Naslov
Hrvatska ćirilična baština
(Croatian Cyrillic Heritage)

Autori
Šimić, Marinka

Izvornik
Kršni zavičaj (1512-6005) 46 (2013); 35-51

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
Hrvatska ćirilica; natpisi; rukopisi
(Croatian Cyrillic Script; Inscriptions; Manuscripts)

Sažetak
Ćirilica je dio hrvatske kulturne baštine, jedno od triju hrvatskih pisama, kojim su pisani čuveni Povaljski prag, Povaljska listina i Poljički statut, kao i druga povijesna, književna i pravna djela, a bila je i u svakodnevnoj upotrebi. Ćirilicom su se vodile matice krštenih, vjenčanih i umrlih na području Bosne i Hercegovine i srednje Dalmacije. Brojni su naši preci upravo ćirilicom upisivani u maticama koje su do početka 19. stoljeća bile katolička posebnost na našim prostorima. I u matičnim se knjigama pisanim glagoljicom i latinicom nalaze pojedinačni upisi hrvatskom ćirilicom, kako na području današnje Bosne i Hercegovine, tako i na području Dalmacije, čak i zapadno od Krke. O svakodnevnoj praktičnoj upotrebi hrvatske ćirilice na bosanskome području svjedoči prsten pronađen u grobu ispod stećka u selu Vrućici kod Teslića s natpisom virnima Bog pomaže. Ćirilica u hrvatskoj riječi zamire tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. Tada je zabilježena tek mjestimično ili pojedinačno, osobito u Poljicima, gdje se u pojedinim obiteljima ustrajno čuvala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA