Naslov
Slika Bunjevaca u djelima mađarskih autora u doba dualizma i između dva svjetska rata
(The image of Bunjevci in the works of Hungarian authors in the time od dualism and between the two world wars.)

Autori
Šokčević, Dinko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2012. - 23.11.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Bunjevci; Mađarska; narodni preporod; mađarski autori
(Bunjevci; Hungary; national revival; Hungarian authors)

Sažetak
Hrvati-Bunjevci u Bačkoj kao i druge etničke skupine Hrvata u Mađarskoj stoljećima su bili odvojeni od korpusa matičnoga naroda i ne računajući neke intelektualce (prvenstveno franjevce), veći dio pripadnika tih skupina sve do kraja 19. stoljeća, a neke hrvatske etničke grupe na mađarskim prostorima čak do sredine 20. stoljeća posjedovali su samo svijest o pripadnosti lokalnoj subetničkoj skupini, a s glavnim tokovima hrvatske nacionalne integracije i razvojem hrvatske nacionalne svijesti nisu imali gotovo nikakve veze. Narodni preporod nakon 1870-ih godina javio se prvo kod Bunjevaca (u znatno manjoj mjeri kod Šokaca), ali, bez obzira na dokazanu hrvatsku svijest Ivana Antunovića i njegovog cilja vraćanja tih etnika u korpus hrvatstva (doduše, u duhu toga vremena i u širi okvir jugoslavenstva), pokretača tog nacionalno- integracijskog procesa pokret se ipak odvijao u znaku lokalnog etnonima Bunjevac i Šokac, a ne pod hrvatskim nazivom. Antunović i njegovi suborci su zapotavljali stare nazive (Dalmata, Ilir) bunjevačke skupine, dajući prednost prije rijetko rabljenom narodnom imenu Bunjevac, ali nikako time nisu željeli stvoriti nekakvu zasebnu bunjevačku naciju. Protivnici hrvatske nacionalne integracije, međutim, već su tada iskoristili nerazvijenost osjećaja pripadnosti hrvatstvu kod svih hrvatskih etničkih skupina u Mađarskoj radi njihovog lakšeg asimiliranja, pomađarivanja, ali poslije i posrbljivanja. Zato prvo mađarski, zatim i srpski autori su naglašavali zasebnost spomenutih etničkih skupina sa ciljem njihova odvajanja, ili još jačeg udaljavanja od hrvatskoga naroda. U tome duhu su razni mađarski autori, povjesničari, putopisci, književnici itd. pisali o Bunjevcima i drugim hrvatskim skupinama u Mađarskoj i u nagodbenom razdoblju i između dva svjetska rata. Mojim izlaganjem želim pružati uvid u njihove radove i prikazati njihovu sliku Bunjevaca.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA