Naslov
Identiteti Hrvata u Boki kotorskoj
(Identities of Croats in Boka kotorska)

Autori
Rajković Iveta, Marijeta

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Identiteti između zbilje i naracije: višestrukost, mijene, prijepori / Čapo, Jasna ; Čiča, Zoran ; Gulin Zrnić, Valentina ; Kelemen, Petra ; Škrbić Alempijević, Nevena (ur.). - Zagreb : Hrvatsko etnološko društvo ; Institut za etnologiju i folkloristiku ; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu , 2013., 24-24. / - , 2013

Skup
Godišnji znanstveno-stručni skup Hrvatskog etnološkog društva Identiteti između zbilje i naracije: višestrukost, mijene, prijepori

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.06.2013. - 07.06.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Identitet; hrvati u Boki kotorskoj (Crna Gora); hrvatska dijaspora
(Identity; Croats in Boka kotorska (Montenegro); Croatian diaspora)

Sažetak
U izlaganju se problematiziraju razine identiteta Hrvata u Boki kotorskoj. Imajući u vidu život u pograničnom području, željelo se detektirati “druge” na lokalnoj, regionalnoj, etničkoj i nacionalnoj razini. Nastojalo se saznati koliko je život u različitim državnim uređenjima tijekom jednog stoljeća, od kraja 19. do početka 21. stoljeća, utjecao na subjektivne i objektivne konstrukcije identiteta. Koliki su utjecaj na njih imale promjene državnih granica nakon što su osamostaljenjem Republike Hrvatske Hrvati u Crnoj Gori postali hrvatska dijaspora, odnosno manjinska zajednica Hrvata u Crnoj Gori? Istraživačkim pitanjima obuhvaćeni su čimbenici na makro i mikro razini. Osim promjena nacionalnih granica, migracijske mobilnosti utjecale su na konstrukcije identiteta i na selektiranje specifičnosti koje predstavljaju markere identiteta pojedinih zajednica. Najmasovnije migracije bile su nakon Drugog svjetskog rata, u kontekstu deagrarizacije i industrijalizacije Crne Gore, te početkom 1990-ih godina s počecima raspada SFR Jugoslavije i osamostaljenjem pojedinih republika. Unatoč depopuliranosti ruralnog zaleđa, njegovi bivši stanovnici i potomci preko udruga nastoje spriječiti odumiranje sela te održati međusobne veze i kontinuitet življenja u njima. Prilikom propitivanja načina na koji ovaj hrvatski dijasporski ogranak želi očuvati etnokulturni identitet, uočena su dva najvažnija parametra: važnost očuvanja elemenata tradicijske kulture te gravitiranje Republici Hrvatskoj, posebice južnoj Dalmaciji i Zagrebu kao glavnom gradu (zbog svakodnevnih potreba, školovanja, zdravstvenih usluga i sl.). Identiteti su istraživani kao relacijski, kontrastivni, situacijski i dinamični koncepti. Etnografska građa prikupljena je terenskim istraživanjem, na osnovi narativnih konstrukcija i projekcija četrdesetak Bokelja u desetak lokaliteta (Gornja Lastva, Donja Lastva, Tivat, Perast, Mrčevac, Bogdašići, Muo, Kavač, Prčanj, Donji Stoliv, Gornji Stoliv, Dobrota i Lepetane). Kao sekundarni izvor korištena je arhivska građa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA