Naslov
Božice u vedskim hvalopjevima: Zemlja, Rijeka, Zora, Riječ i slavenske usporednice
(The Goddesses of Earth, River, Dawn and Speech in Vedic Hymns and Their Slavic Counterparts)

Autori
Ježić, Mislav

Izvornik
Ethnologica Dalmatica (0353-9210) 19 (2012); 21-47

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Vedska predaja; slavensko usmeno pjesništvo; indoeuropske usporednice; Prthivi; Sarasvati; Usas; Vac; Dyaus; Parjanya; Saranyu; Surya; Majka Božja; Rksamhita; Atharvasamhita; Katičić; Belaj; Vinšćak; Ivanov; Toporov
(Vedic heritage; Slavic folklore oral poetry; Indo-European parallels; Prthivi; Sarasvati; Usas; Vac; Dyaus; Parjanya; Saranyu; Surya; Mother of God; Rksamhita; Atharvasamhita; Katičić; Belaj; Vinšćak; Ivanov; Toporov)

Sažetak
S obzirom na to da nam pri rekonstrukciji slavenskih mitova indoeuropska baština ima presudnu ulogu i predstavlja neku vrst provjere smisla slavenske građe, vrijedilo bi pogledati koliko možemo znati o glavnim božicama u ksaṃhiti i Atharvasaṃhiti. Kao žena boga Neba javlja se tu Zemlja, Pthivī. Ona je Velika Majka i, premda se o njoj ne pjeva mnogo, vrijedi provjeriti je li usporediva s Mokoši. S druge strane, najviše se od božica u Vedama slavi Uṣas, Zora. Ona je kći Neba, žena ili draga Sunca i, gdjekada, majka blizanaca. Uz te dvije boginje još se dvije božice ističu u ksaṃhiti: božica rijeke Sarasvatī i božica Riječi Vāc. A kao mati Āditya, bogova koji čuvaju ćudoređe, spominje se i uosobljena „nesputanost“ (grijehom) ili „nevinost“, božica Aditi. Možda je vrijedno usporediti vedske kultove božica Pthivī i Uṣas, pa i rijeke Sarasvatī, s kultovima božica u Slavena i srodnih kultura i utvrditi gdje se i s kojim božicama mogu naći usporedbe. Štovanje jedne od božica, Zore, vrijedi usporediti i sa štovanjem Majke Božje koje je u se preuzelo i dio pretkršćanskih tradicija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA