Naslov
Povezanost emocionalne inteligencije i samopoštovanja učenika s emocijama i nasiljem doživljenim u školi
(Correlation between emotional intelligence and self-esteem of students with emotions and school bullying)

Autori
Bajić, Zlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za psihologiju

Mjesto
Zadar

Datum
12.07

Godina
2013

Stranica
97

Mentor
Sorić, Izabela

Ključne riječi
školsko nasilje; emocionalna inteligencija; samopoštovanje; emocije doživljene u školi
(school bullying; emotional competence; self-esteem; emotional experience)

Sažetak
Nasilje među djecom u školi je pojava sustavnog uznemiravanja i napadanja jednog učenika od strane druge djece kroz različite postupke poput vrijeđanja, ogovaranja, udaranja ili namjernog isključivanja iz skupine (Olweus, 1998). Školsko nasilje ne poistovjećuje se s agresivnošću jer se o nasilju može govoriti isključivo kada postoji neravnoteža moći među sudionicima (Rigby, 2006). Uzroci školskog nasilja su brojni i uključuju različite osobne karakteristike, iskustva u obitelji i društveno-kulturalne utjecaje (Rigby, 2006). S obzirom na ozbiljne posljedice za žrtve, a koje mogu uključivati gubitak samopoštovanja (Sesar, 2011), socijalnu izolaciju i loše vršnjačke odnose (Smith i sur., 2004), slabiji školski uspjeh (Rigby, 2006) i zdravstvene poteškoće (Kataras i Ozturk, 2011, Coloroso, 2004), istraživanje antecedenata, korelata i posljedica nasilja u školi od izuzetne je važnosti. Cilj ovog istraživanja stoga je bio ispitati različite prediktore školskog nasilja kod gimnazijskih učenika. Za potrebe istraživanja razvijen je upitnik uloga (žrtva, nasilnik, promatrač) u školskom nasilju (UUN), prilagođen starijim učenicima. Istraživanjem se pokušalo utvrditi u kojoj su mjeri različiti oblici nasilja (verbalno, fizičko, elektronsko) zastupljeni kod učenika u zadarskim gimnazijama i postoje li razlike u učestalosti pojedinih oblika nasilja s obzirom na spol učenika. Osim toga, željelo se ispitati kako su emocionalna inteligencija, samopoštovanje i različite emocije koje učenici doživljavaju u školi povezani s različitim oblicima školskog nasilja. Rezultati faktorske analize UUN-a pokazali su da se skale doživljenog, počinjenog i promatranog nasilja mogu podijeliti na subskale verbalnog, fizičkog i elektronskog nasilja. Sve subskale pokazuju zadovoljavajuću pouzdanost tipa unutarnje konzistencije (između 0, 76 i 0, 88). Ispitivanjem razlika među rezultatima utvrđeno je da je verbalno nasilje općenito najčešći oblik nasilja te da su muški učenici značajno češće od učenica uključeni u fizičko nasilje. Nadalje, regresijskom analizom je utvrđeno da učenici boljih sposobnosti percepcije i razumijevanja emocija imaju veće rezultate na subskalama doživljenog i promatranog verbalnog nasilja te da su učenici boljih sposobnosti upravljanja emocijama u manjoj mjeri uključeni u sve oblike počinjenog nasilja. Učenici koji se češće osjećaju prihvaćeno od strane vršnjaka rjeđe doživljavaju fizičko i verbalno nasilje. Osim toga, nasilni učenici češće doživljavaju ljutnju (bez obzira na vrstu nasilja) i rjeđe strah (samo fizički nasilni), dok učenici izloženi verbalnom nasilju češće doživljavaju poniženost. Učenici skloniji socijalno poželjnom odgovaranju imali su nešto niže rezultate na svim skalama verbalnog nasilja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA