Naslov
Liturgijski ambijenti i instalacije ranokršćanskog razdoblja na zadarskom području
(Early-Christian Liturgical Spaces and Installations in Zadar Area)

Autori
Mišković, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.07

Godina
2012

Stranica
329

Mentor
Prof. dr. sc. Pavuša Vežić

Neposredni voditelj
Prof. dr. sc. Miljenko Jurković

Ključne riječi
Ambijent; biskup; crkveni pisac; instalacija; kristijanizacija; liturgija; obred; postaja; procesije; ranokršćanstvo; vikarijat; Zadar
(Architectural space; bishop; ecclesiastical writer; liturgical installation; Christianization; liturgy; ritual; stational liturgy; processions; early-Christianity; vicariate; Zadar)

Sažetak
Doktorski rad obrađuje šire zadarsko područje, točnije prostor dviju ranokršćanskih dijeceza: zadarske i skradinske. U naslovu stoji zadarsko područje iz razloga specifičnih stilskih obilježja koja su se širila i van opsega njegove dijeceze. Područje koje se obrađuje proteže se od Novalje na sjeveru pa do Srime na jugu. Kršćanstvo se u Zadru, glavnom gradu provincije, javlja dosta rano. U drugoj polovini 4. st. adaptacijom triju antičkih taberni na forumu nastaje prvi kršćanski oratorij. Razvijeni episkopalni kompleks podiže se tijekom 5. st. Unutar gradskog područja gradi se nekoliko crkava, a kršćanstvo se gotovo istovremeno širi i van opsega gradskih zidina - u manje municipije te u ruralna područja. Brojne građevine jednobrodne i trobrodne raščlambe te njihove instalacije, evidentirane su na više lokaliteta, a nerijetko su nastali u sklopu villa rustica. Liturgijski prostori u kojima se odvija neki religijski čin mogu biti koncipirani u više oblika. To su prostori oratorija, bazilike, katekumeneja, krstionice, konsignatorija, martirija, mauzoleja, episkopija… Unutar njih nalazile su se liturgijske instalacije: oltar, konfesija, ciborij, katedra, subselij, ambon, ograda svetišta, solea, krsni zdenac. Arhitektonski plašt liturgijskih prostora također ima svoje dijelove: to su portali, prozori, tranzene, stupovi, kapiteli. Rekonstrukcija navedenih dijelova – instalacija i prostora kojeg su one stvarale, može se upotpuniti objašnjenjem njihovih funkcija. Funkcija se opet može objasniti interpretiranjem liturgije koja se u njima provodila. Zbog tog je razloga bilo potrebno proučiti ondašnju liturgiju i njene obrasce zastupljene u patrološkim izvorima i sličnoj povijesno liturgijskoj građi. Zbirka patrologije koja je bila izvorište za većinu citata u radu djelo je J. P. Mignea. Rekonstrukcije sakralnih prostora i njene opreme u Zadru i na širem zadarskom području donose brojni autori kao što su I. Petricioli, P. Vežić, N. Jakšić, A. Uglešić, J. Belošević. Metodom analogije s građom koja je porijeklom s drugih važnih ranokršćanskih lokaliteta (Rima, Ravenne, Milana, Soluna, Konstantinopola) i analizom liturgijskih dokumenata s istih područja dana je tipologija i kronologija ambijenata i instalacija na širem zadarskom području. Uočene su identične formalne odlike u arhitekturi kongregacijskih ambijenata u rastvaranju zidne mase bočnim vratima što se objašnjava liturgijskim procesijama urbanog karaktera. Dokazi tome leže u dokumentima konstantinopolitanskih patrijarha i povjesničara što ukazuje na povezanost zadarske crkve s Istočnom i prije Justinijana. Iste konstruktivne odlike uočene su u krstionicama Soluna i Zadra te se i po tome očituje ambivalentnost dviju regija – Istoka i Zapada - u zadarskoj sredini već u ranokršćanskom razdoblju, što će se nastaviti i u ranosrednjovjekovno razdoblje. U zaključnom dijelu iznesene su spoznaje o liturgiji rimskog obreda kao dominantog ritusa, uz kojeg su se već u ranokršćanskoj fazi javili i dijelovi konstantinopolitanskog obreda što se manifestira u prirodi bizantskog stacionalnog sustava te u mogućim galerijama u sklopu zadarske katedrale.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA