Naslov
Silba na starim geografskim i pomorskim kartama
(Silba Island on the old maps and charts)

Autori
Faričić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Otok Silba - Prirodno i kulturno blago

Urednik/ci
Mužinić, Jasmina ; Purger, Jeno

Izdavač
Sveučilište u Zadru

Grad
Zadar

Godina
2013

Raspon stranica
143-164

ISBN
978-953-331-028-2

Ključne riječi
geografija, kartografija, otok Silba, Hrvatska
(geography, cartography, Silba Island, Croatia)

Sažetak
Otok Silba, premda pripada skupini malih hrvatski otoka, zahvaljujući razvoju pomorstva bio je važan dio pomorsko-geografskog sustava Jadrana. U skladu s time moguće je pratiti razvoj kartografskih prikaza tog otoka na kojem se odražavao stupanj geografskih spoznaja i razina tehničkih kartografskih dostignuća. Pri pregledu povijesnog razvoja kartografiranja hrvatskoga jadranskog prostora uzeta je u obzir činjenica da su silbenski pomorci bili aktivni korisnici karata, ponajprije pomorskih kartografskih prikaza. Oni su se u svakom trenutku mogli uvjeriti u vjerodostojnost, a s time i primjenljivost karata. Unatoč postupnom poboljšanju, prikazi Silbe na kartama G. Gastaldija i V. M. Coronellija, zbog nekvalitetnog geografskog sadržaja, nisu bili primjenjivi sve do početka 19. st. kada je taj otok s okolnim prostorom precizno predočen na topografskoj karti Dalmacije (1806.), na topografskoj karti kvarnerskih i dalmatinskih otoka (1811.) te na V. pomorskoj karti iz atlasa Carta di Cabottaggio del Mare Adriatico (1822.-1824.). Prekretnica u kartografiranju Silbe nastupila je kao rezultat parcijalne geodetske i hidrografske izmjere provedene za kratkotrajne francuske uprave, a zatim i sveobuhvatne hidrografske izmjere Jadrana za vrijeme druge austrijske uprave u hrvatskom primorskom prostoru. Time je proces izrade karte izdignut na znanstvenu i tehnološku razinu. Kartografija je od tada u potpunosti institucionalizirana čime se izvukla iz višestoljetnoga razdoblja u kojemu je kvaliteta geografskog sadržaja ovisila o znanstvenim spoznajama jednoga autora te tehničkim sposobnostima crtača. Karta naime, postaje proizvod znanstvenoga rada pri kojem, uz vrsne tehničare i sve bolje instrumente, sudjeluju specijalisti različitih disciplina. Istraživanje kartografskih izvora koji su obuhvatili prikaze otoka Silbe pokazalo je da su se s vremenom karte sve više usavršavale, i na taj način postajale pouzdan dokument višestruke namjene. U tom kontekstu razmatran je povijesni razvoj kartografiranja hrvatskoga otoka Silbe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA