Naslov
Meeting TARGET EIGHT - ex situ conservation of Croatian threatened and statutorily protected plant species in the Botanical Garden of the Faculty of Science, University of Zagreb (Croatia)

Autori
Sandev, Dubravka ; Mihelj, Darko ; Kovačić, Sanja

Izvornik
Natura Croatica : periodicum Musei historiae naturalis Croatici (1330-0520) 22 (2013), 2; 343-362

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Global Strategy for Plant Conservation ; “Target 8” ; ex situ ; plant collections ; Zagreb Botanical Garden

Sažetak
According to the “Target 8” of Global Strategy for Plant Conservation (GSPC, 2011-2020), at least 75% of threatened plant species must be preserved in ex situ garden-collections, preferably in the countries of their origin, until 2020. The aim of the present study was to examine the list of Croatian threatened and statutory protected plant species in ex situ conservation of the Botanical Garden (Faculty of Science, University of Zagreb). Out of 668 indigenous taxa of the Garden’s native-plant collections, we found 208 strictly protected and protected species, which is 12.7% of all statutory protected taxa in Croatia. In the categories RE, CR, EN and VU there are 31 species, which is 13.1% of threatened taxa in Croatia in those categories. In all categories, we found 80 taxa listed in the Red Book of Vascular flora of Croatia, 24 taxa are identified in the European Red List of Vascular Plants, while 10 taxa are found in the IUCN-Red List of Threatened Species in the World. Serious efforts are yet to be made in ex situ conservation of Croatian threatened species, in order to achieve the goals of “Target 8”.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Biologija

Napomena
USUSRET “CILJU BROJ OSAM”: EX SITU OČUVANJE HRVATSKIH UGROŽENIH I ZAKONOM ZAŠTIĆENIH BILJAKA U BOTANIČKOM VRTU PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU -- Jedan od glavnih ciljeva svjetskih botaničkih vrtova do kraja ovoga desetljeća slijediti je smjernice Globalne strategije za očuvanje biljaka (Global Strategy for Plant Conservation, GPSC 2011-2020). Jedna od 19 smjernica, poznata kao “Cilj broj osam” (“Target 8”), propisuje da bi botanički vrtovi do 2020. godine u uzgoju (ex situ očuvanje) trebali imati najmanje 75% ugroženih samoniklih biljnih svojti matične zemlje. Slijedom toga, glavni cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi “nulto stanje” u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: izraditi detaljan popis ugroženih i zakonom zaštićenih svojti Hrvatske flore, podrijetlom s hrvatskih staništa, u zbirkama samoniklih biljaka Hrvatske. U zbirkama Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu trenutačno raste 668 samoniklih biljnih vrsta (iz 75 porodica i 141 roda) sabranih na prirodnim staništima, od kojih je 118 zakonom zaštićeno, a 90 strogo zaštićeno (ukupno 208). U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske pronađeno je ukupno 80 svojti iz zbirki Botaničkog vrta PMF-a, od kojih se jedna (Hippophaë rhamnoides) smatra regionalno izumrlom (RE). U kategorijama CR, EN i VU nalazi se 30 vrsta iz naših zbirki, što ukupno čini 13, 1% ugroženih vrsta naše zemlje: sedam svojti nalazi se u kategoriji kritično ugroženih (CR), šest u kategoriji ugroženih (EN), a 17 u kategoriji osjetljivih (VU) svojti u Republici Hrvatskoj. Na europskom Crvenom popisu nalaze se 24 svojte: jedna (Degenia velebitica) u starijoj kategoriji osjetljivih („V“), četiri u kategoriji nisko rizičnih (NT), a 19 svojti u kategoriji najmanje zabrinjavajućih (LC). Na IUCN-ovom svjetskom popisu ugroženih vrsta nalazi se 10 svojti iz zbirki samoniklih vrsta Botaničkog vrta PMF-a: degenija ponovo u starijoj kategoriji osjetljivih („V“), dvije u NT, a sedam u kategoriji LC. O značajnoj ugroženosti biljnih vrsta i potrebi za ex situ zaštitom govori i činjenica da je 10 biljnih vrsta pronađeno u samo jednom, a 24 u manje od pet Botanički važnih područja Hrvatske (IPA). CITES-regulative trgovanja živim biljkama obuhvaćaju 11 naših vrsta. Analizom podataka nalazimo kako u uzgoju Botaničkog vrta PMF-a danas imamo samo 13, 1% ukupnog broja zaštićenih i strogo zaštićenih biljnih vrsta u Republici Hrvatskoj (kategorije CR, EN i VU). Razlozi za to su različiti. Primjerice, Botanički vrt PMF-a osnovan je 1889. s namjerom uzgoja - prije svega - egzotičnih biljnih vrsta s raznih strana svijeta, kakav je bio običaj širom Europe u drugoj polovici 19. stoljeća. Sam Vrt, prema svjetskim standardima, površinom je više nego skroman (4, 65 ha), kao i površine-kamenjare namijenjene uzgoju autohtonih biljnih vrsta, koje nemaju prostora za širenje. Ciljani uzgoj i ex situ zaštita vrijednih hrvatskih samoniklih biljnih svojti započeo je tek prije desetak godina, i to uz ozbiljne poteškoće, kao što su neadekvatno financiranje, nedostatak stručnog kadra, nedostatak prostora za preduzgoj, nedostupnost pojedinih dijelova Hrvatske nakon ratnih aktivnosti i sl. I napokon, Hrvatska je flora iznimno bogata, treća najbogatija u Europi, tako da 75% ugroženih vrsta – što iznosi oko 178 svojti, prema važećim mjerilima – nije nimalo lako doseći. To, naravno, i nije posao za samo jedan botanički vrt: svi hrvatski botanički vrtovi i arboretumi trebali bi pokrenuti koordinirane aktivnosti na uzgoju autohtonih vrsta, kako bi se do 2020. barem polovica ugroženih vrsta naše zemlje našla u ex situ očuvanju. Danas ne znamo ni koliko biljnih vrsta raste u našim botaničkim vrtovima, kamoli koliko hrvatskih, ugroženih i zakonom zaštićenih. Ovaj je rad tek prvi korak približavanja tom cilju.

POVEZANOST RADA