Naslov
Konjogojstvo u Republici Hrvatskoj – stanje i perspektiva
(Horse Breeding in the Republic of Croatia - Present Status and Perspective)

Autori
Baban, Mirjana ; Gregić, Maja ; Korabi, Nidal ; Antunović, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Krmiva / Janječić, Zlatko - Zagreb, 2013, 89-98

Skup
XX međunarodno savjetovanje Krmiva 2013.

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 05.06.2013. - 07.06.2013

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
konjogojstvo ; konjički sport ; Republika Hrvatska
(horse breeding ; equestrian sports ; Republic of Croatia)

Sažetak
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju u posljednjih nekoliko godina implementiraju se prilagodbe koje će osigurati usuglašavanje konjogojstva sa važećim europskim propisima. Unatoč globalnoj ekonomskoj krizi koja je prisutna i u sektoru konjogojstva, ukupan broj konja se u Hrvatskoj kontinuirano povećava i nastavljaju se pozitivni trendovi u uzgoju. No, iako je prisutan uzlazni trend, posljedice recesije zasigurno će ostaviti traga i na brojno stanje konja u Hrvatskoj. U posljednjem desetljeću broj konja pod selekcijskim obuhvatom porastao je za više od 72%. Središnji registar kopitara vodi centralnu bazu podataka o kopitarima i broji 49 registra pasmina konja i 28 registra uzgojnih tipova. Centralna baza podataka sa prilagođenim programskim sustavom omogućava obvezno elektronsko pohranjivanje podataka koje propisuje Europska unija, a isto se odnosi i na sustav izdavanja Identifikacijskih dokumenata (putovnica). Hrvatska broji ukupno 22.874 registriranih kopitara, od kojih je 20.041 konja. Omjer broja konja pod selekcijskim obuhvatom prema skupinama iznosi za toplokrvnjake 39%, za hladnokrvnjake 56% i za ponije 5%. Državne potpore u uzgoju autohtonih pasmina konja (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak i međimurski konj) te zaštićenih pasmina (lipicanac i magarci) i dalje su aktivne mjere države kroz nacionalni program ruralnog razvoja. Lipicanci, arapski i engleski punokrvnjaci, , trakeneri, haflingeri i gidrani uzgojeni u Hrvatskoj su i međunarodno priznate pasmine. Snažnija uzgojna udruženja, kao i državne ergele samostalno provode uzgojne programe i u potpunosti nose uzgojno selekcijski rad pasmina za koje imaju ovlaštenje resornog ministarstva. Uzgoj autohtonih pasmina konja trebao bi preferirati ekološke principe proizvodnje koji dolaze na tržište kao proizvodi i usluge, gdje je potrebno brendiranje, u cilju nacionalne karakterizacije autohtonosti i kvalitete. Konji se koriste u rekreacijske svrhe, ali su nezamjenjivi dio tradicijskih kulturnih manifestacija i kulturne baštine. Intenzivan je trend razvitka svih oblika konjičkog sporta, koji posljedično uvjetuje i povećanje broja grla i poboljšanje njihove kvalitete, kao i korištenje konja za terapijsko jahanje. Perspektiva uzgoja konja u Hrvatskoj temelji se sa jedne strane na jačanju kvalitete sportskih konja kao konkurentnog proizvoda za europsko tržište, te sa druge strane na brendiranju autohtonih ekoloških proizvoda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA