Naslov
Procjena unutrašnje korozije kao prijetnje integritetu metalnih cjevovoda s tekućim ugljikovodicima
(Estimation of Internal Corrosion as an Integrity Threat to Liquid Hydrocarbon Pipelines)

Autori
Škrapec, Renato

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije

Mjesto
Zagreb

Datum
28.03

Godina
2013

Stranica
31

Mentor
Martinez, Sanja

Ključne riječi
unutrašnja korozija; cjevovod; korozijska brzina
(internal corrosion; pipeline; corrosion rate)

Sažetak
Korozija je jedan od važnih i neizbježnih problema prilikom prijenosa nafte ili drugih opasnih tekućina kroz cjevovod, stoga je od posebnog interesa razvoj tehnika procjene brzine i tehnika prevencije korozije. Procjena rizika od unutarnje korozije cjevovoda jedna je od najvažnijih aktivnosti suvremenog korozijskog menadžmenta cjevovoda. Da bi se procijenio rizik od korozije u cjevovodima, važno je razumjeti mehanizme korozijskih reakcija i biti u mogućnosti predvidjeti hoće li doći do lokalizirane korozije i kako lokaliziranu koroziju spriječiti. U današnje su vrijeme tehnike procjene brzine korozije, odnosno monitoring korozije, bazirane na postavljanju različitih tipova sondi npr. LPR (eng. linear polarization resistance), ER (eng. electrical resistance) ili galvanskih sondi, na stijenke cjevovoda, dok se prevencija postiže uglavnom kemijskim putem pomoću biocida i inhibitora. Za procjenu brzine korozije putem monitoringa potrebno je prvo dobro poznavati mehanizme korozije o kojima se zaključuje na osnovu analize uzroka korozijskih produkata i eksperimentalnog proučavanja korozijskih pojava u laboratorijima pri kontroliranim uvjetima. Laboratorijski in vitro i korozijskim monitoringom in situ se također utvrđuje djelotvornost inhibitora korozije koji su ključan čimbenik prevencije korozije. Čelični cjevovodi kroz koje teče čista nafta ne korodiraju. Donja granica udjela osnovnih sedimenata i vode u sirovoj nafti je ograničena na 0, 5% ukupnog volumena. Voda se uglavnom ponaša kao stabilna emulzija u sirovoj nafti tako da nafta vlaži stijenke cjevovoda i time ga štiti od korozije. Ipak, u cjevovodu se javljaju naslage ispod kojih se uočava jamičasta korozija. Te naslage sačinjene su uglavnom od smjese pijeska, gline, vode i naftnih produkata. Korozivnost takvih naslaga uglavnom varira ali se čini da je povezana sa sadržajem vode, koji može premašiti 10% i sadržavati veliku populaciju bakterija. Mehanizam korozije ispod naslaga i utjecaj različitih vrsti naslaga na koroziju nisu u potpunosti razjašnjeni. U ovome radu su objašnjeni postupci koji se provode u svrhu boljeg razumijevanja mehanizama i brzine korozije ispod naslaga. Istražene su naslage iz unutrašnjosti naftovoda od ugljičnog čelika. Uzorci su prikupljeni na nisko položenom odvojku u kojem je došlo do perforacije stjenke zbog korozije. Morfološka analiza i analiza sastava provedene su SEM/EDS, XRD i FTIR metodama, a napravljena je i mikrobiološka analiza. Rezultati primjene niza komplementarnih tehnika ukazuju na koroziju ispod naslaga potpomognutu bakterijskom aktivnošću kao glavni uzrok korozijskog oštećenja cjevovoda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo, Strojarstvo, Temeljne tehničke znanosti

POVEZANOST RADA