Pregled bibliografske jedinice broj: 674229
VAŽNOST KISELO-LUŽNATIH NAMIRNICA U PREHRANI
VAŽNOST KISELO-LUŽNATIH NAMIRNICA U PREHRANI, 2013., diplomski rad, preddiplomski, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 674229 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
VAŽNOST KISELO-LUŽNATIH NAMIRNICA U PREHRANI
(IMPORTANCE OF ACID-ALKALINE FOODS IN THE DIET)
Autori
Stančir, Maja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Prehrambeno-biotehnološki fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
Podatak o recenziji nije dostupan
Godina
2013
Stranica
28
Mentor
Dragović-Uzelac, Verica
Ključne riječi
kiselo-lužnata ravnoteža; „kisele namirnice“; „lužnate namirnice“; anketa; ispitanici
(acid-alkaline balance; „acidic food“; „alkaline food“; questionnaire; respondents)
Sažetak
Kiselo-bazna ravnoteža dio je humane fiziološke homeostaze koja se tiče pravilnog odnosa između kiselina i baza, drugim riječima, održavanju određene pH vrijednosti unutarstaničnih i vanstaničnih tekućina i tkiva. Od velike je važnosti da je organizam u mogućnosti održati sve pH vrijednosti u normalnim okvirima kiselo-baznim puferskim sustavima (krvlju, limfom, bubrezima, kostima i drugim organima i tkivima). Način života i prehrane negativno utječe na tu ravnotežu i često rezultira stanjem kronične metaboličke acidoze, koja u konačnici pridonosi pogoršanju brojnih tjelesnih funkcija i stanja. Zbog toga je važno prehranom unositi namirnice koje stvaraju lužnatu reakciju i održavaju potrebnu kiselo-baznu ravnotežu organizma, a da bi to osigurali potrebno je konzumirati oko 3/4 tzv. lužnatih namirnica. Pokazalo se da je sve učestalija konzumacija hrane koja izaziva kiselu reakciju u organizmu (sir, meso, riba, perad, jaja, rafinirane žitarice, kava, pivo, vino), a rjeđi unos hrane koja djeluje alkalno (voće, osim borovnica, brusnica i šljiva, i povrće). Stoga je cilj ovog rada bio ispitati koliko su predstavnici određenih populacijskih skupina upoznati sa time koje namirnice u organizmu stvaraju lužnatu odnosno kiselu reakciju, te na koji način se to odražava na zdravlje. Iz rezultata provedenog istraživanja na 38 ispitanika oba spola dobi od 19 do 56 godina možemo zaključiti da je mlađa populacija (do 24 godine) nešto informiranija o kiselo-lužnatim namirnicama te potrebi održavanja kiselo-lužnate ravnoteže organizma. Također, unutar svih dobnih skupina žene su bolje upoznate sa važnosti kiselo-lužnatih namirnica u prehrani od muškaraca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
058-0000000-3488 - Biološki aktivni spojevi u nekim vrstama samoniklog i kultiviranog bilja (Dragović-Uzelac, Verica, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb
Profili:
Verica Dragović-Uzelac
(mentor)