Pregled bibliografske jedinice broj: 673723
Tradicijska usmenost, retorička vještina i tiskana propovijed
Tradicijska usmenost, retorička vještina i tiskana propovijed // "Zbornik o Josipu Banovcu" : zbornik radova sa znanstvenog skupa “Josip Banovac i homiletička književnost”, Šibenik - Skradin - Visovac, 6.-8. studenog 2003. / Jembrih, Alojz (ur.).
Šibenik : Zagreb: Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik, 2004. str. 65-84 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 673723 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tradicijska usmenost, retorička vještina i tiskana propovijed
(Traditional orality, rhetorical skills and printed sermon)
Autori
Banov-Depope, Estela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
"Zbornik o Josipu Banovcu" : zbornik radova sa znanstvenog skupa “Josip Banovac i homiletička književnost”, Šibenik - Skradin - Visovac, 6.-8. studenog 2003.
/ Jembrih, Alojz - Šibenik : Zagreb : Gradska knjižnica Juraj Šižgorić Šibenik, 2004, 65-84
ISBN
953-6682-51-6
Skup
Josip Banovac i homiletička književnost
Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska; Skradin, Hrvatska; Visovac, Hrvatska, 06.11.2003. - 08.11.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Josip Banovac; retorika; propovijed; komunikacija.
(Josip Banovac; rhetoric; preaching; communication.)
Sažetak
Propovijed je sociokulturno određena vrsta koja je primarno obilježena razlikama u stupnju spoznaje između pošiljatelja i primatelja poruke. Komunikološki, ona pretpostavlja da propovjednik posjeduje znatno veću naobrazbu i etičke kvalitete od potencijalnih primatelja te je kao takva sastavnica niskog retoričkog stila. Homilija je primarno govorna, dakle usmena, tekstualna tvorevina koja je tek u specifičnim okolnostima bila zapisivana i tiskom objavljivana. No njeno je oblikovanje ovisno o složenoj retoričkoj naobrazbi koja oslonac pronalazi u aristotelovskim interpretacijama prolomljenim kroz srednjovjekovnu skotističku prizmu franjevačkog nauka. Pučke propovijedi u hrvatskoj književnosti 18. stoljeća kao ciljnu grupu imale su seosko stanovništvo te su propovjednici, imajući u vidu njegove obrazovne potrebe, dio svog književno-oblikovnog repertoara crpili iz tradicijske usmene književnosti koja je u to vrijeme među intendiranom recepcijom bila najoptjecajnija jezična umjetnička manifestacija. Rad s književnosociološkog i komunikološkog gledišta propituje kulturne sastavnice i folkloristički atraktivne aspekte ugrađene u tekstove Josipa Banovca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija