Pregled bibliografske jedinice broj: 676545
Povezanost kinematičkih parametara zaleta, odraza i visine skoka u vis
Povezanost kinematičkih parametara zaleta, odraza i visine skoka u vis // Metodički organizacijski oblici rada u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije / Boris Neljak (ur.).
Zagreb: Hrvatski kineziološki savez (HKS), 2009. str. 88-92 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 676545 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost kinematičkih parametara zaleta, odraza i
visine skoka u vis
(Correlation between aproach and take off kinematics
parameters and high jump result)
Autori
Antekolović, Josipa ; Antekolović, Ljubomir ; Jularić, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Metodički organizacijski oblici rada u područjima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije
/ Boris Neljak - Zagreb : Hrvatski kineziološki savez (HKS), 2009, 88-92
ISBN
978-953-95082-5-6
Skup
18. ljetna škole kineziologa Republike Hrvatske
Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 23.06.2009. - 27.06.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
skok u vis ; kinematička analiza ; povezanost
(high jump ; kinematics ; correlation)
Sažetak
Uzorak entiteta za ovo istraživanje činili su skokovi 12 skakačica u vis koji su snimljeni u razdoblju od 2002. do 2008. godine. Ukupno je odabrano 17 uspješnih skokova u vis – entiteta. Ispitanice su bile vrhunske skakačice u vis iz Hrvatske, Švedske, Bugarske i Rusije, prosječno visoke 185, 18±4, 25 cm i mase 69, 02±3, 69 kg. Posljednja dva koraka zaleta i odraz snimljeni su s dvije mini DV kamere (Panasonic NV-GS200) frekvencijom 50 slika u sekundi uz brzinu zatvarača 1/350. Obrada video zapisa i izračunavanje kinematičkih varijabli provedeni su programom Ariel Performance Analysis System (APAS, Ariel Dynamics inc., USA). Povezanost kinematike zaleta i odraza s visinom skoka iskazana je u samo dvije statistički značajne sveze. Očekivano, vertikalna brzina odraza (Vy) i kut uzleta (Ku) povezani su statistički značajno s visinom skoka (Hlet). Prema izračunatim odnosima potvrđuje se spoznaja da je za dobar skok u vis neophodno producirati veliku vertikalnu brzinu odraza (Vy) i sukladno tome kut uzleta (Ku) veći od 45º. Pritom, horizontalna brzina zaleta treba biti optimalna, tj. ona koja će omogućiti skakačicama postizanje maksimalne visine težišta tijela u fazi leta. Kada se rezultati istraživanja prenesu u proces učenja skoka u vis potrebno je uskladiti duljinu zaleta (broj koraka) s motoričkim sposobnostima učenika i njihovom razinom poznavanja tehnike. Inzistiranje na prevelikoj brzini zaleta neće omogućiti zadovoljavajući transfer horizontalne u vertikalnu brzinu odraza. Pritom se valja služiti različitim vježbama skočnosti kod kojih je zadatak usmjeriti tijelo skakača u vis kutom uzleta od 50° do 60° (naskoci na strunjače, dohvatni skokovi i sl.).
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA