ࡱ> q` 0Xl bbbbbbbvvvvv82 \ n ( h  :,  Elvi Piral Sveu iliate Jurja Dobrile u Puli Odjel za studij na talijanskom jeziku INTERKULTURALNA KOMPETENCIJA I/ILI KULTURNA INTELIGENCIJA? Sa~etak U danaanje vrijeme globalizacija je postala sastavni dio ovjekova ~ivota. Njezina va~nost ogleda se u razvoju tehnologije, gospodarstva, politike, kulturnog i javnog ~ivota svake zemlje. }ivimo u tzv.  globalnom selu u kojem se svakodnevno pro~imaju razli iti meuljudski odnosi i komunikacija. U radu se razmatra uloga interkulturalne kompetencije i kulturne inteligencije na u inkovitu interkulturalnu interakciju odnosno interkulturalnu komunikaciju. Interkulturalna kompetencija i kulturna inteligencija su slo~eni fenomeni koji se sastoje od mnogobrojnih imbenika. Na~alost, relativno malen broj i nedovoljno sistematizirana istra~ivanja u tom podru ju onemoguavaju razumijevanje pojave zaato su neki pojedinci uspjeaniji od drugih u kulturno razli itim situacijama. Cilj ovoga rada je odgovoriti na pitanja: Koje su zajedni ke karakteristike interkulturalnoj kompetenciji i kulturnoj inteligenciji? U emu se razlikuju i koja je njihova uloga u razvoju interkulturalne u inkovite interakcije? Klju ne rije i: globalizacija, interkulturalna kompetencija, kulturna inteligencija, komunikacija Uvod U modernom svijetu, globalizacija je postala svakodnevni i glavni imbenik ~ivota svake osobe. Iako nam se ponekad ini kako je globalizacija u inila svijet manjim, jednostavnijim, po nekima ak i  povranim (Friedman, 2005) s razli itih aspekata, porast kulturne razli itosti stvorio je promjene kako u ~ivotu svake osobe tako i radnih organizacija inei svijet ipak, i ne tako  jednostavnim i povranim . Naime, ona igra glavnu ulogu u razvoju gospodarstva, politi kog, kulturnog i javnog ~ivota. Meunarodna suradnja i razmjena u podru ju akolstva, znanosti, politike, gospodarstva, kulture ostvaruje se u razli itim oblicima, a naj eae tijekom posjeta, konferencija, seminara, stru nih usavraavanja, studentskih razmjena, kulturnih manifestacija, itd. Isto tako, znatan broj istra~ivanja ukazao je na promjene koje se dogaaju na samo unutar multinacionalnih kompanija (Earley i Gibson, 2002), multikulturalnih (Tsui i Gutek, 1999) i prekooceanskih organizacija (Bhaskar-Shrinvias et al, 2005), ve i u akolama i na fakultetima zahvaljujui mogunosti sve vee razmjene kako meu radnicima, poslodavcima i menad~erima tako i meu u enicima, studentima i nastavnicima (Bennet, 2001, Martin, 1987) Ipak, postoji relativno malen broj istra~ivanja koji pa~nju usmjeravaju na individualne sposobnosti koje utje u na u inkovitu interkulturalnu interakciju, ato ote~ava shvaanje i objaanjenje zaato su neki pojedinci uspjeaniji od drugih u kulturno druk ijim situacijama (Gelfand et al, 2007). Naime, u kojoj e mjeri suradnja i razmjena meu ljudima biti viae ili manje kvalitetna ovisi i o na inu percipiranja i razumijevanja osjeaja, misli i stavova osoba koje ne pripadaju naaoj kulturi i koje upravo zbog toga na druk iji na in reagiraju, razmialjaju, oblikuju i organiziraju pojmove i misaone strukture koje su specifi ne za njihov na in ~ivljenja tj. za njihovu kulturu. 1. Interkulturalna kompetencija: definicija, dimenzije, karakteristke Biti viae ili manje uspjeaan u ostvarenju kvalitetnih odnosa s osobama ili skupinama koje su kulturno druk ije od nas, ne ovisi samo o prethodnom iskustvu u dodiru s drugim, ve i o kompetencijama koje jedinka posjeduje. Jedan od bitnih faktora koji nam omoguava ne samo u enje i razumijevanje drugog i druga ijeg od nas, ve i o nama samima je interkulturalna kompetencija. Biti interkulturalno kompetentan zna i ne samo imati znanja i pozitivne stavove, ve biti sposoban uspostaviti u inkovitu interakciju s drugim tj. uspostaviti kvalitetnu interkulturalnu komunikaciju. Osim uspjeane komunikacije, temeljni zahtjevi interkulturalne kompetencije postaju osjetljivost i samosvijest, odnosno razumijevanje ponaaanja drugih te na in njihova razmialjanja i vienja svijeta (Hrvati, Piral, 2007). U posljednjoj etvrtini proalog stoljea mnogobrojna su se istra~ivanja pozabavila odreenjem pojma interkulturalne kompetencije iji je cilj bio utvrditi bitne indikatore odnosno dimenzije interkulturalne kompetencije kao ato su vjeatine, sposobnosti, karakterne crte, stavove i znanje. Prema Earley-u i Ang-u (2003, 264 str.) interkulturalna kompetencija se mo~e grupirati u 10 temeljnih dimenzija. To su: komunikacijske sposobnosti, tolerancija prema dvosmislenosti, empatija, mentalna otvorenost, fleksibilnost, sposobnost koncentracije u odreenim situacijama i u odnosima s kulturno druk ijim osobama, pozitivan stav prema u enju, tolerancija prema razli itim stilovima razmialjanja i kulturnoj razli itosti, poznavanje kulture, sposobnost postizanja uspjeha u razli itim podru jima. Isto tako za Bensona (1987.) postoji deset dimenzija interkulturalne kompetencije, a to su: govorne, vjeatine, komunikacijske vjeatine, interakcija, poja ane aktivnosti, prijateljstvo, druatveno odgovarajue ponaaanje, posao, stavovi, zadovoljstvo i mobilnost. Mogli bismo zaklju iti kako se navedene dimenzije sli ne i kako se mogu grupirati u nekoliko klju nih dimenzija: komunikacijske vjeatine i interakcija (verbalna i neverbalna komunikacija), odnos prema drugom i druk ijem (pozitivni stavovi, tolerancija, empatija, odsustvo stereotipa i predrasuda) i kognitivne (poznavanje kulture, ~elja za u enjem, mentalna otvorenost, koncentracija i usmjeravanje pa~nje u odnosu s razli itoau). Dakle, interkulturalnom kompetencijom ozna avamo razli ite sposobnosti i karakteristike koje obilje~avaju svakog pojedinca na individualnoj, osobnoj razini koje se naj eae grupiraju u tri bitne dimenzije: kognitivne, afektivne i ponaaajne (Bennett, 2001, str. 205-226; Chen i Starosta, 1996, str. 353-383; Fritz, 200, str. 87-101; Mller i Gelbrich, 2001, str. 246-272; Ting-Toomey, 1999). Da bi se pojedinac mogao uspjeano i u inkovito ponaaati u interakciji s drugim treba posjedovati kognitivnu (npr. znanje o drugoj kulturi) i afektivnu dimenziju (npr. vjeatine upravljanja interkulturalnim situacijama). Svaka od tri navednih dimenzija ne djeluje zasebno ve se meusobno nadopunjuju i ovisne su jedna o drugoj. Stupanj interkulturalne kompetencije svake osobe i/ili grupe odreuje kvaliteta ponaaanja u specifi noj interkulturalnoj interakciji koja je u velikoj mjeri odreena navedenim dimenzijama (Piral, 2007). Ipak, usprkos injenici da se interkulturalna kompetencija pojedinca dovodi u vezu s nu~nim vjeatinama u radu s problemima migranata odnosno s drugim, ne postoji zajedni ko stajaliate o tome koje su bitne dimenzije interkulturalno kompetentne osobe. Indikatori interkulturalne kompetencije kod mnogobrojnih autora ovise o tome koje elemente smatraju va~nima. Dakle, ovisno o tome koje dimenzije pojedini istra~iva i i teoreti ari smatraju klju nima za odreenje pojma interkulturalne kompetencije, ovisit e ne samo razli iti pristupi i modeli u razmatranju ovog pojma, ve i razli ito poimanje i nazivi. Stoga, ne mora nas uditi postojanje razli itih sinonima za "interkulturalnu kompetenciju" kao ato su: kros-kulturalna adaptacija, interkulturalna osjetljivost, multikulturalna kompetencija, transkulturalna kompetencija, kroskulturalna u inkovitost, meunarodna kompetencija, globalna knji~evnost, globalno graanstvo, kulturna kompetencija, kroskulturalno prilagoavanje (Deardorff, 2004; u: Mantovani, 2008, 122 str. ). Slijedom toga, zanimljivo je napomenuti kako su se posljednih desetak godina razvili novi pristupi u prou avanju i istra~ivanju interkulturalne kompetencije, posebno u podru ju menad~menta i marketinga, a to je kulturna inteligencija. Prema Earley-u i Ang-u (2003, str. 59) kulturna inteligencija predstavlja klju nu dimenziju interkulturalne kompetencije za rad u meunarodnim i multinacionalnim kompanijama. Oni stavljaju naglasak na kognitivne stilove koji pojedincu omoguavaju bolje snala~enje u novim situacijama i rjeaavanje svakodnevnih problema i aktivnosti. Naime, u kojoj e mjeri pojedinac biti u inkovit u usvajanju novih znanja, ovisi o sposobnosti prilagodbe novim kulturnim kontekstima i kreativnom rjeaavanju sadaanjih i buduih problema, ato je usko povezano s istra~ivanjima o viaestrukoj inteligenciji i radovima u podru ju inteligencije kojima su se bavili psiholozi Howard Gardner i Robert J. Sternberg. Takav pristup omoguava razmialjanje o nekom novom sveobuhvatnom modelu (inter)kulturalne kompetencije koji ne robuje samo prednostima specifi nih podru ja, kao ato su jezi ne kompetencije. injenica je da dok definicije i modele interkulturalne kompetencije naj eae nalazimo u radovima psihologa, lingvista, sociologa, antropologa, dokle je kulturna inteligencija esto predmetom rasprave u radovima istra~iva a koji su usko povezani s poslovnim svijetom, marketingom i kros-kulturalnim menad~mentom. `to je zajedni ko, a ato razli ito interkulturalnoj kompetenciji i kulturnoj inteligenciji? Jesu li to dva razli ita pojma i podru ja istra~ivanja ili je to sinonim za jedan te isti pojam? 2. Kulturna inteligencija: definicija, dimenzije i modeli U globalnom i multikulturalnom okru~enju, kulturna inteligencija postaje veoma va~na za pojedinca kako u njegovom osobnom tako i u profesionalnom ~ivotu. Naime, poznavanje kulturne inteligencije (KQ) poma~e nam u razumijevanju  starih problema i pitanja s kojima su se naj eae susretali emigranti odlaskom u drugu zemlju u potrazi za poslom i boljim ~ivotom, a to je kako to da su neki bili bolji, uspjeaniji i napredovali u zemljama i kulturama razli itim od njihove, za razliku od drugih kojima to nije uspijevalo? O kojim faktorima (sposobnostima, vjeatinama) ovisi u kojoj e se mjeri netko bolje ili loaije prilagoditi novoj situaciji odnosno novom kulturnom kontekstu? Iako su empirijska istra~ivanja o kulturnoj inteligenciji relativno nova i joa uvijek nedovoljno prou ena i istra~ena, dobiveni rezultati pokazuju kako osobe s viaom kulturnom inteligencijom imaju veu sposobnost predvianja, snala~enja, razumijevanja, prilagoavanja i donoaenja odluka u kulturno razli itim situacijama. Dakle, ato je kulturna inteligencija? Kao ato postoje razli iti modeli, definicije i dimenzije koji odreuju interkulturalnu kompetenciju, tako postoje razli ita razmialjanja i pristupi meu istra~iva ima, teoreti arima i prakti arima u odreenju pojma, dimenzija i va~nosti kulturne inteligencije u osobnom i profesionalnom ~ivotu pojedinca. Prema Early-u i Ang-u (2003) kulturna inteligencija (KQ) se odnosi na sposobnost pojedinca da se u inkovito ponaaa i djeluje u susretu s osobom druk ijeg kulturnog podrijetla i razmialjanja. Kulturna inteligencija je individualna sposobnost pojedinca koja se stje e iskustvom i obrazovanjem, a temelji se i na nekim osobnim karakteristikama li nosti, kao ato su ekstraverzija tj. spremnost i otvorenost za nove kulturno razli ite interakcije. Kulturna inteligencija ne odnosi se samo na sposobnost u inkovitog funkcioniranja u jednoj zemlji i njezinoj kulturi npr. u Francuskoj, Americi, Japanu, Indiji ili Australiji, ve u viae i razli itim kulturama i kulturnim situacijama. `toviae, prema Livermore (2011) kulturna inteligencija je sposobnost u inkovitog djelovanja u razli itim kulturnim kontekstima kao ato su etni ki, generacijski i organzacijski. Dakle, utemeljena u teoriji multiple inteligencije (Gardner, 1983), kulturna inteligencija ozna ava individualnu sposobnost uspjeane prilagodbe u novim kulturnim sredinama i sposobnost lakog i u inkovitog funkcioniranja u razli itim kulturnim sredinama i situacijama airom svijeta (Earley, Ang, 2003; Earley, Mosakowski, 2004). Thomas i suradnici (Thomas i drugi, 2008, str. 124) kulturnu inteligenciju odreuju kao niz interaktivnih elemenata koji ine znanje, vjeatine i kulturna metakognicija. Za njih, sredianje mjesto pripada kulturnoj metakogniciji koja obuhvaa sposobnost svjesnog i promialjenog praenja kognitivnih i afektivnih procesa kod osobe (metakognitivo iskustvo) i usmjeravanje tih procesa prema odreenom cilju, razvoju metakognitivnih strategija (Thomas i drugi, 2008, str. 131). Praenje metakognitivnih procesa zna i usmjeriti pa~nju prema svjesnom stjecanju kognitivnih iskustava, odnosno prema afektivnom i osobno-motivacijskom ponaaanju pojedinca u odreenom kulturnom miljeu u kojem se nalazi (Ibid). Stoga, na temelju provedenih istra~ivanja Thomas i suradnici navode sljedee vjeatine koje obuhvaa kulturna inteligencija su: perceptivne, opa~ajne (otvorenost, tolerancija na neizvjesnost); odnosne (ponaaajna fleksibilnost, druatvenost, empati nost); prilagodljivost, snala~ljivost (sposobnost razvoja odgovarajueg ponaaanja u novoj kulturnoj sredini tj. dobra osobna prilagodba, autokontrola, samoopa~anje); analiti ke (kulturna metakognicija). Navedene vjeatine u kulturnoj inteligenciji, posebno perceptivne i odnosne, sli ne su onima u interkulturalnoj kompetenciji: otvorenost, tolerancija na neizvjesnost, fleksibilnost, empati nost, druatvenost. Isto tako, karakteristike interkulturalne kompetencije, kao ato su znanje o vlastitoj kulturi i kulturi drugog te samosvjesnost, podudaraju se s karakteristikama kulturne inteligencije. Razlika izmeu karakteristika interkulturalne kompetencije i kulturne inteligencije je metakognitivni aspekt. Nadalje, osobe s visokom kulturnom inteligencijom imaju etiri klju ne sposobnosti: 1) predvidjeti ato e se dogoditi u kros-kulturalnim situacijama; 2) shvatiti multikulturalnu situaciju; 3) biti svjesni svojih sposobnosti i motivirani za nove kulturno druk ije situacije; 4) mijenjati i prilagoditi svoju verbalnu i neverbalnu komunikaciju/ponaaanje u skladu s kulturnim karakteristikama zemlje. Kulturna inteligencija je kriti ka individualna sposobnost s va~nim osobnim, interpersonalnim i profesionalnim karaketristikama koje pojedinac posjeduje i koje su zna ajne za uspjeano, aktivno i u inkovito djelovanje u globalnom, multikulturalnom svijetu. U poslovnom svijetu, kulturna inteligencija je posebno va~na za lanove multikulturalnih projektnih timova i kompanija, menad~ere, profesionalce s meunarodnim kontaktima i osobe koje se bave marketingom. Ona je multidmenzionalni konstrukt i sastoji se od etiri dimenzija: kognitivne, metakognitivne (mentalna dimenzija), emocionalne i ponaaajne dimenzije (Earley i Ang, 2003). Stoga, upravo na temelju poznatog rada autora P. Christopher Earley-a i Soon Ang-a  Cultural Intelligence: Individual Interaction Across Cultures (2003), u kojem kulturnu inteligenciju odreuju kao multidimenzionalni pojam koji uklju uje metakognitivnu, kognitivnu, motivacijsku i ponaaajnu dimenziju, Linn Van Dyne i Soon Ang (2008) razvijaju tezu o tome kako ova etiri faktora kulturne inteligencije odra~avaju suvremeno vienje inteligencije kao kompleksnu, multifaktorsku, individualnu osobinu pojedinca Naime, metakognitivni i kognitivni aspekt kulturne inteligencije odra~ava mentalnu sposobnost usvajanja, razumijevanja, analiziranja usvojenog znanja o kulturi, motivacijski individualnu sposobnost pojedinca da energiju usmjeri prema u enju i u inkovitom funkcioniranju u interkulturalnim situacijama, dok se ponaaajni aspekt odnosi na sposobnost samoprovjere, samoopa~anja odgovarajueg verbalnog i neverbalnog djelovanja u kulturno druk ijim sredinama i situacijama (Ang, Dyne, 2008, str. 5). Prema Soon Ang-u i Linn Van Dyne (2008, str. 5) metakognitivni faktor je kriti an dio kulturne inteligencije zbog nekoliko razloga: 1) promi e aktivno razmialjanje o ljudima i situacijama neovisno o kulturnom podrijetlu; 2) pokreta  je aktivnih promjena kod osobe nasuprot rigidnom stavu o kulturnom ograni enom razmialjanju i pretpostavkama; 3) vodi pojedinca prema prilagoavanju i revidiranju vlastitih strategija koje e biti prikladnije u prihvaanju ~eljenih ishoda tijekom interkulturalnih susreta. Dimenzije kulturne inteligencije su: 1. Kognitivna kulturna inteligencija odnosi se na ope znanje koje pojedinac ima o kulturi (npr. vienje i razumijevanje sli nosti i razli itosti meu kulturama u njezinim eksplicitnim i implicitnim elementima). To uklju uje znanje o gospodarskom, pravnom i druatvenom poretku razli itih kultura i subkultura (Triandis, 1994) i temeljno znanje o kulturnim vrijednostima (Hofstede, 2001). Osobe s visokom kognitivnom dimenzijom lakae shvaaju sli nosti i razlike meu kulturama (Brislin et al., 2006). 2. Metakognitivna kulturna dimenzija govori nam o na inu davanja smisla novim interkulturalnim iskustvima. Odnosi se na procese koje pojedinac koristi kako bi razumio i usvojio nova saznanja o odreenoj kulturi. Metakognicija se odnosi na visok stupanj razmialjanja koji uklju uje analiziranje, procjenjivnje, kontrolu i promialjanje problema, donoaenje odluka i djelovanje u skladu s tim (Piral, 2007, str. 281). To podrazumijeva stvaranje mentalne strategije prije susreta s osobom druk ijeg kulturnog podrijetla i prilagoavanje mentalne mape situacijama koje su potpuno razli ite, nove i nepoznate. Dakle, metakognitivna kulturna dimenzija se odnosi na mentalnu sposobnost pojedinca ne samo u predvianju i stvaranju novih mentalnih obrazaca u kulturno druk ijim sredinama, ve i u sposobnosti prenoaenja ste enog interkulturalnog iskustva u novoj situaciji, inei je tako smislenijom, bogatijom. 3. Motivacijska kulturna dimenzija je sposobnost pojedinca u usmjeravnju energije i snage prema u enju i u inkovitom funkcioniranju u kros-kulturalnim situacijama. Uklju uje osobna iskustva, interese i znati~elju u uspostavljanju interakcije s osobama drugog kulturnog podrijetla. Motivacijska kulturna dimenzija ogleda se u individualnoj sposobnosti provjere i kriti ke analize vlastite uspjeanosti u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji u susretu s drugim i druga ijim. 4. Ponaaajna kulturna dimenzija je sposobnost prilagodbe pojedinca verbalnom i nevrebalnom ponaaanju sukladno situaciji u kulturno razli itim sredinama. Obuhvaa posjedovanje fleksibilnog i odgovarajueg verbalnog i neverbalnog ponaaanja te sposobnost modificiranja (mijenjanja) istog, ovisno o specifi nosti same situacije i/ili interakcije. Ispitivanje i istra~ivanje dimenzija kulturne inteligencije doprinosi boljem razumijevanju njihovih meusobnih odnosa i uvjetovanosti, ali i va~nosti utjecaja kojeg imaju na pojedinca u usmjeravanju njegovog razmialjanja i ponaaanja u kulturno druk ijim sredinama. Metakognitivna i ponaaajna kulturna dimenzija predviaju odreenu djelatnost, aktivnost. `to je viai metakognitivni aspekt kulturne inteligencije, to je viai stupanj djelovanja. Sli no, oni koji imaju sposobnost prilagoavanja verbalnog i neverbalnog ponaaanja u specifi nim kulturnim situacijama, fleksibilniji su u mijenjaju i poboljaanju svojih aktivnosti u kulturno druk ijim sredinama. Interkulturalna kompetencija - kulturna inteligencija: ato zajedni ko, a ato razli ito? Definicije, dimenzije i modeli interkulturalne kompetencije i kulturne inteligencije istra~uju psiholozi, antropolozi, lingvisti, sociolozi, pedagozi, ali esto su sastavni dio analiza i rasprava poslovnog svijeta, kros-kulturalnog menad~menta. Dakle, ato im je zajedni ko? Prije svega, to je interdisciplinarnost i multifaktorska karaketristika interkulturalne kompetencije i kulturne inteligencije jer sadr~e velik broj elemenata, od kojih se veina meusobno podudaraju, kao npr. znanje i vjeatine. Faktori koji uklju uju perceptivne i odnosne vjeatine sli ni su nekim elementima interkulturalne kompetencije: otvorenost, tolerancija na neizvjesnost, fleksibilnost, druatvenost, empati nost. Elementi interkulturalne kompetencije kao ato je znanje o vlastitoj kulturi i kulturi drugog te samosvjesnost koincidiraju s kulturnim poznavanjem u kulturnoj inteligenciji. Razlika izmeu interkulturalne kompetencije i kulturne inteligencije je u metakognitivnom aspektu koji se usredoto uje na visoku razinu kognitivinih procesa, I interkulturalna kompetencija i kulturna inteligencija ovise o kontekstu. Va~no je shvatiti da se interkulturalna kompetencija razvija, a kulturna inteligencija u i. Prema Richardu Bucheru (2009) na kulturnu inteligenciju trebamo gledati kao na  nikad dovraenu pri u koja se treba kontinuirano nadograivati, u iti, usavraavati . Isto tako, interkulturalna komunikacijska kompetencija nije sastavni dio kulturne inteligencije jer je ona puno airi pojam od kulturne inteligencije i interkulturalne kompetencije. Iako kulturna inteligencija ima dosta sli nosti s interkulturalnom kompetencijom, ona naglasak stavlja ne samo na razumijevanju i poativanju kulturnih razlika, ve i na rjeaavanju problema, pronala~enju najprikladnijih strategija za u inkovitu adaptaciju i integraciju u razli itim kulturnim situacijama (Livermore, 2011). Zaklju ak U danaanjem multikulturalnom globalnom okru~enju, postoje razli ite vjeatine koje koristimo kako bismo uspostavili, ali i odr~ali kvalitetnu interakciju s osobama kulturno razli itog podrijetla. Da bismo to postigli potrebno je konstantno u iti, usavraavati se, njegovati ste ene kompetencije, ali i usvajati, razvijati nove kompetencije i iskustva. Interkulturalna kompetencija predmet je prou avanja razli itih disciplina kao ato su antropologija, psihologija, etnologija, pedagogija, lingvistika, komunikacijski studiji, sociologija, a posljednjih 20-30 godina sve viae je prisutna i u podru ju menad~menta i poslovnog svijeta. Zahvaljujui interkulturalnim interakcijama meu razli itim kulturama, skupinama i pojedincima mi mo~emo u iti i nau iti jako puno o drugim i druk ijim od nas, ali istovremeno puno nau iti i o sebi. Kulturna inteligencija, kao specifi na sposobnost pojedinca da u inkovito i kreativno djeluje u kulturno razli itim situacijama, povezana je s ostalim vrstama inteligencije i interkulturalnom kompetencijom. Pojam koji su uveli Christopher Earley i Soon Ang u poslovnom svijetu, privukao je pa~nju mnogih znanstvenika u svijetu. Kulturna inteligencija je sastavni dio ~ivota svakog pojedinca i nije specifi na samo za djelovanje u jednoj kulturi. Ona otvara nova iskustva koja e omoguiti da kulturne razlike postanu prilika za u enje, osobni rast i razvoj i bolje meuljudske odnose. LITERATURA 1. Ang, S., Dyne, L. V. (2008), The Handbook of Cultural Intelligence: Theory, measurement and applications, Armonk, New York: M.E. Sharpe. 2. Ang, S., Dyne, L. V., Koh, C., Ng, K.Y. (2004), The Measurement of Cultural Intelligence. Paper presented at the 2004 Academy of Management Meetings Symposium on Cultural Intelligenec in the 21 st Century, New Orleans, LA: In: Rose Che R., Ramalu Sri, S., Uli J., Kumar N. (2010), Expatriate Performance in International Assignments: The Role of Cultural Intelligence as Dynamic Intercultural Competency, International Journal of Business and Management, vol, 5, n. 8, 26-85. 3. Ang, S., Van Dyne, L., Koh, C., Ng, K.Y., Templer, K. J., Tay, C, Chandrasekar, N.A. (2007), Cultural Intelligence: Its measurament and effects on cultural judgment and decision making, cultural adaptation, and task performance. Management and Organization Review, 3 (3), 335-371. 4. Bennett, M. J. (2001), Developing intercultural competence for global leadership. U: Reineke, R. D., Fuinger, C. (Eds), Interkulturelles Management: Konzeption  Beratung  Training. Wiesbaden: Gabler, str. 205-226. 5. Bhaskar-Shrinivas, P., Harrison, D. A., Shaffer, M. A., Luk, D. M. (2005), Input-based and time-based models of international adjustment: Meta-analytic evidence and theoretical extensions. Academy of Management Journal, 48, 257-281. 6. Brislin, R., Worthley, R., MacNab, B. (2006), Cultural Intelligence: Understanding behaviors that serve people s goals. Group and Organization Management, 31, 40-55. 7. Bucher, R. D. (2008) Building Cultural Intelligence (CQ):Nine Megaskills. Columbus, OH: Pearson Prentice Hall. Dostupno na:  HYPERLINK "http://www.pearonhighered.com/educator/academ" http://www.pearonhighered.com/educator/academ 8. Chen, G. M., Starosta, W. J. (1996), Intercultural communication competence: a synthesis. U: Burleson, B. (Ed), Communication Yearbook, vol. 9. Thousand Oaks, CA: Sage, str. 353-383. 9. Deardorff, D. K. B. (2004) The Identification and Assessment of Intercutlural Competence as a Student Outcome of Internationalization at Institutions of Higher Education in the United States, doktorska disertacija. U: G. Mantovani (2008) (ur.). Intercultura e mediazione: teorie ed esperienze. Roma: Carocci Editore. 10. Earley, P. C., Ang, S. (2003), Cultural intelligence: Individual interactions across cultures. Stanford: Stanford University Press. 11. Earley, P. C., Gibson, C. B. (2002), Multinational work teams: A new perspective. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum. 12. Earley, P. C., Mosakowski, E. (2004), Cultutral Intelligence. Harvard Business Review, 82, 139-153. 13. Friedman, T. L. (2005), The world is flat: A brief history of the twenty-first century. New York: Farrar, Straus and Giroux. 14. Fritz, W. (2001), Die interkulturelle Kompetenz von Managern  ein Schlsselfaktor fr den Erfolg auf Auslandsmrkten. U: Oelsnitz, D. von der, Kammel, A. (Eds), Kompetenzen moderner Unternehmensfhrung. Joachim Hentze zum 60. Bern: Geburtstag Haupt, str. 87-101. 15. Gardner, H. (1983), Frames of Mind: The Theory of Multiple Intelligences. New York: Basic Books. U: R. Che Rose, S. Sri Ramalu, J. Uli, N. Kumar (2010), Expatriate Performance in International Assignments: The Role of Cultural Intelligence as Dynamic Intercultural Competency, International Journal of Business and Management, vol.5, n.8, 76-85. 16. Gelfand, M. J., Erez, M. E., Aycan, Z. (2007), Cross-cultural organizational behavior. Annual Review of Psychology, 58, 479-514. 17. Hofstede, G. (2001), Culture s consequences: Comparing values, behaviors, institutions, and organizations across nations. Thousand Oaks, Calif: Sage. 18. Hrvati, N., Piral, E. (2007), Interkulturalne kompetencije u itelja. U: N. Babi (ur.). Kompetencije i kompetentnost u itelja. Osijek: U iteljski fakultet, Ukraine: Kherson State University Kherson, 221-230. 19. Livermore, D. (2001), The Cultural Intelligence Difference: Master the One Skill You Can t do Whithout in Today s Global Economy. AMACOM. Dostupno na:  HYPERLINK "http://www.davilivermore.com/cq" http://www.davilivermore.com/cq 20. Martin, J. N. (1987), the relationships between student sojourner perceptions of intercultural competencies and previous sojourn experience, International Journal of Intercultural Relations, 11, 337-355. 21. Mller, S., Gelbrich, K. (2001), Interkulturelle Kompetenz als neuartige Anforderung an Entsandte: Status quo und Perspektiven der Forschung, Zeitschrift fr betriebswirtschaftliche Forschung, 53 (5), str. 246-272. 22. Piral, E: (2007), Interkulturalna osjetljivost kao dio pedagoake kompetencije. U: Previai, V., `oljan, N.N., Hrvati, N. (ur.), Pedagogija prema cjelo~ivotnom obrazovanju i druatvu znanja. Zagreb: Hrvatsko pedagogijsko druatvo, str. 275-291. 23. Thomas, D.C., Elron, E., Stahl, G., Ekelund, B.Z., i ostali (2008), Cultural Intelligence: Domain and Assessment. International Journal of Cross-Cultural Management, 8(2), 123-143. 24. Ting-Toomey, S. (1999), Communicating across Cultures. New York: Guilford Press. Triandis, H.C. (1994), Culture and social behavior, New York: McGraw Hill. U: S. Ang, L.V. Dyne, C. Koh, K. Yee Ng, K. J. Templer, C. Tay, N.A. Chandrasekar (2007), Cultural Intelligence: Its Measurement and Effects on Cultural Judgment and Decision Making, Cultural Adaptation and Task Performance, Management and Organization Review, 3, 3, 335-371. 25. Tsui, A. S., Gutek, B. (1999), Demographic differences in organizations: Current research and future directions. New York: Lexington Books/Macmillan. DyK yK \http://www.pearonhighered.com/educator/academDyK yK @http://www.davilivermore.com/cqNormalE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM e568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHtH _HH*>*KHEHaJfHq DADDefault Paragraph Fontdid Table Normal.a44l44l (k(No ListHeader & Footer AM$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM %Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq Body AE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq Body A AE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq "Body BE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq 2List ParagraphE$$$d*$1$@& ]^`$a$-DM ) 0 00#n$nR|. A!n"nX ߿_??8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH "24 N ߿_R2?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHCJOJPJQJsHmH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH. &߿reXK+CJOJPJQJsHmH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH &R*, Ҳ`@ ?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHOJPJQJsHmH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEHCJOJPJQJsHmH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH !"\###T$l$r$$$$߿rbRB2"CJOJPJQJphsHmHCJOJPJQJphsHmHCJOJPJQJphsHmHCJOJPJQJphsHmHCJOJPJQJphsHmHCJOJPJQJphsHmHCJOJPJQJphsHmHCJOJPJQJsHmH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH?8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*KHEH $6''''''(+++:,L,N,--ƶm`SF9,CJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmH)CJOJPJQJsHmHfHq CJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJphsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJphsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJphsHmH---../\//011N122222̿~qdWJ=0CJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmH2224p4444,5>5@56888B8D8B@D@}pcVOB5CJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmH CJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHD@F@b@d@AB&B(BjBBHIPII2J^JL̿~qdWJ=0CJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHLLLLdMhMMMRR"XNXR]r]^^&a̿~qdYLA4CJOJPJQJsHmHOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmH&a(aNaPaa$b0b4bHbJbvbddffg hǺylaTIDΆچBD͹xk^NA1CJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJphsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmH'CJOJPJQJph fHq CJOJPJQJph CJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHDJP>rИҘɼ{k[K;)"CJOJPJQJph sHmHEHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJphsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJphsHmHCJOJPJQJsHmH*Λ8JV\p`P@0CJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmH \lȝʝڝT̟p`P@0CJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmH ̟PR @yl_O?/CJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmH@ "$&:<p`P@0CJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJphsHmH XZ\^`bdfhjscSC3CJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJsHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmH jlnprt\2S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq CJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmH̳f իW-S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq  \Է6b2իW-S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq 2vի]3S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq G8:;<7S*CJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq RTXҽի]3S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq G8:;<7S*CJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq ҽ(* dիW-S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq dz|z|ձX.#jUjS8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq \8:;<j7US*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq G8:;<7S*CJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq PRT:ѧvL"S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq `0J8:;<j7US*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq \8:;<j7US*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq :xիW-S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq HJPի]3S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq G8:;<7S*CJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq PRZ\۱]3S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq G8:;<7S*CJ@phsHmHH*>*KHEHfHq \dJիW-S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq "RիW-S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq $hիW-S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq 248jիW-S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq իW-S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq 002իW3G8:;<7S*CJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq 28:8ձ]3S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq G8:;<7S*CJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq nprզ|qBS8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq \8:;<j7US*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq jUjS8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq \8:;<j7US*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq :Tϥ{Q'S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq `0J8:;<j7US*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq T~իW-S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq PtիW-S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq t| xիW-S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq x&իW-S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsH mH H*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq &իqa568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq CJOJPJQJph sHmHCJOJPJQJph sHmHS8:;<7S*CJOJPJQJ@ph sHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq S8:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq  "$&(u0568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq 568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq 568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq (*.0u568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq 568:;<79XTS*CJOJPJQJ@phRHdsHmHtH_HH*>*KHEHwh *ehrfHq Y568:;<7S*CJOJPJQJ@phsHmHH*>*KHEHfHq l  & $-2D@L&a hnxRD\̟@j 2ҽd:P\2Ttx&(2qrstuvwxyz{|}~X "24 dh$a$) N a%s8!#$a$) N a%s8!#) N a%s8!#d) L \ l0!# ,-6888D@F@HI dh$a$dh$a$) N a%s8!#) N a%s8!#dh$a$) N a%s8!#ILLhMRR(ag"hhi&j(jnndh$a$,N a%s8!## & Fdh` $a$) N a%s8!#dh$a$) N a%s8!#n0v2v ~~R>JИҘP# & Fdh`$a$) N a%s8!#dh$a$) N a%s8!#PR "$&:<dh$a$,N a%s8!#dh$a$) N a%s8!#XZ\^`bdfhjlnprt9$$$dh*$1$@& ]^`$a$-DM ) N a%s8!#dh$a$) N a%s8!#bRj#$$$((dh*$1$@& ]^`$a$-DM 9$$$((dh*$1$@& ]^`$a$-DM ) N a%s8!#9$$$dh*$1$@& ]^`$a$-DM ) N a%s8!#R*|TJk7$$$((dh*$1$@& ]^ `$a$-DM & L \ l0!#$$$((dh*$1$@& ]^`$a$-DM 9$$$((dh*$1$@& ]^`$a$-DM ) N a%s8!#JZ\J82T#$$$((dh*$1$@& ]^`$a$-DM 9$$$((dh*$1$@& ]^`$a$-DM ) N a%s8!# t  ff^\ %%dh$a$) N a%s8!#dh$a$,N a%s8!##$$$((dh*$1$@& ]^`$a$-DM 9$$$((dh*$1$@& ]^`$a$-DM ) N a%s8!# "$&(*.0dh$a$) N a%s8!# %%InPRJ 2Unknown=]z]]ffflXXsNtN ^`CJo(EH) ^`CJo(EH) ^`CJo(EH) ^`f CJo(EH) ^`6 CJo(EH) ^`CJo(EH) ^`CJo(EH) ^`CJo(EH) ^`vCJo(EH) ^`CJo(EH. ^`XCJo(EH. ^`CJo(EH. ^`(CJo(EH. ^`CJo(EH. ^`CJo(EH. ^`` CJo(EH. ^` CJo(EH. ^`0 CJo(EH.l` iTimes New RomanTimes New RomanESymbolSymbolA&ArialArialQHelveticaHelveticaa0000҉0 Pro W30000҉0 Pro W3aLucida GrandeLucida Grande}Times New Roman BoldTimes New Roman BoldTimes New Roman ItalicTimes New Roman Italic]Arial ItalicArial Italic#h/G/G!#@(0  Root Entry>ޱX@1TableXXqWordDocumentXXXData XXp՜.+,D՜.+,|8 ( 0 Oh+'0SummaryInformation(XXHDocumentSummaryInformation8XXObjectPoolXX>ޱ>ޱ  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnourstvwxyz{|}~