Pregled bibliografske jedinice broj: 669634
Hormonsko nadomjesno liječenje: Dobrobiti i rizici.
Hormonsko nadomjesno liječenje: Dobrobiti i rizici. // Gynaecologia et perinatologia : journal for gynaecology, perinatology, reproductive medicine and ultrasonic diagnostics, 22 (2013), 2; 116-123 (podatak o recenziji nije dostupan, pregledni rad, stručni)
CROSBI ID: 669634 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hormonsko nadomjesno liječenje: Dobrobiti i rizici.
(Hormone replacement therapy: benefits and risks)
Autori
Šimunić, Velimir ; Pavičić Baldani, Dinka ; Šprem Goldštajn, Marina ; Škrgatić, Lana
Izvornik
Gynaecologia et perinatologia : journal for gynaecology, perinatology, reproductive medicine and ultrasonic diagnostics (1330-0091) 22
(2013), 2;
116-123
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni
Ključne riječi
hormonsko nadomjesno liječenje; rizici; dobrobiti
(hormone replacement therapy; risks; benefits)
Sažetak
Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) ima važnu ulogu kod žena s nedostatkom estrogena. Simptomi i znaci nedostatka estrogena koji dovode do smanjenja kvalitete života primarno se očituju kod žena reprodukcijske dobi s hipoestrogenim amenorejama, onih s prijevremenom menopauzom, te kod žena u klimakteriju i postmenopauzi. Korištenje HNL-a (estrogena samih ili u kombinaciji s progestagenima) zbog dokazane učinkovitosti u smanjenju simptoma koji se povezuju s nedostatkom estrogena je opravdana. No njihova je primjena zbog povećanja nekih zdravstvenih rizika, primarno venske tromboembolije i karcinoma dojke, vremenski ograničena. HNL je predmet brojnih rasprava i spekulacija još od 1960. godine. Prema posliednjim istraživanjima HNL se preporučuje u liječenju vazomotornih tegoba, urogenitalne atrofije te u prevenciji osteoporotičnih prijeloma. Liječenje treba provoditi najnižom učinkovitom dozom kroz najkraće moguće vrijeme i uz odgovarajuće praćenje. Liječenje treba individualizirati sukladno potrebama i rizicima svake pacijentice. Iako ne postoje jasni znanstveni dokazi, prema današnjim smjernicama, HNL ne treba primjenjivati dulje od pet godina. HNL blago povećava rizik karcinoma dojke. Rizik je ovisan o trajanju korištenja, kao i putu primjene HNL-a, a nije ovisan o dozi primjenjenih hormona. Rizik je veći ako se uz estrogene koristi i progestagen. HNL povećava gustoću dojki u 25% žena što smanjuje osjetljivost mamografije. HNL ne pridonosi primarnoj i sekundarnoj prevenciji ishemične bolesti srca ili cerebrovaskularnih incidenta. Povećava rizik tromboemboličkih incidenata te se ne provodi u žena s tromboemboličkim incidentom u anamnezi. Progestageni primijenjeni bez estrogena, u žena koje ne smiju uzimati estrogene mogu povoljno utjecati na postmenopauzalne simptome, ali njihova primjena uvećava rizik nastanka karcinoma dojke. Primjenjeni u visokim dozama, progestageni uvećavaju rizik tromboemboličkih incidenata. Deset godina nakon WHI (Women's Health Initiative) studije bilježi se pad uporabe HNL-a za oko 70%. U isto vrijeme, postoji sve veći interes za primjenu alternativnih metoda liječenja, uključujući i fitoestrogene. Dokazi o učinkovitosti, kliničkoj primjeni i troškovima alternativnih oblika liječenja su ograničeni. Pad korištenja HNL-a rezultirao je porastom učestalosti fraktura te povećanjem korištenja antidepresiva. Cilj ovog rada je prikazati najnovije spoznaje o dobrobitima i rizicima korištenja hormonskog nadomjesnog liječenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
108-0000000-0388 - Etiologija i patogeneza PCOS - odabir terapije i metaboličke posljedice (Pavičić Baldani, Dinka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb
Profili:
Lana Škrgatić
(autor)
Velimir Šimunić
(autor)
Dinka Pavičić Baldani
(autor)
Marina Šprem Goldštajn
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- EMBASE (Excerpta Medica)