Naslov
Odgajatelji: kontinuitet i promjena
(Special educators: continuity and change)

Autori
Žižak, Antonija ; Tasić, Dejana ; Koller-Trbović, Nivex

Izvornik
Kriminologija & socijalna integracija (1330-2604) 4 (1996), 2; 103-120

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
odgajatelji u institucionalnom odgoju i tretmanu; osobno i profesionalno zadovoljstvo; promjena; kontinuitet; funkcioniranje u neizvjesnosti
(educators in institutional treatment; personal and professional satysfaction; change continuity; functioning in uncertain circumstances)

Sažetak
S ciljem upoznavanja načina funkcioniranja odgajatelja iz razlčitih tipova dječjih i odgojnih Domova u neizvješnošću opterećenoj ratnoj i poratnoj stvarnosti formiran je uzorak od 111 odgajatelja iz 11 institucija za djecu i mlade iz različitih dijelova Republike Hrvatske. Uz pomoć Upitnika za odgajatelje konstruiranog s namjerom mjerenja samoprocjene osobnog i profesionalnog zadovoljstva, vlastitog doživljaja kontinuiteta i promjene pod pritiskom okolnosti, procjene osobnih reakcija na promijenjene okolnosti načina nošenja s prolongiranom neizvješnošću, ispitani su odgajatelji iz tri centra za odgoj i četiri dječja doma. 63% ispitanika ženskog su spola. Informacije prikupljene ovim upitnikom u radu su predstavljene kroz osnovne statističke parametre i analizu varijance obzirom na tip ustanove i spol ispitanika. Dobiveni rezultati pokazuju da se odgajatelji procjenjuju i profesionalni i osobno zadovoljnima i uspješnima, pri čemu je najizraženije osobno zadovoljstvo u području obiteljskog života, partnerskih odnosa i zdravlja. Također se pokazalo da u pgoledu osobnog osobnog zadovoljstva postoje razlike u prilog odgajatelja iz dječjeg doma i odgajatelja ženskog spola. Pokazalo se da najznačajnijima odgajatelji procjenjuju promjene u području socio-ekonomskog statusa, kretanja stručnjaka unutar djelatnosti i složenosti problema kod djece i mladih. Procjena osobnih reakcija na promijenjene okolnosti rezultirala je efektima u rasponu od nepoželjnih i štetnih do poželjnih i korisnih pri čemu odgajatelji iz dječjih domova najizrazitije teže pozitivnim efektima. Glede procjene osobnih načina nošenja s prolongiranom neizvjesnošću, većina odgajatelja procjenjuje veći broj strategija kao značajne, a u ukupnom dominiraju akcijski, socijalni i kognitivni načini suočavanja.. Posredno se tako dobivaju informacije o tome koje načine suočavanja s teškim životnim situacijama modeliraju, koje vrijednosti prenose te koje tipove socijalizacije posreduju djeci odgajatelji kroz svoje uloge.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA