Naslov
Hannes Grandits: Obitelj i socijalne promjene u hrvatskim selima (18.-20. stoljeće). Studije slučaja Bobovac i Lekenik.
(Hannes Grandits: Family and social changes in Croatian villages (18th-20th century). Case studies of Bobovac and Lekenik)

Urednik/ci
Roksandić, Drago ; Rajković Iveta, Marijeta

Prevoditelji
Dukić, Barbara

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, hrvatski prijevod njemačke knjige, znanstvena

Izdavač
Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; FF Press

Grad
Zagreb

Godina
2012

Stranica
292

ISBN
978-953-175-429-3

Ključne riječi
obitelj; hrvatska sela; Bobovac; Lekenik; 18. do 20. stoljeće
(family; Croatian villages; Bobovac; Lekenik; 18th-20th century)

Sažetak
Prof. dr. sc. Hannes Grandits predaje i istražuje na Institutu za povijesne znanosti Sveučilišta Humboldt u Berlinu kao profesor za jugoistočnoeuropsku povijest. Ova je knjiga hrvatska verzija autorove doktorske disertacije pod naslovom: Familie und sozialer Wandel im ländlichen Kroatien (18 – 20. Jahrhundert).Zur Kunde Südosteuropas. Band II/ 32.Hgg.vom Institut für Geschichte der Universität Graz, Abteilung Südosteuropäische Geschichte Karl Kaser, Bölau Verlag Wien-Köln-Weimar, 2002., 504 str. Hannes Grandits je na ezgemplaran način propitao društvene promjene u Hrvatskoj, fokusirajući se na dva seoska naselja u sisačkoj okolici, jedno, Lekenik, u civilnoj, a drugo, Bobovac, u vojnokrajiškoj jurisdikciji do kasnoga 19. stoljeća. Cilj monografije je, s jedne strane, egzaktno dokumentirati i interpretirati što se zbilo u dva distinktivna, a kontekstulano povezana slučaja (Lekenik vs. Sisak i Bobovac vs. Sisak), a, s druge strane, postaviti problem modelskog uopćanja problema istraživanja dugotrajnih modernizacijskih promjena u hrvatskom društvu imajući na umu elemenarnu činjenicu da je modernizacija hrvatskog društva slučaj multiple modernities (mnogostruka modernost). Autor povezuje mikro i macro perspektivu, prikazuje interdisciplinarnu dinamiku između socijalne historije i kulturne antropologije, koristi kvantitativne i kvalitativne metode itd. U Hrvatskoj su još uvijek rijetke knjige poput ove koje „umrežavaju“ više znanstvenih disciplina i istraživački sigurno, utemeljeno se kreću na više područja istraživanja (povijest svakodnevice, povijest obitelji, rodna povijest, gospodarska povijest, povijest društvene pokretljivosti, „ženska povijest“ itd. Upečatljiva je autorova interpretacija dinamike društvenih odnosa unutar pojedinih zajednica, ali i preko njihovih granica. Posebna su odlika njegova, mogli bismo reći, dvodimenzionalna komparativna izvođenja, tj. „vodoravna“ između Lekenika i Bobovca te „okomita“, u hrvatskim makrokontekstima. Svaki navedeni mikrokontekst, dakle, dodatnim teorijskim i metodskim izvođenjima nastoji staviti u hrvatski makrokontekst, pa i kontekste Srednje i Jugoistočne Europe. Time se broj „umreženih“ pristupa i metoda u više područja istraživanja povećava, što omogućuje, primjerice, spretno povezivanje fenomena vojne povijesti i povijesti svakodnevice. Interpretacijski integrirani iskazi osobnih i obiteljskih (pri)povijesti, koji se protežu od zadnje četvrtine 19. stoljeća do šezdesetih godina 20. stoljeća, ocrtavaju primjere promjena koje su se zbivale tijekom „demografske tranzicije“ u obiteljskoj i seoskoj svakodnevici kroz više generacija. Autor je sustavno “dekonstruirao” distinktivne situacije i procese do obiteljske razine, a u slučajevima kada je mogao koristiti i metode oralne historije i do razine individulanizacije iskustva društvenih promjena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA