Pregled bibliografske jedinice broj: 668669
Sličnosti i razlike između Petrićevih i de Domisovih pogleda o strukturi tvari
Sličnosti i razlike između Petrićevih i de Domisovih pogleda o strukturi tvari // Hrvatski filozofi u europskom kontekstu / Zagorac, Ivana ; Martinović, Ivica (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2012. str. 173-175 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 668669 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sličnosti i razlike između Petrićevih i de Domisovih pogleda o strukturi tvari
(Similarities and differences between Petrićs vievs of the structure of matter and those of de Domis)
Autori
Paušek- Baždar, Snježana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Hrvatski filozofi u europskom kontekstu
/ Zagorac, Ivana ; Martinović, Ivica - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2012, 173-175
Skup
21. dani Frane Petrića
Mjesto i datum
Cres, Hrvatska, 23.09.2012. - 26.09.2012
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Frane Petrić; Marko Antun de Dominis; platonička prirodne filozofija; peripatetička prirodne filozofija; fluid; toplina; gluten; kemijska veza
(Frane Petrić; Marko Antun de Dominis; Platonic and natural philosophy; Peripatetic natural philosophy; fluid; heat; gluten; chemical bond)
Sažetak
Poznato je da su Frane Petrić i Marko Antun de Dominis djelovali u okviru oprečnih prirodnofilozofijskih sustava, prvi u okviru platoničkog odnosno novoplatoničkog, a drugi u okviru peripatetičkog. No, oni su o strukturi tvari izložili slična gledišta. Kad u Pancosmia (1591) izlaže o krutim anogranskim tvarima, Petrić tvrdi da su one građene od čestica koje su nastale kontrakcijom od četvrtog Petrićevog počela - fluida (fluor). Svojstva i raznolikost krutih tvari ovise o omjeru tih čestica prema trećem Petrićevom počelu - toplini (calor). Čestice su međusobno spojene tzv. ljepilom (gluten). U cijeloj povijesti znanosti Petrićev gluten prvi je začetnik ideje o postojanju kemijske veze. U svom posljednjem tiskanom djelu Euripus (1624.) de Dominis ne koristi nazive atomos i corpuscula atoma, nego govori o čestici (particula) i kuglici (globula). Oko okrugle čestice koja je smještena u središtu svijeta kružno se slažu ostale čestice zemlje, a potom vode. One zbog svoje okrugloće neće moći biti priljubljene jedna uz drugu, a premda de Dominis to ne zaključuje, slijedi da između njih postoje područja praznog prostora, što se kosi s peripatetičkim naukom o napostojanju praznog prostora.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
POVEZANOST RADA
Projekti:
101-0000000-3564 - Odnos prirodne filozofije i alkemije u renesansi u Hrvata (Paušek-Baždar, Snježana, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Profili:
Snježana Paušek-Baždar
(autor)
