Naslov
Postoperativne infekcije i sigurnost kirurških bolesnika
(Postoperative infections and surgical patient safety)

Autori
Žic, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.06

Godina
2013

Stranica
42

Mentor
Kalenić, Smilja

Neposredni voditelj
Kalenić, Smilja

Ključne riječi
postoperativne infekcije; sigurnost bolesnika; kirurški bolesnici
(Surgical site infections; patient safety; surgical patients)

Sažetak
U svijetu se godišnje obavi oko 180-280 milijuna kirurških zahvata, a štetni se događaji (polovicu čine postoperativne infekcije) dogode u 3-22% bolesnika, sa smrtnošću od 0, 4-0, 8%. Oko 3-16% hospitaliziranih bolesnika doživi štetni događaj, a oko pola od njih jesu kirurški bolesnici. Te brojke govore o veličini problema, koji nije samo bolnički , nego i javnozdravstveni problem. U posljednjem desetljeću razvija se svijest zdravstvenih radnika o potrebi povećanja sigurnosti bolesnika, što je rezultiralo donošenjem različitih preporuka i zakonskih regulativa koje se odnose na sigurnost bolesnika, na razini Svjetske zdravstvene organizacije(SZO), Europske zajednice, te i u Republici Hrvatskoj. SZO je 2007. godine pokrenula program sigurnosti kirurških bolesnika u sklopu kojega su 2009. godine donesene „ Smjernice za sigurnu kirurgiju“. Smjernice prikazuju 10 područja na kojima postoji mogućnost pogreške u tretmanu kirurških bolesnika, a jedno od tih područja su mogući propusti koji dovode do postoperativnih infekcija. Rizik za nastanak poslijeoperacijske infekcije izravno ovisi o količini i virulenciji mikroorganizama te dodatnih značajki rane, a obrnuto je proporcionalan s akutnim i kroničnim rizicima domaćina. Izvori poslijeoperacijske infekcije su bolesnikova normalna ili bolnička kolonizacijska flora te osoblje u operacijskoj dvorani , instrumenti, otopine i okolina, te se rizici za razvoj poslijeoperacijske infekcije dijele na prijeoperacijske, intraoperativne, i postoperativne. Najvažniji rizici sumiraju se kao ASA bodovi, klasifikacija rane i trajanje operativnog zahvata. Važan dio prevencije SSI je praćenje koje se može provoditi kontinuirano ili kao prevalencija. U tekstu se navode primjeri praćenja incidencije i prevalencije Ssi u KBC Zagreb. Značajno je da se u RH SSI obvezno periodički prijavljuje Agenciji za kvalitetu. Smjernice za sigurnu kirurgiju vrlo detaljno obrađuju mjere koje se preporučuju za smanjenje SSI , a jedna od visoko preporučenih mjera jest i upotreba takozvane kirurške sigurnosne liste za svakog bolesnika koji se liječi operativnim zahvatom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA