjeanima u Europi i svijetu, kako bi se u ato veoj mjeri suzbili svi oblici kraenja pravila tr~ianoga natjecanja. 6. ZNA ENJE TAJNOGA PREGOVARANJA U SUVREMENOM POSLOVANJU Negativne u inke tajnih dogovora mogue je identificirati s aspekta potroaa a, funkcioniranja i razvoja tr~iata i druatvenoga blagostanja. Negativan utjecaj na potroaa e o ituje se u viaim cijenama, slabijoj kvaliteti proizvoda i nedostatku ili smanjenom izboru. Tajni dogovori osiguravaju monopolisti ku dobit za najsna~nija poduzea na tr~iatu. Tajno dogovaranje tako ima atetan u inak na gospodarstvo u cjelini jer menad~eri gube poticaj za ja anje konkurentnosti unaprjeivanjem efikasnosti i efektivnosti. Na taj na in smanjuje se i druatveno blagostanje. Isto tako, takvi dogovori umjetno odr~avaju neu inkovita poduzea na tr~iatu, slabe proizvodne poticaje i time gospodarstvu uzrokuju zna ajnu atetu. Tajno je dogovaranje prisutno na skoro svim oligoplisti kim tr~iatima i mo~e obuhvatiti proizvodnju, distribuciju ili prodaju proizvoda i usluga. U praksi je ipak mogue utvrditi pojedina tr~iata koja su tradicionalno podlo~nija dogovorima zbog karakteristika tr~iata ili na ina na koji postupaju. Poveani rizik tajnih dogovora bit e prisutan u sljedeim situacijama: " kod smanjenoga broja konkurenata na tr~iatu poveava se rizik od sklapanja tajnih dogovora te su stoga najrizi nija skupina duopoli; " na tr~iatima iji proizvodi imaju sli na obilje~ja koja ostavljaju malo prostora za konkuriranje (homogeni proizvodi) pa je stoga najviae primjera u graevinarstvu i farmaciji; " kada su odnosi suradnje izmeu menad~era konkurenata ve uspostavljeni, npr. putem razli itih trgovinskih udru~enja; " na onim tr~iatima koja imaju viaak kapaciteta; " u uvjetima ope gospodarske krize, kao posljedica menad~erske te~nje za veim profitima. Na ovakvim tr~iatima najvei je problem utvrditi je li rije  o paralelnom usklaivanju ponaaanja poduzetnika koje je diktirano oligopolisti kim karakteristikama tr~iata ili je rije  o usklaenom djelovanju zabranjenom u pravu tr~ianoga natjecanja. Koristan primjer mo~e se nai u presudi Suda Europskih zajednica u predmetu  Wood Pulp iz 1993. godine. Preautna koluzija, odnosno preautni sporazum izmeu tr~ianih konkurenata nije sam po sebi zabranjen lankom 81. Ugovora o EZ, a paralelno postupanje poduzetnika-tr~ianih takmaca mo~e predstavljati dokaz tajnoga sporazuma kojemu je cilj ograni avanje tr~ianoga natjecanja samo ukoliko ono nije prouzro eno uvjetima na tr~iatu (Jones and Sufin, 2004). Polazei od tajnosti i nastojanja sudionika tajnih dogovora da prikriju tragove svoga djelovanja, tijelima za zaatitu tr~ianoga natjecanja najvei problem i izazov predstavlja otkriti i sa dovoljno dokaza utvrditi djelovanje kartela. Istra~ne radnje koje je potrebno provoditi prilikom otkrivanja tajnih dogovora mogu se sa~eti u sljedee: " prikupljanje podataka od stranaka, tr~ianih konkurenata i treih osoba, " istra~ivanje tr~iata, " ispitivanje svjedoka. Osim toga tijelima za zaatitu tr~ianoga natjecanja na raspolaganju stoje instrumenti koji su se u praksi pokazali osobito korisnima za prikupljanje relevantnih dokaza: 1. Nenajavljene pretrage (engl.  dawn raids ) Nacionalna tijela zemalja lanica uz nalog nadle~noga suda mogu provesti nenajavljene pretrage poslovnih prostorija poduzetnika kada postoji dovoljno indicija i po etnih dokaza. Osim toga, nadle~nim je tijelima potrebno odobriti vee ovlasti u istragama, mogunost pretrage poslovnih prostora poduzea koja se nalaze pod istragom, ali takoer i privatnoga prostora odgovornih osoba. 2. Program zvi~da a ili  leniency program Programi potpunoga ili djelomi nog oslobaanja od kazne koji se pokazao kao osobito uspjeaan u borbi protiv tajnoga dogovaranja u Europi. Ovaj oblik programa nudi sudionicima u razli itim oblicima dogovora, a koji prvi pristupe Europskoj komisiji i podnesu relevantne dokaze, odreeni oblik osloboenja od kazne. Naravno uvjetuje se da poduzee odmah prestane s nezakonitim aktivnostima i da tijekom cijeloga postupka surauje s Europskom komisijom. Takvo se poduzee, odnosno donositelj informacija naziva  zvi~da . Smisao izraza je u tome da sudionik dogovora koji se odlu i na iznoaenje informacija  puae u zvi~daljku , kako bi na sebe skrenuo pozornost nadle~ne institucije.  Zvi~dukom zapo inje svojevrsna utrka ostalih sudionika tajnih dogovora da se uklju e u suradnju. Naime, slijedei poduzetnik koji pristupi s dodatnim dokazima ima mogunost sni~enja kazne i do 50% te tako redom svaki slijedei, ovisno o trenutku pristupanja, va~nosti dokaza koje podnosi, stupnju suradnje s Europskom komisijom i drugim olakotnim ili otegotnim okolnostima. Hoe li  zvi~da  biti potpuno ili djelomi no osloboen od kazne ili pak samo bla~e ka~njen, ovisi o tome u kojoj se fazi uklju io u postupak te u kolikoj je mjeri pridonio razotkrivanju tajnoga dogovora. Taj se doprinos razotkrivanju naziva engl.  added value (Commission notice on immunity from fines and reduction of fines in cartel cases, 2002). Europska je komisija primjenom ovoga programa dokazala i sankcionirala niz velikih tajnih dogovora. Unutar Europske Unije leniency program primjenjuju eaka, Finska, Francuska, Irska, Maarska, Nizozemska, Njema ka, Poljska, Slova ka, `vedska i Velika Britanija. Poseban naglasak potrebno je staviti na va~nost meunarodne suradnje u otkrivanju i istra~ivanju tajnoga dogovaranja. Ta je suradnja mogua putem razli itih kanala: temeljem bilateralnih sporazuma izmeu dr~ava, suradnjom u okviru europske ili meunarodne mre~e nacionalnih tijela za zaatitu tr~ianoga natjecanja (European Competition Network-ECN i International Competition Network-ICN). Tajno dogovaranje u bilo kojem svom obliku je najte~i oblik povrede propisa tr~ianoga natjecanja koji donosi gubitke cijelom gospodarstvu. Stoga postoji potreba da se prilikom utvrivanja prekraaja izri u vrlo visoke nov ane sankcije. One danas dose~u i do 10% ukupnoga godianjeg prihoda poduzea. Ipak opravdana je tendencija Europske komisije prema izricanju sve viaih nov anih sankcija. Trend izricanja visokih nov anih sankcija prate i zemlje lanice pa je tako na primjer u Finskoj izre ena kazna od ak 97 milijuna eura za sedam poduzetnika koji su zajedno s trgova kim udru~enjem sudjelovali u kartelu nedopuatenim dogovorom na natje ajima, razmjenom informacija, fiksiranjem cijena i podjelom tr~iata graevinskoga materijala. Takoer, osim nov anih sankcija, nailazi se i na potrebu kaznenopravnoga sankcioniranja nedozvoljenih dogovora. Na primjer, u Velikoj Britaniji sukladno Zakonu o poduzetnicima (Enterprises Act, 2002), sud mo~e za sudjelovanje u kartelu fizi kim osobama izrei zatvorsku kaznu u trajanju do pet godina. Prvu takvu kaznu zatvora, u trajanju od tri godine za dva menad~era i jednoga konzultanta, koji su sudjelovali u kartelu i dogovarali cijene na tr~iatu, izrekao je u lipnju 2008. godine sud u Velikoj Britaniji. Treba istaknuti primjer prakse ka~njavanja odgovorne osobe u Velikoj Britaniji. Tako se osobi pod ijim je upravljanjem poduzee sudjelovalo u tajnim dogovorima mo~e zabraniti obavljanje navedene djelatnosti u razdoblje do petnaest godina (Office of Fair Trading, 2013). Na kraju, potrebno je identificirati temeljne uzroke navedenoga ponaaanja kako bi se moglo postaviti u inkovitiju osnovicu za njegovo rjeaavanje. Poslovanje poduzea temelj je razvoja druatva s osnovnim zadatkom: uzimanja kapitala iz druatva sa svrhom poveanja blagostanja interesno utjecajnih skupina. U tom je zadatku uloga menad~menta odlu ujua, s obzirom na injenicu da je on taj koji donosi odluke o alokaciji resursa. Njegov je zadatak usmjeravati resurse i ponaaanje ostalih pojedinaca kako bi se ostvario svrhoviti cilj (Rup i, 2010.). S obzirom na ograni enost resursa, menad~er odluke mora donositi pa~ljivo. No, ulaskom u tajne dogovore menad~eri si zna ajno olakaavaju posao donoaenja u inkovitih upravlja kih odluka izbjegavanjem rjeaavanja problema oligoplisti ke meuovisnosti. U suvremenom druatvu dominanta je dioni arska teorija prema kojoj je primarni zadatak menad~menta maksimizacija profita na investirani kapital. Zbog te se injenice on dovodi pod joa vei pritisak. Tajno dogovaranje predstavlja, prije svega, lakae rjeaenje ostvarenja ekstra profita te je stoga menad~erima vrlo privla no. Treba spomenuti da oligopol predstavlja vrlo pogodnu tr~ianu strukturu za dogovaranje. Potencijalnim konkurentima je teako ui na ovakvo tr~iate, a postojea se konkurencija mo~e lako dogovoriti o podjeli nepoatenih profita. Menad~eri tih poduzea konstantno su u velikoj dilemi o na inima poslovanja. Odlu ivanju o ulasku u tajne dogovore mo~e uvelike pridonijeti nerazvijeni sustav sankcioniranja od strane dr~avnih tijela te visine kazna koje su donedavno bilo daleko manje od moguih zarada na ekstra profitima. No, treba napomenuti da se temeljni razlog takvoga postupanja menad~menta krije u na inu vrjednovanja njihovoga rada u smislu kompenzacijskih paketa. Ocjena njihovoga rada esto se temelji samo na financijskom rezultatu poduzea, prilikom ega se kompenzacijski paketi temelje na ostvarenim profitima, a dijelom i na ostvarenim prihodima, uz minimalne troakove. U takvom okru~enju menad~eri se esto, umjesto inovacijama koje zahtijevaju ulaganja, okreu prakti ki  besplatnim nelegalnim udru~ivanjima koja im donose ekstra profite. Na takav se na in guai poateno tr~iano natjecanje jer se potencijalnim konkurentima razli itim  barijerama sprje ava ulazak na tr~iate. Osim toga, uvelike se smanjuje razvoj proizvoda i proizvodnih procesa, ato ide na atetu potroaa a. Iz navedenoga je jasno vidljiva klju na uloga i odgovornost menad~era, ali i vlasnika u poatenom poslovanju poduzea. Stoga bi vlasnici sukladno svojim eti kim na elima trebali djelovati na na in da se u vrjednovanju rada menad~era uzimaju u obzir i imbenici kao ato su realizirani projekti druatvene odgovornosti, inovativnost u smislu procjene potencijala za stvaranje vrijednosti u budunosti u smislu trenutne raspolo~ivosti rjeaenja iskazanih ili latentnih potroaa evih problema, rjeaenja koja su joa u razvojnoj fazi ili rjeaenja koja su potencijalno dostupna, odnosno nalaze se joa u istra~iva koj fazi. Drugim rije ima, va~no je procjenjivati organizacijsku odr~ivost kao sposobnost odr~avanja odvojene egzistencije u odnosu na okru~enje (Rup i, 2010.). Kako bi se poduzee dugoro no odr~alo, treba zadovoljavati interese razli itih interesno utjecajnih skupina. Organizacija s relativno visoko procijenjenom razinom odr~ivosti/razvoja u na elu ima i relativno visoku vjerojatnost stvaranja potencijala za stvaranje nove vrijednosti u budunosti. Stoga je va~no vrjednovati organizacijski legitimitet kao sposobnost dugoro noga ispunjavanja zahtjeva interesno utjecajnih skupina, a koji polazi od pretpostavke definiranja organizacije kao otvorenoga sustava, s mnogobrojnim entitetima koji predstavljaju njegov sastavni dio. Prema ovom konceptu interesno utjecajne skupine se ne promatraju kao vanjski entiteti, kao u okviru tradicionalnoga koncepta, ve ih se internalizira, odnosno ini sastavnim entitetima procesa stvaranja vrijednosti. Stoga se promjenom poslovne filozofije i izgraivanjem druatvene svijesti o va~nosti svih interesno utjecajnih skupina, a u emu treba pomoi i zakonodavac reguliranjem na ina druatveno odgovornoga ponaaanja mo~e prevenirati nelegalna poslovna praksa. 7. ZAKLJU AK Va~nosti prou avanja problema tajnoga dogovaranja ponajviae pridonosi injenica da u veini gospodarskih grana na tr~iatu razvijenih zemalja dominira nekoliko poduzea, odnosno oligopol. Iz toga se jasno mo~e zaklju iti da su ovakvi oblici dogovora mogui na airokom podru ju suvremenoga poslovanja, odnosno da utje u na veliki broj potroaa a. Doprinos va~nosti svakako ima i injenica da su na ovakvim tr~iatima u pitanju ogromne koli ine kapitala, zbog ega je poja ana kontrola nu~na. Razvijeno gospodarstvo s velikim izborom kvalitetnih proizvoda i usluga za potroaa e, niskim cijenama te razvojem tehnoloakih inovacija u svrhu postizanja konkurentnosti, neostvarivo je bez u inkovitoga tr~ianog natjecanja. Zabranjeni tajni dogovori izmeu tr~ianih konkurenata tako predstavljaju teaka ograni enja tr~ianoga natjecanja na atetu potroaa a i gospodarstva u cjelini. Iz prikaza negativnih posljedica koje ovakvi dogovori ostavljaju na gospodarstvo i tr~iate u cjelini jasno je vidljivo da su one viaestruke. Ostvarivanje velikih profita koji su se nametnuli kao temeljni pokazatelj uspjeanosti u suvremenom poslovanju ne bi smjelo podrazumijevati nepoatenu konkurenciju. Nu~no je atititi interese potroaa a i zdravo poslovno okru~enje na tr~iatu. Zakonodavstva razvijenih zemalja svijeta prepoznala su ovaj problem kao jednu od klju nih mana suvremenoga tr~ianoga poslovanja te se ubrzano trude dosko iti intenzitetima promjena koje su konstantne. Javlja se i potreba za boljim educiranjem menad~era koji su jedan od najva~nijih imbenika u takvom dogovaranju. Oligopol karakterizira meusobna ovisnost i pojedina ni utjecaj svakoga konkurenta na koli inu i cijenu proizvoda. Stoga za razliku od djelovanja poduzea u savraenoj konkurenciji, gdje je utjecaj na cijenu zanemariv, menad~eri poduzea u oligopolu zna ajno utje u na formiranje tr~iane cijene, kao i na cjelokupni na in poslovanja. No, poslovanjem bi trebalo te~iti poveanju konkurentnosti na temeljima inovativnosti, unaprjeenja poslovnih procesa i kvalitete proizvoda i usluga. Prilikom ulaska poduzea u tajne dogovore najva~niju ulogu ima menad~er. Stoga se ovakvim prou avanjem situacija u kojima se nalaze, analiziranjem na ina donoaenja njihovih odluka i reagiranjem na razli ite tr~iane situacije, mo~e zna ajno pridonijeti razvijanju jasne osuujue klime prema ovakvom na inu poslovanja. Prikazom velikog broja oblika i na ina postizanja tajnih dogovora te njihovim konstantnim promjenama i varijacijama ukazano je se na njihovu raairenost. Va~na je injenica da oni viae ne predstavljaju iznimke u poslovnom svijetu, ve svakodnevicu, pa je zbog toga borba koja ide u korak sa suvremenom situacijom na tr~iatu nu~na. Razvijena druatva sve viae prepoznaju va~nost te borbe. Potrebno je naglasiti da prioritet va~nosti mora biti u injenici da na ini otkrivanja ne smiju zaostajati za razvojem novijih na ina postizanja tajnih dogovora. Takoer, u svrhu obeshrabrivanja menad~era kazne bi morale biti rigiroznije. U Republici Hrvatskoj ta je borba joa na samom po etku, ali je svakako prisutna. S obzirom da na relativno mlado kapitalisti ko gospodarstvo, potrebno je ne zavaravati se injenicama kako se ovakvi na ini naruaavanja tr~ianoga natjecanja nisu razvili. Dapa e, prisutna korupcijska klima svakako pogoduje razvoju ilegalnih na ina poslovanja. Ulazak na jedinstveno europsko tr~iate joa viae otvara vrata moguim pokuaajima dogovora. Usaglaaavanje zakona s europskom praksom je nu~nost, kao i praenje aktualnosti u svjetskim trendovima. Va~no je razviti osuujuu klimu za ovakve na ine poslovanja u samom po etku i kaznama obeshrabriti sve potencijalne sudionike. Menad~erima poduzea treba poslati jasnu poruku da se ekstra profite treba tra~iti u konkurentnosti i inovacijama. Ekstra profiti koji se ostvaruju tajnim dogovorima donose pozitivan rezultat, ali mogue posljedice otkrivanja, kako one vezane za financije, tako i za ugled, za dugoro no su poslovanje pogubne. No, treba napomenuti da se temeljni razlog takvoga postupanja menad~menta krije u na inu vrjednovanja njihovoga rada u smislu kompenzacijskih paketa. Ocjena njihovoga rada esto se temelji samo na financijskom rezultatu poduzea, prilikom ega se kompenzacijski paketi temelje na ostvarenim profitima, a dijelom i na ostvarenim prihodima, uz minimalne troakove. U takvom okru~enju menad~eri se esto, umjesto inovacijama koje zahtijevaju ulaganja, okreu prakti ki  besplatnim nelegalnim udru~ivanjima koja im donose ekstra profite. Na takav se na in guai poateno tr~iano natjecanje jer se potencijalnim konkurentima razli itim  barijerama sprje ava ulazak na tr~iate. Osim toga, uvelike se smanjuje razvoj proizvoda i proizvodnih procesa, ato ide na atetu potroaa a. Kao va~an imbenik preveniranja nezakonite prakse tajnoga dogovaranja na oligopolisti kom tr~iatu treba takoer identificirati vlasnike poduzea. Njihov utjecaj na poslovanje poduzea je presudan zbog oblikovanja kompenzacijski paketa menad~era koji se prete~ito temelje na visini ostvarenih profita. Stoga bi problem atetnosti tajnih sporazuma, osim u inkovitim zakonodavstvom, trebalo rjeaavati i na na in da vlasnici pri vrjednovanju rada menad~era uzimaju u obzir i potencijale stvaranja vrijednosti poduzea u budunosti, odnosno organizacijsku odr~ivost, koja se mo~e temeljiti samo na kontinuiranom procesu u enja, u inkovitoga upravljanja znanjem te uravnote~enoga zadovoljavanja interesa interesno utjecajnih skupina. Na taj na in mogue je uravnote~iti dugoro ne interese vlasnika, menad~era, ali i druatva u cjelini. LITERATURA 1. Bain, J. (1956): Barriers to New Competition, American Economic Review 2. Bain, J. (1947): Oligoply and Entry-Prevention, American Economic Review. 3. Cerovac, M. (2003): Rje nik pojmova prava i politike tr~ianoga natjecanja i srodnih podru ja teB, Zagreb 4. Fellner, W. (1949): Competition Among the Few, New York, Knopf 5. Grubiai, D. (2000): Osnove mikroekonomike, Splitm Veleu iliate u Splitu 6. Jones, A., Sufrin, B. (2004): EC Competition Law, Oxford University Press 7. Kapural, M. (2008): Karteli: zabranjeni sporazumi izmeu tr~ianih takmaca u pravu tr~ianoga natjecanja EU, Pravo i porezi, RRIF, 12 (83-92) 8. Rup i, N. (2010): Upravlja ka ekonomika-autorizirana predavanja, Ekonomski fakultet Rijeka 9. Salvatore, D. (1994): Ekonomija za menad~ere, Zagreb, Mate 10. Commission notice on immunity from fines and reduction of fines in cartel cases, Official Journal of the European Communities, C 45, 2002 11. Graphite Electrodes, Official Journal of the European Communities, L 100/1, 2002 12. Rjeaenje Agencije koje se odnosi na slu aj: Hrvatski centar za razminiranje protiv Hrvatske udruge poslodavaca-Udruge poduzetnika za humanitarno razminiranje, Narodne novine, 119/05,2005. 13. Rjeaenje Agencije koje se odnosi na zabranjeni sporazum Tisak i Distri Press, Narodne novine, 3/6,2006. 14. Rjeaenje Agencije u slu aju: AZTN protiv autobusnih prijevoznika, Narodne novine, broj 115/07,2007. 15. Vitamins cartel, Official Journal of the European Communities, L 6/1,2003 16. Zakon o zaatiti tr~ianoga natjecanja, lanak 9., Narodne novine, 122/03,2003.  diplomandica Ekonomskoga fakulteta Sveu iliata u Rijeci.     fffffffffggg&g(gXgZg\g^g`ggggggggghhhhhhhhhhhhii,i.iLiNizi|iiiiiiiijjjj"j&j(j:jVh~ȆʆΆІDFćև`bdֈ؈@BXZȊձձաtձձձՄձhiRh6CJOJQJ\aJh6CJOJQJ\aJhh6CJOJQJ\aJhhiRCJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJhaFCJOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJ(ȊdjlNPhjڌ܌TVZ\rtŽĎʎ̎&(vxƐȐbd(*JLñh6CJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJh'CJOJQJ\aJ@LdfRTZl<Bv|ؔڔ(*LN|~$LNV z|ؗڗh8WCJOJQJ\aJh'CJOJQJ\aJh6CJOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJ;0BHJn˜,.NPXZbd$fx\^ ܝޝ.@ҞB޿޿޿޲޲޿޿޲޿޿޲ޥޕ޿޲hiRh8WCJOJQJ\aJh'CJOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJh8WCJOJQJ\aJhiRhiRCJOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(:BD JLΠР24NPRڢܢأ,.RTʤ̤Prt§ȧ(*,обоооФооооооФоhiRh8WCJOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJh'CJOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJh8WCJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ:,XZԨ֨ (*68dfz|ȪʪXZīƫ"(LNʬ̬ ̭έ@BJL~樂hiRh8WCJOJQJ\aJh8WCJOJQJ\aJh'CJOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJ:~68rt"rtxz²FHLNPXjسڳ@Bfݾݾݾݔݡ݇ݾzkkh8WCJNHOJQJ\aJhMCJOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJh'CJOJQJ\aJhCJOJQJ\aJhiRh8WCJOJQJ\aJh8WCJOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ*f46Rfz|~ʵԵֵZlprvzpo]ooMhiRhNPCJOJQJ\aJ"hiRhtoCJOJQJ\aJo(hiRhtoCJOJQJ\aJhtoCJOJQJ\aJhiRCJOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJhD?CJOJQJ\aJhMCJOJQJ\aJh8WCJOJQJ\aJhiRh8WCJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJhiRhiRCJOJQJ\aJXZξܿB2L>t <ltr +$`a$gd[u$ +$`a$gd@ +$`a$gdiR +$`a$gdNP +$`a$gdiRNPfhƸ 4>VXvxʹ̹HJTXκѵѥttteeehtoCJNHOJQJ\aJ"hiRhtoCJOJQJ\aJo(#hiRhtoCJNHOJQJ\aJhtoCJOJQJ\aJhiRhtoCJOJQJ\aJh@CJOJQJ\aJhNPCJNHOJQJ\aJhNPCJOJQJ\aJhiRhNPCJOJQJ\aJ"hiRhNPCJOJQJ\aJo(#κк:<|~̻λܻ޻DFVX.68x <>⮡Сmmm"hiRh)6CJOJQJ\aJo(#hiRh)6CJNHOJQJ\aJhiRh)6CJOJQJ\aJhNPCJOJQJ\aJhiRhNPCJOJQJ\aJ"hiRhtoCJOJQJ\aJo(#hiRhtoCJNHOJQJ\aJhiRhtoCJOJQJ\aJh'CJOJQJ\aJ$>DFtȾξоҾ"$(24ȿҿԿؿڿܿ޿*,68>@BDF~,.248ݢݢh@CJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJhNPCJNHOJQJ\aJhNPCJOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJ@.0HJbdxz|"tv24`brt&(Nhjh"CJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJh@CJOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJAtv24jlntv  <>jNPtv68`bбhiRh[u$CJOJQJ\aJh[u$CJOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(h@CJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJhiRhiRCJOJQJ\aJh'CJOJQJ\aJ5 "`bfhpr<>XZ"$<DNP\z|˾h'CJOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJh[u$CJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJ@PRz|NPlnPn. tv8:FH  npfоh'CJOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(#hiRhiRCJNHOJQJ\aJh[u$CJOJQJ\aJhiRhiRCJOJQJ\aJ?fv>@rtPRlnp&8z|ϽϽϫϽϽϫϽϽϽϽϫϞςϞςςsϽςh'CJNHOJQJ\aJh'CJOJQJ\aJh"CJNHOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJh[u$CJOJQJ\aJ%h[u$hiR6CJOJQJ\]aJ-"$FHjlz|Hdfh(* "24XZrt tv02RTDF^`˾ݾh'CJOJQJ\aJh@CJOJQJ\aJh[u$CJOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(#hiRhiRCJNHOJQJ\aJhiRhiRCJOJQJ\aJ@Pp4>D^`b|~PD$d`a$gdiR+$a$gd{ +$`a$gd?J +$`a$gdM +$`a$gd]_ +$`a$gd +$`a$gdU +$`a$gdiR@BRNP46TV`bp.0ññää×{l{\hiRhUCJOJQJ\aJhUCJNHOJQJ\aJhUCJOJQJ\aJh!CJNHOJQJ\aJh!CJOJQJ\aJhe_CJOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRhiRCJOJQJ\aJh'CJOJQJ\aJh@CJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ ^`pr|  &(*,HJVLXݾݱݱݡݱݱݱݔݱr#hiRhiRCJNHOJQJ\aJhiRhiRCJOJQJ\aJhHZCJOJQJ\aJhUhUCJOJQJ\aJhUCJOJQJ\aJhuGCJOJQJ\aJ"hiRhUCJOJQJ\aJo(hiRhUCJOJQJ\aJ#hiRhUCJNHOJQJ\aJ**<Dlbdn ,.DZ(*4uhh"CJOJQJ\aJhiRhFCJOJQJ\aJhiRh7bRCJOJQJ\aJhUCJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(h7bRCJOJQJ\aJh 9CJNHOJQJ\aJhiRhiRCJOJQJ\aJh 9CJOJQJ\aJ(4\,.jl jl24>jx┅xh6CJOJQJ\aJhCJNHOJQJ\aJhCJOJQJ\aJh"CJOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hiRh7bRCJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJhiRhiRCJOJQJ\aJh7bRCJOJQJ\aJ/ *>@RTrtBT02<>\^`r(*0jݾݮݾݾݮݾݾݞݾݑ݄ݾݑݾݑh@CJOJQJ\aJhb CJOJQJ\aJhiRh@CJOJQJ\aJhiRhCpCJOJQJ\aJ"hiRhiRCJOJQJ\aJo(hCJOJQJ\aJhiRhiRCJOJQJ\aJ#hiRhiRCJNHOJQJ\aJ1jlPRZ\ pr<^`pr HJvxƴƢƴƢƴƢƴƢƢƴƢƴƕƴƕh]_CJOJQJ\aJ"hb hb CJOJQJ\aJo(#hb hb CJNHOJQJ\aJhb hb CJOJQJ\aJhCJOJQJ\aJhb CJOJQJ\aJhb CJNHOJQJ\aJ:@Bnpxz    v x     2 4 > @       h j p r         < > b d   \^`ݾЯݾݾݾТ݆hb CJOJQJ\aJh]_CJNHOJQJ\aJh]_CJOJQJ\aJhCJNHOJQJ\aJ"hb hb CJOJQJ\aJo(hCJOJQJ\aJhb hb CJOJQJ\aJ#hb hb CJNHOJQJ\aJ4`bd|~  ,.:< 4xzñ{{{iZ{h"5CJOJQJ\aJ"hiRh5CJOJQJ\aJ&hiRhiR5CJNHOJQJ\aJhd5CJOJQJ\aJ%hiRhiR5CJOJQJ\aJo("hiRhiR5CJOJQJ\aJh*=hoCJOJQJaJhFh?JCJOJQJ\aJhiRCJOJQJ\aJhMhMCJOJQJ\aJ&(.02>np  $&"xzLNߺߒߒߒߒߒߒtߒh"5CJOJQJ\aJhHZ5CJOJQJ\aJ&hiRhiR5CJNHOJQJ\aJ&hiRh5CJNHOJQJ\aJ"hiRh5CJOJQJ\aJ%hiRhiR5CJOJQJ\aJo("hiRhiR5CJOJQJ\aJh-J5CJOJQJ\aJ-  ,BHdfvx*<f"$.8FHX^np~hHZ5CJOJQJ\aJ"hiRh-J5CJOJQJ\aJh-J5CJOJQJ\aJ&hiRhiR5CJNHOJQJ\aJh"5CJOJQJ\aJ%hiRhiR5CJOJQJ\aJo("hiRhiR5CJOJQJ\aJ5~ "$4LNj46T <>˺ګژژژډژډژwډژژ"hiRh-J5CJOJQJ\aJhh5CJOJQJ\aJ%hiRhiR5CJOJQJ\aJo(h\5CJOJQJ\aJ h-J5CJNHOJQJ\aJh-J5CJOJQJ\aJ"hiRhiR5CJOJQJ\aJ&hiRhiR5CJNHOJQJ\aJ,   T V             B!D!T!V!!!!!!!""$"B"D"|"~"""##$$"$$$.$6$t$v$߸ߦߗ߸߈ߦt߸߸ߗߗt&hiRhU5CJNHOJQJ\aJh"5CJOJQJ\aJhU5CJOJQJ\aJ"hiRhU5CJOJQJ\aJ&hiRhiR5CJNHOJQJ\aJ%hiRhiR5CJOJQJ\aJo("hiRhiR5CJOJQJ\aJh 5CJOJQJ\aJ- %-3:::: ::N;&<<B==$ n^`a$gdF ^`gdi$a$$d`a$gdR +$`a$gd$d`a$gdU$d`a$gdiR$d`a$gd-Jv$$$$$$%%P%R%H&J&R&T&&&&&&&<'>'v'x'z'''''''n(p((((((()))h)p)))))))):*<*>*hHZ5CJOJQJ\aJh"5CJOJQJ\aJ"hiRhU5CJOJQJ\aJhU5CJOJQJ\aJ%hiRhiR5CJOJQJ\aJo(&hiRhiR5CJNHOJQJ\aJ"hiRhiR5CJOJQJ\aJ5>*D*F*\*h*n*p*******+++*+8+:+++++,,--J-L-d-f----->.@..{l{l{hCJNHOJQJ\aJhCJOJQJ\aJhi5CJOJQJ\aJhvAM5CJOJQJ\aJhU5CJOJQJ\aJ&hiRhiR5CJNHOJQJ\aJ"hiRhU5CJOJQJ\aJ%hiRhiR5CJOJQJ\aJo("hiRhiR5CJOJQJ\aJ%.....//H/J/b/d/f/p/&0*0T0000000 111 1X1Z11111$2&2b2d233v3x3333D4F4557о﬘%hh5CJOJQJ\]aJ&hh5CJNHOJQJ\aJ"hh5CJOJQJ\aJ#hiRhCJNHOJQJ\aJ"hiRhCJOJQJ\aJo(hCJOJQJ\aJhiRhCJOJQJ\aJ/77<8>8888999:::::: :&:6:D:::";ų~lWBlBlB(hFhFCJOJPJQJaJnH tH (hihiCJOJPJQJaJnH tH "hCJOJPJQJaJnH tH hY(hK5OJQJaJ(hRhR56CJOJQJ\]aJ"hR56CJOJQJ\]aJ"h.c56CJOJQJ\]aJ"h56CJOJQJ\]aJ%hh5CJOJQJ\]aJ)hh5CJNHOJQJ\]aJ";$;2;L;d;f;j;x;;;;;<< <<$<<<><B<P<r<<<<<<<<<<== ="=*=@=T=V=l=n=r=======>H>J>N>P>ԬԚԬԚ†ԬԬԬ&hCJNHOJPJQJaJnH tH "h"CJOJPJQJaJnH tH +hFhFCJOJPJQJaJnH o(tH "hCJOJPJQJaJnH tH (hFhFCJOJPJQJaJnH tH ,hFhFCJNHOJPJQJaJnH tH 4P>>>>>>>? ? ?????$?8?:???????@ @"@,@@@AAAATBVBBB8C:C|CCCBDFDDD"E$EEEEEFǝ,hFhFCJNHOJPJQJaJnH tH &hCJNHOJPJQJaJnH tH +hFhFCJOJPJQJaJnH o(tH "hCJOJPJQJaJnH tH "h"CJOJPJQJaJnH tH (hFhFCJOJPJQJaJnH tH 4=>?8@TAA~CVD&EEfFhFjFlFFFFFFFFFF  gd_  @^`gd.$ n^`a$gdFFFF*F,F4F6FJFLFbFdFfFhFjFlFnFpFFìpaPE9h'CJOJQJaJh5h'CJaJ!jh5h'0JCJUaJhY(hmCJOJQJaJ(hrh.CJOJPJQJaJnH tH "hc{CJOJPJQJaJnH tH (hFhiCJOJPJQJaJnH tH ,hFhFCJNHOJPJQJaJnH tH (hFhFCJOJPJQJaJnH tH +hFhFCJOJPJQJaJnH o(tH "hCJOJPJQJaJnH tH FFFFFFFFFFFFFGhY(hmCJOJQJaJjhVOUhVOhF"h'CJOJQJaJo(hF"h'CJOJQJaJ FFFG  gd_ :PPP. A!"#n$n% DpS 0PPP. A!"#n$n% P0 SSDpY 0PPP:pMr. A!"#n$n% P0 SDpS 0PPP. A!"#n$n% P0 SSDp%Dd f#  3 A"(# "# 12P1(1+i)b$hxB]$|D#nhxB]$|PNG  IHDR a+sRGB pHYs+IDATHKU;r09 `8|&G49E\.+X'PB"F4ɫ4Xg<ċLi%EDAJ9裯0z|2~ _BVgcr}Gq1<^`wyk׿BtpC;RjFe+A7@>v,Ý'}dsz}]ڟ~~Y \rK1^1{y ' jrc 'm>? ;yMeCd~fvN8T˕MpA y].*)-#~H&|s=xn'a}#Pu͑$DuUf3Q}PO $ֳ?u^K/ޯ==6K' ) CIENDB`%Dd f#  3 A"(# "# 12P1(1+i)b$hxB]$|"&#nhxB]$|PNG  IHDR a+sRGB pHYs+IDATHKU;r09 `8|&G49E\.+X'PB"F4ɫ4Xg<ċLi%EDAJ9裯0z|2~ _BVgcr}Gq1<^`wyk׿BtpC;RjFe+A7@>v,Ý'}dsz}]ڟ~~Y \rK1^1{y ' jrc 'm>? ;yMeCd~fvN8T˕MpA y].*)-#~H&|s=xn'a}#Pu͑$DuUf3Q}PO $ֳ?u^K/ޯ==6K' ) CIENDB`'Dd $  3 A"$ ù$ 12P2(1+i)²bNnpp13I͙D*L#n"npp13I͙DPNG  IHDR sRGB pHYs+IDATHKU;r09 `8|&tPƧHХupIxdVٜ6gp bgX<3rJG ӡ 侧τmnhЖޢuv` ߊ;ƁHīḥ" *8i,f!vS F*!8ss^WԐ)n/)k=՞4\b؈im \_c -ǧ!a_zW7M]0dNOnjԚ%exV9mHZyuAXSw[h_EŶ5yA4>cq@9TWhVF/nG֍FARev{NvV6E#1:8{U!E*IENDB`'Dd $  3 A"$ $ 12P2(1+i)²bNnpp13I͙D*s#n"npp13I͙DPNG  IHDR sRGB pHYs+IDATHKU;r09 `8|&tPƧHХupIxdVٜ6gp bgX<3rJG ӡ 侧τmnhЖޢuv` ߊ;ƁHīḥ" *8i,f!vS F*!8ss^WԐ)n/)k=՞4\b؈im \_c -ǧ!a_zW7M]0dNOnjԚ%exV9mHZyuAXSw[h_EŶ5yA4>cq@9TWhVF/nG֍FARev{NvV6E#1:8{U!E*IENDB`(Dd %  3 A"% ö% 12Pt(1+i)tbN 7*4:,k*>#n" 7*4:,kPNG  IHDR! چsRGB pHYs+IDATHKV=@ {q0ިמrEXu7wvc҄G~$lwl4잸}@/JOv8ݰ6)CP$a D$ ct:)j]= rrR hH}bAH4zG>Ȓy=4-0&hv}ђDI7z0|ai+f^yBqC״1*6'G+%q!mZ6\\9oD4T^[sL`3B"X*}+r3EĘ0Xt9XT׈an43cOikAtvj/gt=; wTݥ5)"YbLײIENDB`(Dd %  3 A"% % 12Pt(1+i)tbN 7*4:,k*#n" 7*4:,kPNG  IHDR! چsRGB pHYs+IDATHKV=@ {q0ިמrEXu7wvc҄G~$lwl4잸}@/JOv8ݰ6)CP$a D$ ct:)j]= rrR hH}bAH4zG>Ȓy=4-0&hv}ђDI7z0|ai+f^yBqC״1*6'G+%q!mZ6\\9oD4T^[sL`3B"X*}+r3EĘ0Xt9XT׈an43cOikAtvj/gt=; wTݥ5)"YbLײIENDB`O*Dd a'  3 A"#' ' 12Pt(1+i)tbO; eW64Frvv#nnO; eW64FrPNG  IHDR/  .sRGB pHYs+IDATXG=v0 ǝ%aqk0=бl]@Kj;WFGn-l4Mcicd 0K BNs } 7ib48:,Ͷt. ~}CшֈZ6uX wf^5nJ3Ujc Ps; *w:heG$VqX碹S0 KNj+z|S=^P.Iutu_016>Qt_}(:]@h\7z9u-#&^,OWr!TdE_< vn|ǨȂ\eM*ex+ "O}G͟c K :`#IENDB`O*Dd a'  3 A"#' ' 12Pt(1+i)tbO; eW64Frv#nnO; eW64FrPNG  IHDR/  .sRGB pHYs+IDATXG=v0 ǝ%aqk0=бl]@Kj;WFGn-l4Mcicd 0K BNs } 7ib48:,Ͷt. ~}CшֈZ6uX wf^5nJ3Ujc Ps; *w:heG$VqX碹S0 KNj+z|S=^P.Iutu_016>Qt_}(:]@h\7z9u-#&^,OWr!TdE_< vn|ǨȂ\eM*ex+ "O}G͟c K :`#IENDB`^/ H2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmH nH sH tH F`F Normal7$8$OJQJ_HmHsHtHL@L  Heading 1 @&5>*OJQJ\aJH@H  Heading 2 x@&5OJQJ\aJD@D  Heading 3 h@&^h 5\aJB@B  Heading 4 h@&^h>*aJ@@@  Heading 5 @&^5\>@>  Heading 6 @&^>*@@@  Heading 7 @&^6]@@@  Heading 8 @&^6]@ @@  Heading 9 @&^6]DA D Default Paragraph FontViV  Table Normal :V 44 la (k (No List >*`> Endnote ReferenceH*44 Header  !H&`H Footnote Reference CJEHaJ6@"6  Footnote Text>> Normal Indent ^HOBH Naslov1$da$5OJQJ\aJZObZ Glavni naslov$a$5CJ$OJQJ\aJ$NbN Novi paragraf$d$0`a$0Or0 Text$d$a$HbH Formula  !d`BObB Podnaslov1 dCJaJJObJ Podnaslov2 $x5CJ\aJ^O^ Reference)$ @@d^@`a$CJaJFObF Opis slike1$d$a$CJaJHOH Zaglavlje1  ! OJQJaJ<OA< Naslov aCJOJQJaJ88 Okvir sliked>> Unos slike $$a$NON Opis slike a!$a$ OJQJaJ0a"0 Sazetak"d66 Okvir 2 li#d6b6 Okvir 1 li$d<OR< Adresa%$da$CJaJ8b8 Footnote&$da$<< Poc. formule '$6U`6 Hyperlink >*B*phH@H  Balloon Text)CJOJ QJ ^J aJ.X`. m@Emphasis6]L`L V1 No Spacing+CJPJ_HaJmHsHtH l@l _  List Paragraph,d7$8$^m$CJOJPJQJaJtH 8/8 ^Fapple-style-spanB/B LYapple-converted-spacePK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] E;> 78##<##  F!"x%(+ .03j8<BDHLf4j`~v$>*.7";P>FFGy{|}~$%&')*+,-./013456789:;=>?@ABCDEFGHJKLMNOQRKDv,*~=FGz(2<IPS[[[[[[[[[[[[#t#t#t#tt8@0(  B S  ?m4n4o4p4q4r4ppppppppppqqB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace >EuEU$0y}~5A <"L"i#s#v##H%X%&&&&Q+a+--3#333334 515=56767F788Q9^999;;<<FFFFGGzIIM)MTTLUXUVVVVVVWWtW{WWW``ddJeWexjj|n~nnnnnooooooooooppppp)p@pHpSpWpipqpvp}ppppppppppppppppp qq&q(qrrrrssssuuzzzz{{{{Q}X}fm-9;@ÔĔɔBIܝ$3)9RWX[\a زݲ޲ $%'(./4õilɾ"(08CNVW]aerz{~ !.9:?@CDGSXx$./59ABFGLMPQZ[]^cdfgmnsu}~ :<Hvxy{|~FGYZno.0   )*Z[WX45!!U"V"""####>$?$$$$$&&))R*U*]*{**2+--y0z000113355 77%9&999::::7;8;<<@@BBDD>G?GGGGGHHIHJHgHhHIJjJkJJJ K KKKKKKKNNQQ S SS\SkSSSSSSS TTT]W^WYYV[W[[[[[[[\ \=\>\\\\\J]K]q]s]]]S^T^^^P_Q_``3a6a:apataaccdd[g]gggiijjjjjjjjkkkk6k7kllm2m%9A˄ՄՇև'(֊׊LM΋ϋ ./TUyzɔʔMNϛЛŞƞ/1jmp!QRij̪ $/:<=DEʵ˵QRپھ"#%&25AC+,%&`a]^XY ./6:<tvxy{|~3333333333333333333333333339:vxy{|~9:uvxy{|~ * eD=1TB5Pj,+O&8lJV >vTpC,iP*`g jHGakx\h^h`OJPJQJ^J.8^8`.L^`L. ^ `. ^ `.xL^x`L.H^H`.^`.L^`L.h^`B*OJQJo(phhHh^`OJ QJ ^J o(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`B*OJQJo(phhHh^`OJ QJ ^J o(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohPP^P`OJ QJ o(hH ^`OJ QJ o(^`OJ QJ ^J o(o p^p`OJ QJ o( @ ^@ `OJQJo(^`OJ QJ ^J o(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo(^`OJ QJ ^J o(o P^P`OJ QJ o(^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.^`OJPJQJ^J.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L.h ^`o(hH.h ^`hH.h pL^p`LhH.h @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PL^P`LhH.h^`B*OJQJo(phhHh^`OJ QJ ^J o(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`B*OJQJo(phhHh^`OJ QJ ^J o(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJ QJ ^J o(hHohPP^P`OJ QJ o(hH^`OJPJQJ^J. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.^`.pL^p`L.@ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PL^P`L. PO&8Gak,+V >* B5iPD=vTpCg j OH&iC        &iC        I~'&iC        &iC        :N4(ohKZUIm,VO[|\CJ G m b E| Zla$'(88#k+^F6%#55;GS_ cZ&_{ -;AhCT ""F"Z"4#;#$6$[u$w&Y(](z(()&*+4+..4.U.e/2L%2F2G2i2P3ul4w5)6i6XK8m:z1;YZ;: <0<*=i=p=z=i>@ AI_A{B>DZDmEE40ETEFsFGuG}G I-J?J"JQaKiKM*MvAMWUNPdPG{Q%RO_R7bR<}RT)T!U`EU[WwWeZHZ'[k[ \0\5\V]Q]|2^]_e_L.`b )b,bC{b.c d3dJdZd?Sfafg!g5'g]gUhiRij,ja2jnrjRko]kGmlQnCp\p~Vq rMrs`sQ-tGtu uqiuJ%vL+vHQvnvhwswxnx0yCz#:{]1|JH|.}T}y}a ~j~c{,? 0wF nto epinz/D?Fd8BRn } E[{v,3\P[{? | _:z/10>NPq3j?dQ E'|!M&hponMzQDaFUV g\GiWhl9]6|UY}'3WZKB37#XG7{s LY/pZu{vf"V MJ]m )+"2W?!@Jy=@thMUh~4Al?A8W)6/}iRxTdZq+!puV1 ` @c!"gZJe.djh?LUa\%m]eC 93c|2<;J;m"<Cdh8#%7x_T>/@k{@Am@mu|:<@  "#$%&'()*+,-./012345679:;<=>?@ABCDFGIJKLNOPQRSTUVWXYZ[\]^abcdefghijkmnorstuw0@ "$&(*,.02468:<BDHJLNPRTVXZ\^`bdfhjlnprvxz|~dUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx ArialA. Trebuchet MS7.@CalibricCG Times (W1)Times New RomanM" Univers (W1)ArialY TimesCROTimes New RomanSDutchTimes New Roman5. .[`)Tahoma?= *Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"CV &}"'ԛG" v" vVxx24+ 3qVHX?M2! xx Instruct&Instructions for Preparation of Papers Ivan HedjiNatasa8         Oh+'0  ( H T ` lx Instruct(Instructions for Preparation of Papers Ivan HedjiNormalNatasa16Microsoft Office Word@j( @7:@t!B@Pi "՜.+,0 hp  VSMTIv  Instruct Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*,-./012456789:ARoot Entry F(iCData U@1Table!iWordDocumentASummaryInformation(+DocumentSummaryInformation83CompObjr  F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q