Pregled bibliografske jedinice broj: 672530
Obnova povijesne akropole i kulturno-memorijalnih znamenitosti Klanjca
Obnova povijesne akropole i kulturno-memorijalnih znamenitosti Klanjca // ANTUN MIHANOVIĆ I NJEGOVO DOBA, Zbornik radova sa znanstvenog skupa u Klanjcu / Pažur, Božica (ur.).
Zagreb: Kajkavsko spravišće, Zagreb, 1996. str. 175-184 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 672530 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obnova povijesne akropole i kulturno-memorijalnih znamenitosti Klanjca
(Restoration of the historical acropolis and cultural-memorial values of Klanjec)
Autori
Petrić, Ksenija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
ANTUN MIHANOVIĆ I NJEGOVO DOBA, Zbornik radova sa znanstvenog skupa u Klanjcu
/ Pažur, Božica - Zagreb : Kajkavsko spravišće, Zagreb, 1996, 175-184
ISBN
953-6056-11-9
Skup
Antun Mihanović i njegovo doba
Mjesto i datum
Klanjec, Hrvatska, 07.06.1996
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Klanjec; povijesna jegra; revitalizacija; zaštita; memorijalne vrijednosti; konzervatorski rad
(Klanjec; historical core; revitalisation; protection; memorial values; conservation work)
Sažetak
Povijesna jezgra Klanjca sustavno se obnavlja od 1984. godine kad je izrađena konzervatorska dokumentacija s programom prioritetnih zahvata. Obnova se provodi u suradnji s lokalnom upravom kao proces „aktivne zaštite“ u kojem sudjeluju relevantne gradske službe i pojedinci. Osnovni problem stanja graditeljske baštine identificiran je kao zapuštenost jezgre u građevinskom smislu zbog preseljenja glavnih gradskih sadržaja u novi centar. Stoga je program obnove bio usmjeren na revitalizaciju i uspostavljanje novih funkcija u povijesnom središtu. U obnovi malih povijesnih središta jedini cilj ne smije biti samo fizička sanacija građevina, što je često nedostatak razmišljanja konzervatorske službe, već očuvanje i isticanje kulturno-povijesnog i graditeljskog identiteta baziranog na lokalnim vrijednostima i specifičnostima. Program revitalizacije Klanjca bazira se upravo na prezentaciji memorijalno-kulturnih sadržaja kao dominantne kulturne vrijednosti koja uz očuvanu graditeljsku baštinu treba biti valorizirana u obliku kulturnog turizma, posjeta spomenicima i td. Preduvjet za to postojanje je kulturnih ustanova Franjevačkog samostana sa zbirkom i Galerijom Antuna Augustinčića. Kulturno-memorijalna vrijednost Klanjca može se pratiti od samog početka postojanja tog srednjevjekovnog trgovišta, a vezana je uz osnivače samostana grofovsku obitelj Erdödy koja je, osim velebnom građevinom, trajno vezana uz Klanjec mjestom ukopa u kriptama crkve. Iznimno veliku nacionalnu i kulturnu vrijednost predstavlja memorija i vezanost lokaliteta uz život Antuna Mihanovića i stvaranje hrvatske himne što je u Klanjcu obilježeno postavljanjem spomenika pjesniku na glavnom trgu i grobom na mjesnom groblju. Druge značajne osobe vezane uz Klanjec jesu hrvatski slikar Oton Iveković (u Klanjcu mu se nalaze rodna kuća i grob) i kipar Antun Augustinčić čija je donacija smještena u Galeriji, dok je bezrazložno zanemarena rodna kuća. Svi lokaliteti uključeni su u program obnove adekvatnim uređenjem i obilježavanjem. Za uređenje Trga Antuna Mihanovića izrađeni su projekti i prenamjena nekadašnjeg groblja u park s memorijom na poznate ličnosti. Treba istaknuti da sva mjesta koja se vezuju uz povijesne osobe nisu adekvatno obilježena i nedovoljno su istražena, ali pružaju veliku mogućnost u kulturnom valoriziranju i daju temelj za obnovu građevinskog fonda i ambijenata zaštićene povijesne jezgre Klanjca.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti
