Pregled bibliografske jedinice broj: 671582
Zaštitna arheološka istraživanja nalazišta AN 4 Poljana Križevačka 1 na trasi autoceste A12, dionica Gradec – Kloštar Vojakovački
Zaštitna arheološka istraživanja nalazišta AN 4 Poljana Križevačka 1 na trasi autoceste A12, dionica Gradec – Kloštar Vojakovački // Annales Instituti archaeologici, IX (2013), 69-75 (podatak o recenziji nije dostupan, ostalo)
CROSBI ID: 671582 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zaštitna arheološka istraživanja nalazišta AN 4 Poljana Križevačka 1 na trasi autoceste A12, dionica Gradec – Kloštar Vojakovački
(Rescue archaeological excavations of the AS 4 Poljana Križevačka 1 site on the route of the A12 motorway, section Gradec – Kloštar Vojakovački)
Autori
Dizdar, Marko
Izvornik
Annales Instituti archaeologici (1845-4046) IX
(2013);
69-75
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, ostalo, ostalo
Ključne riječi
zaštitno istraživanje; Križevci; prapovijest; antika; srednji vijek; naselje; infrastruktura; lasinjska kultura; vinkovačka kultura; kultura polja sa žarama; latenska kultura
(rescue excavation; Križevci; prehistory; antiquity; Middle Ages; settlement; infrastructure; Lasinja culture; Vinkovci culture; Urnfield culture; La Tène culture)
Sažetak
U zaštitnim istraživanjima nalazišta AN 4 Poljana Križevačka 1 na trasi autoceste A12 otkriveni su ostaci prapovijesnoga, antičkog i srednjovjekovnog naselja smještenog na blagom uzvišenju koje se nalazi u dolini Glogovnice. Infrastrukturi naselja pripadaju ukopi jama, zemunica, kanala i rupa od stupova u kojima su pronađeni ulomci keramičkih posuda, kućnog lijepa i opeka, kao i metalni, stakleni i kameni predmeti. Na osnovi karakterističnih ulomaka, najstarije naselje pripisuje se eneolitičkoj lasinjskoj kulturi. Potom slijedi naselje vinkovačke kulture iz ranoga brončanog doba, da bi do ponovnog naseljavanja došlo tijekom mlađe faze kulture polja sa žarama. Završetak prapovijesnog naseljavanja pripisuje se latenskoj kulturi iz mlađega željeznog doba, s vjerojatnim kontinuitetom naselja i tijekom antike. Najintenzivnije naseljavanje dokumentirano je u kasnom srednjem vijeku. Rezultati istraživanja s dokumentiranim ostacima naselja iz svih razdoblja ukazuju na važnost nalazišta u mreži naseljenosti sjeverozapadne Hrvatske koju, prije svega, duguje iznimno povoljnom položaju na komunikaciji kojom se ostvarivala povezanost gornje Posavine s križevačko-koprivničkim područjem i gornjom Podravinom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arheologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
197-1970685-0711 - Razvoj i mobilnost protopovijesnih zajednica na tlu kontinentalne Hrvatske (Dizdar, Marko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za arheologiju, Zagreb
Profili:
Marko Dizdar
(autor)