Naslov
Oblikovanje bunjevačkog političkog identiteta tijekom druge polovice 19. stoljeća
(The formation of the political identity of the Bunjevci during the second half of the 19th century)

Autori
Skenderović, Robert

Izvornik
Časopis za suvremenu povijest (0590-9597) 44 (2012), 1; 137-160

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Bački Hrvati; Bunjevci; Šokci; politički identitet; hrvatski narodni pokret
(Croats from Bačka; Bunjevci; Šokci; political identity; Croatian National Movement)

Sažetak
Bunjevački politički identitet nastao je kao reakcija bačkih Hrvata na društvene, kulturne i političke procese koji su se tijekom druge polovine XIX. stoljeća odvijali u Ugarskoj. Nacionalni pokreti Mađara i Srba zaoštrili su tada međunacionalne odnose, što je natjeralo i bačke Hrvate na promišljanje i oblikovanje vlastitog nacionalnog pokreta. Pripadnost hrvatskom etnokulturnom identitetu nikad među bačkim Hrvatima nije dolazila u pitanje, ali je prihvaćanje hrvatskog političkog identiteta (a s njime i hrvatskog imena) u XIX. stoljeću bio veliki izazov zbog protivljenja susjednih Srba i Mađara. Tako je 1860-ih oblikovan regionalni bunjevački politički identitet kao kompromisno rješenje u cilju ostvarenja političkih, prosvjetnih, kulturnih i gospodarskih ciljeva bačkih Hrvata. To se odrazilo i na izjašnjavanje bačkih Hrvata, koji su se tijekom druge polovine XIX. stoljeća počeli većinom izjašnjavati kao Bunjevci. Bunjevački politički identitet nikad nije imao potencijal oblikovanja samostalne nacije jer se nije ni pokušavao jasno diferencirati u odnosu na hrvatski identitet. S vremenom se pokazalo da čak ni kao privremena politička platforma nije donio mnogo koristi, osim što je prevladao mnogostrukost subidentiteta među bačkim Hrvatima. Štoviše, bački su Hrvati u desetljećima prije Prvog svjetskog rata samo mogli svjedočiti neuspjehu bunjevačke političke platforme, koja je korak po korak uzmicala pred žestokom mađarizacijom. Zbog toga je od kraja XIX. stoljeća sve više jačala ideja da se i u političkom smislu Bunjevci i Šokci u Bačkoj počnu javno izjašnjavati Hrvatima. Na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće Bunjevci i Šokci doista su počeli isticati hrvatski identitet, ali je bunjevština i dalje ostala prisutna kao politička opcija, što je otvorilo vrata političkoj podijeljenosti koja je ostala prisutna sve do danas.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA