Pregled bibliografske jedinice broj: 676782
Europski regionalni pristup okolišu i ljudskim pravima
Europski regionalni pristup okolišu i ljudskim pravima // Pravo-Regije-Razvoj / Župan, Mirela ; Vinković, Mario (ur.).
Pečuh : Osijek: Pravni fakultet Sveučilišta u Pečuhu ; Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2013. str. 529-558
CROSBI ID: 676782 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Europski regionalni pristup okolišu i ljudskim pravima
(European Regional Perspective on Environment and Human Rights)
Autori
Mazur Kumrić, Nives ; Komanovics, Adrienne
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Pravo-Regije-Razvoj
Urednik/ci
Župan, Mirela ; Vinković, Mario
Izdavač
Pravni fakultet Sveučilišta u Pečuhu ; Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Grad
Pečuh : Osijek
Godina
2013
Raspon stranica
529-558
ISBN
978-953-6072-74-3
Ključne riječi
zaštita okoliša, ljudska prava, europski pravni standardi, Hrvatska, Mađarska
(environmental protection, human rights, European legal standards, Croatia, Hungary)
Sažetak
Degradacija okoliša tužna je stvarnost kako u svijetu, tako i u Europi. U nastojanju da se ovaj problem riješi, usvojene su različite međunarodne konvencije na univerzalnoj i regionalnoj razini. Nesumnjivo je da donošenje ovih međunarodnih pravnih propisa predstavlja značajan korak u jačanju ekološki osviještenih politika. U tom smislu, Hrvatska i Mađarska usvojile su ili definirale niz nacionalnih programa, projekata i strategija koji su u suglasju s međunarodnim i regionalnim standardima. Također, obje države daju svoj doprinos aktivnostima regionalnih incijativa, poput Regionalog centra za okoliš za Srednju i Istočnu Europu (REC), čiji je jedan od utemeljitelja i Mađarska. Kada je riječ o bilateralnoj suradnji, Mađarska i Hrvatska potpisale su Sporazum o suradnji na području zaštite okoliša i prirode 2006. godine. S više od 1000 međunarodnih ugovora, pravo okoliša smatra se danas najkodificiranijim dijelom prava na određenu temu. Iako ugovori o zaštiti okoliša mogu predviđati neke oblike nadzornih i provedbenih mehanizama, njihova implementacija uvelike ovisi o volji država. Iz tog razloga, tradicionalne međudržavne metode ponekad same po sebi nisu dovoljne i nužno ih je dopuniti drugim provedbenim mehanizmima. Ovo je područje u kojem uloga pojedinaca ima veliki potencijal: “žrtve” onečišćenja okoliša mogu podnijeti svoje slučajeve pred nekoliko tijela nadležnih za nadzor zaštite ljudskih prava, posebice Europskom sudu za ljudska prava, koji bilježi porast sudske prakse u području zaštite okoliša. Prednost ovakovog rješenja leži u činjenici da ljudi koji su neposredno pogođeni zagađenjem okoliša pretendiraju biti aktivniji u obrani svojih prava. Ipak, potonji pristup ima svoje slabosti i pruža tek djelomična rješenja. Također, Europski sud za ljudska prava ograničen je na odlučivanje o tome jesu li određeni pravni propis ili praksa sukladni Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a to ima za posljedicu da isti ne može ukinuti ili promijeniti nacionalne propise ili praksu. Drugim riječima, nacionalne vlasti uživaju određenu slobodu u izboru metoda implementacije, koje ne moraju uvijek u cijelosti biti u skladu sa standardima zaštite okoliša.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
POVEZANOST RADA
Projekti:
111-1111174-0986 - Zaštita prava manjina u međunarodnom pravu i nacionalnim zakonodavstvima (Lulić, Mira, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Pravni fakultet, Osijek
Profili:
Nives Mazur Kumrić
(autor)