Pregled bibliografske jedinice broj: 676623
Poetika progonsva. Gor'kij i Bulgakov između srpa i čekića.
Poetika progonsva. Gor'kij i Bulgakov između srpa i čekića.. Zagreb: Naklada Ljevak, 2013 (monografija)
CROSBI ID: 676623 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Poetika progonsva. Gor'kij i Bulgakov između srpa i čekića.
(Poetics of Exile. Gorky and Bulgakov Between Hammer and Sickle.)
Autori
Peruško, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, ostalo
Izdavač
Naklada Ljevak
Grad
Zagreb
Godina
2013
Stranica
221
ISBN
978-953-303-565-9
Ključne riječi
Poetika progonstva; Maksim Gorkij; Mihail Bulgakov; geopoetika; Leo Strauss; egzoterično; ezoterično; pisanje između redaka; politička književnost
(Poetics of Exile; Maksim Gorky; Mikhail Bulgakov; geopoetics; Leo Strauss; esoteric and exoteric; writing between the line; political literature)
Sažetak
Knjiga “Poetika progonstva” bavi se neobično intrigantnim i kompleksnim razdobljem ruske književnosti – od Oktobarske revolucije 1917. godine do Leninove smrti 1924. godine. Kao predmet analize uzeta je feljtonistika i publicistika dvaju istaknutih, po mnogočemu različitih pisaca – zreloga Maksima Gor'koga i mladoga Mihaila Bulgakova. No autorica razbija već utvrđen književnopovijesni klišej Gor'kij = kanonski socrealistički pisac, Bulgakov = antisovjetski pisac. Pokazuje se naime da je Gor'kij većinu svojih djela napisao izvan Sovjetske Rusije, a Bulgakov, naprotiv, u Sovjetskoj Rusiji (s temama koje su većinom vezane uz nju). To je jedan od začudnih spoznajnih obrata što ih nudi ova knjiga. Štoviše, pokazuje se da su Gor'kij i Bulgakov kao pisci zapravo slični u svojoj kritici okrutnoga, kaotičnoga, amoralnoga revolucionarnoga i postrevolucionarnoga razdoblja. Pritom se, dakako, očituju i važne poetičke i svjetonazorske razlike među tim piscima, koji pripadaju različitim naraštajima i različitim književnopovijesnim formacijama. Dakle, knjiga Ivane Peruško na nov način osvjetljuje jedno od bitnih razdoblja ruske književne i kulturne povijesti, analizirajući tekstove koji su dosadašnjoj književnoj historiografiji praktično bili nepoznati (neki su prvobitno bili objavljivani u malo poznatim tiskovinama, a neki su naknadno ili revidirani ili zabranjivani, odnosno prešućivani).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA