Pregled bibliografske jedinice broj: 67466
Počeci kršćanstva kod Hrvata u svjetlu arheološke građe
Počeci kršćanstva kod Hrvata u svjetlu arheološke građe // Radovi (Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet Zadar. Razdio povijesnih znanosti), 36(23) (1998), 101-140 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 67466 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Počeci kršćanstva kod Hrvata u svjetlu arheološke građe
(The Beginnings of Christianity among the Croats in the light of archaeological evidence)
Autori
Belošević, Janko
Izvornik
Radovi (Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet Zadar. Razdio povijesnih znanosti) (0352-6712) 36(23)
(1998);
101-140
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
kristianizacija; Hrvati; arheološka građa
(Christianization; Croats; archaeological evidence)
Sažetak
Autor se u radu kratko osvrće najprije na onu arheološku izvornu građu koja je bila samo uzgredno spominjana u literaturi, ali nije određenije korištena za osvjetljavanje problema kristijanizacije Hrvata, premda s tog motrišta zavređuje znanstvenu pozornost. Radi se o nalazima materijalne i duhovne kulture otkrivene u ranom horizontu dalmatinsko-hrvatskih nekropola, okvirno datiranih o 7. do sredine 9. st. Zatim znanstvenu pažnju posvečuje predmetima umjetničkog obrta, liturgijskom posuđu, relikvijarima i još nekim izrađevinama karolinške kulturne provenjencije. Uz navedenu arheološku i spomeničku građu osvrće se i na nekoliko ranosrednjovjekovnih kamenih spomenika koje znanstveno revalorizira i ukazuje na njihovu arheološku izvornu vrijednost za osvjetljavanje složene povijesne problematike, kao što je pitanje pokrštavanja Hrvata.
Zaključno ističe da arheološka i druga spomenička građa, kojoj je u radu posvetio znanstvenu pozornost ima prvorazrednu izvornu vrijednost za osvjetljavanje povijesne problematike kristijanizacije Hrvata, no unatoč tomu ta je građa dosada bila nedovoljno znanstveno korištena u hrvatskoj historiografskoj literaturi, a često je i pogrešno interpretirana. S obzirom na te činjenice, trebalo bi se, u pomanjkanju pisanih povijesnih vrela, više koristiti arheološkom izvornom građom, jer se interdisciplinarnom radnom metodom postižu bolji znanstveni rezultati i složenim povijesnim problemima dokučuje se znanstvena istina, a to je cilj svakom znanstveniku. Neka ovaj rad bude poticaj u tom smislu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- America: History and Life
- Historical Abstracts
