Naslov
Pomak obilježja u biometrijskim značajkama populacija vrste Pseudopus apodus s otoka Cresa i okolice Splita
(Biometrical character displacement in populations of Pseudopus apodus from the island of cres and in the vicinity of Split)

Autori
Lisičić, Duje ; Lovrić, Vanja ; Počanić, Paula ; Derežanin, Lorena ; Tadić, Zoran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka (Hrvatski biološki kongres s meñunarodnim sudjelovanjem) / Jelaska, Sven D., Klobučar, Goran I. V., Šerić Jelaska, Lucija, Leljak Levanić D., Lukša, Žaklin - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2012, 89-89

Skup
11. Hrvatski biološki kongres sa međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 16.09.2012. - 21.09.2012

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Blavor; Pseudopus apodus; Biometrijske značajke; Populacija; Pomak obilježja
(European Glass Lizard; Pseudopus apodus; Biometrical features; Population; Character displacement)

Sažetak
Blavor (Pseudopus apodus Pallas, 1775) je najveći predstavnik porodice Anguidae. Rasprostranjen je na području Balkana, Kavkaza i dijelova južne i središnje Azije. U Hrvatskoj obitava na području primorja koje je ujedno i sjeverozapadna granica rasprostranjenosti vrste. Uzevši u obzir da se populacije unutar vrste mogu pomakom obilježja (eng. character displacement) prilagoditi uvjetima staništa, što je osobito izraženo u rubnim populacijama, istraživali smo različitosti u biometrijskim karakteristikama dvije bliske populacije blavora sa ruba areala vrste. Kroz ukupno 30 terenskih dana ulovljeno je ukupno 62 jedinke, od toga 16 mužjaka i 11 ženki iz populacije u blizini Splita i 21 mužjak i 14 ženki iz populacije sa otoka Cresa. Mjereno je ukupno 15 morfometrijskih značajki iz kojih je izračunom dobiveno još 11 biometrijskih indeksa. Statistička analiza ukazala je da su jedinke na Cresu značajno veće od onih u blizini Splita. Nadalje, populacije sa otoka Cresa pokazuje izraženi spolni dimorfizam gdje mužjaci u gotovo svim mjerenim karakteristikama i biometrijskim indeksima pokazuju veće vrijednosti od ženki. Kod populacije u blizini Splita spolni dimorfizam je slabije izražen i očituje se samo u snažnije gradjenim glavama mužjaka u odnosu na ženke. Uočene razlike meñu proučavanim populacijama ukazuju na utjecaj uvjeta okoliša koji se odražava na različitostima u mjerenim biometrijskim značajkama kao izravnoj i mjerljivoj prilagodbi jedinki.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA