Pregled bibliografske jedinice broj: 676851
Određivanje kemijskog sastava repinih rezanaca tijekom fermentacije s plijesni Aspergillus niger
Određivanje kemijskog sastava repinih rezanaca tijekom fermentacije s plijesni Aspergillus niger, 2013., diplomski rad, diplomski, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek
CROSBI ID: 676851 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Određivanje kemijskog sastava repinih rezanaca
tijekom fermentacije s plijesni Aspergillus niger
(Changes in chemical composition of sugar beet pulp
during fermentation using fungus Aspergillus niger)
Autori
Jozić, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek
Mjesto
Osijek
Datum
17.12
Godina
2013
Stranica
57
Mentor
Velić, Natalija
Ključne riječi
Aspergillus niger ; repini rezanci ; fermentacije na čvrstim nosačima
(Aspergillus niger ; sugar industry waste ; solid state fermentation)
Sažetak
Važnost proizvodnje bioetanola iz lignoceluloznog otpada, dostupnog širom svijeta u velikim količinama, intenzivirala je istraživačke aktivnosti usmjerene razvoju novih bioloških metoda za razgradnju lignoceluloznih polimera: celuloze, lignina i hemiceluloze. Mikroorganizmi koji se najčešće, upotrebljavaju u tu svrhu su gljive bijelog truljenja, ali se i druge mikrobne vrste također mogu primijeniti, primjerice plijesni roda Aspergillus. Cilj ovog istraživanja bio je provesti uzgoj plijesni Aspergillus niger u uvjetima fermentacije na čvrstim nosačima, koristeći lignocelulozni otpad - repine rezance, kao supstrat te istražiti promjene sastava supstrata tijekom fermentacije s naglaskom na razgradnju lignoceluloznih polimera. Uzgoj A. nigera u repinim rezancima kao čvrstom nosaču i supstratu proveden je u laboratorijskim staklenkama pri 27 °C u trajanju od 30 dana. U početnom uzorku repinih rezanaca, kao i u uzorcima prikupljenima tijekom fermentacije određen je kemijski sastav kako slijedi: udjeli ekstraktivnih tvari, pepela, dušika, celuloze, lignina i pentozana, te gubitak na masi lignoceluloznog materijala po završetku fermentacije. Gubitak na masi lignoceluloznog materijala (29, 33 %), kao i povećanje ekstraktivnih tvari(190, 16 %), pepela(76 %) i dušika(73, 73 %), ukazuju na intenzivan rast i aktivnost radnog mikroorganizma. Tijekom ovog istraživanja plijesan A. niger uspješno je razgradila lignin (49 %) i pentozane (75, 18 %), dok je celuloza ostala netaknuta, vjerojatno zbog nedostatka celulolitičke aktivnost pri primijenjenim uvjetima uzgoja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biotehnologija
