Naslov
Vjera u narod bez vlasti i vlasništva II.: vlast naroda i bezvlast puka
(The Faith in narod without Power and Property II: the Power of Ethnicities and Disability of the People)

Autori
Padjen, Ivan

Izvornik
Anali hrvatskog politološkog društva/ Anals of the Croatian Political Science Association (1845-6707) 10 (2013), 1; 101-125

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Republika Hrvatska; Ustav Republike Hrvatske; Ustavni sud Republike Hrvatske; narodnjaštvo / etnonacionlizam; prava manjinskih naroda; demokracija; hrvatska tranzicija 1990.-
(The Republic of Croatia; Constitution of the Republic of Croatia; Constitutional Court of the Republic of Croatia; narodnjaštvo / etnonationalism; rights of minority ethnicities; democracy; Croatian transition 1990-)

Sažetak
Rad iznosi djelomične nalaze istraživanja hrvatskog narodnjaštva, tj. etnonacionalizma kao religije (u smislu ljudskog izmišljanja svetog).* Praktični su problemi sljedeći: narodnjaštvo kao religija, koja među ostalim uključuje to da narod ima mogućnost i/ili sposobnost da se razvije u nositelja države i da treba to i da postane ; posljedice narodnjaštva, a to su nedostižnost narodne demokracije, narodne privrede i narodnog sazrijevanja ; uvjeti vjere u narod, i to prvenstveno Katoličke crkve u Hrvatskoj kao uvjeta od 1961. do 1971. te prije i nakon toga, naročito nakon 1990. Teorijski su problemi, tj. neodgovarajuće znanstveno znanje o praktičnima, sljedeći: prvo, odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o etničkim i vjerskim zajednicama ; drugo, sustavna historija prava i države Hrvatske i Jugoslavije 1945.-1990. ; treće, preobrazba komunizma i katolicizma u narodnjaštvo ; četvrto i peto, društvena struktura i predstavljanje/zastupanje. Da bi se postigla opća svrha istraživačkog projekta, a to je upotreba razuma u javnim poslovima, istraživanje je provedeno u teorijsko-metodologijskom okviru integralne teorije prava i države koji uključuje prilagođenu Lasswellovu i McDougalovu političku analizu proširenu historijskim institucionalizmom i kritičkom teorijom prava. Glavna je hipoteza da je vjera u narod kao nositelja države izražena i ustanovljena odredbama Ustava RH da je RH nastala samoodređenjem naroda i/ili da je nacionalna država jednog ili više naroda ; da je narod suveren ; da pravo na državljanstvo RH imaju pripadnici određenog ili određenih naroda ; da pripadnici određenog ili određenih naroda imaju posebna politička prava itd. Dopunska je hipoteza da je puku RH ili, pravno određenije, da je stanovnicima RH s biračkim pravom u RH smanjena vlast, a time i moć u odlučivanju o članstvu RH u transnacionalnim organizacijama, naime NATO-u i EU, te su oni sami svedeni na pravno neprepoznatljiv sastojak time što se u RH ne zna tko čini bilo puk bilo ustav.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA