Naslov
Hrvatski kritičari o hrvatskoj kritici: Šime Vučetić O našoj dramsko-kazališnoj kritici (1949.)
(Croatian Critics about Croatian Theatre Criticism: Sime Vucetic: About our Drama/Theatre Criticism)

Autori
Nikčević, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Krležini dani u Osijeku 2011 : naši i strani povjesničari hrvatske drame i kazališta, teatrolozi i kritičari : drugi dio / Hećimović, Branko - Zagreb : Osijek : Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta ; Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2012, 231-247

ISBN
978-953-154-168-8

Skup
Krležini dani

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 05.12.2011. - 08.12.2011

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kazališna kritika ; hrvatsko kazalište ; poetika kritike ; definicija kritike
(theatre criticism ; Croatian theatre ; poetics of criticism ; definition of criticism)

Sažetak
Tekst Šime Vučetića O našoj dramsko-kazališnoj kritici časopisu Matice hrvatske „Hrvatsko Kolo“ 2-3/1949, str. 448-504. uz ostale programatske tekstove napisane iz lijeve političke ideologije o hrvatskom kazalištu odnosno njegovom daljem putu (Ranko Marinković, Marijan Matković), a zbog velikog interesa kasnije je tiskan i kao zasebna knjiga. Tekst govori o povijesti, funkciji i svrsi te budućnosti kazališne kritike u Hrvatskoj. Pri tome je priznao važnost kritike za nastanak hrvatskog kazališta (Demetar) ali odmah zatim građansku kritiku poništava vrlo oštrim kvalifikacijama (nazadnim buržujima, fašistima i sl). Razlog je u tome što su ti kritičari uglavnom poticali njemački i građanski repertoar prema vladajućem umjetničkom trendu i stanju u kazalištu a promjena političke paradigme je taj stav proglasila reakcionarnim pa tako i njegove predstavnike u kazališnoj kritici. Vučetić kao vrijedna priznaje samo četiri kritičarska imena: Demetar, Šenoa (protiv njemačkog repertoara i romantizma), Miletić (reformator i borac za nove trendove) i Krleža (iako su to programatski tekstovi obrane autorske poetike a ne kritike!). Taj tekst je ozbiljno utjecao na kasniji život kazališne kritike u Hrvatskoj i njezino proučavanje. Imao je tri negativne posljedice koje su očito posljedica njegova političkog stava ali su nastavile živjeti i nakon pada tog političkog sistema: diskreditacija cjelokupnog ukusa građanske klase (romantizam, romanse, pučki komadi, nacionalne tragedije i sl.), nijekanje cjelokupne kazališne kritike osim četiri imena, apsolutna dominacija Zagreba (jer uopće nije spominjao ostale gradske centre). No, u vremenu u kojem je potez pera mogao izbrisati djelatnost (kao što se dogodilo s romantičarskim žanrovima glavne struje) zasluga ovog teksta je u tome da je priznao kazališnu kritiku kao samosvojan (u odnosu na literarnu kritiku) i koristan žanr pa se ona intenzivno njegovala u medijima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA