Naslov
Hidrogeološka istraživanja otoka Visa sa svrhom uspostave zona sanitarne zaštite otočkih krških vodonosnika
(Hydrogeological research of the Vis island with the purpose of establishment of the sanitary protection zones of its karst aquifers)

Autori
Terzić, Josip ; Frangen, Tihomir ; Krsnik, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik sažetaka V. savjetovanja geologa Bosne i Hercegovine / Babajić, Elvir - Fojnica : Udruženje/Udruga geologa u Bosni i Hercegovini, 2013, 128-129

Skup
V. savjetovanje geologa Bosne i Hercegovine

Mjesto i datum
Pale, Bosna i Hercegovina, 24.10.2013. - 25.10.2013

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
krška hidrogeologija; odnos slatke i slane vode; obilježavanje podzemnih tokova; geoelektrično sondiranje
(karst hydrogeology; salt/fresh water relations; groundwater tracing; geoelectrical sounding)

Sažetak
Otok Vis je po veličini deseti hrvatski otok, s površinom preko 90 km2. Pripada skupini srednjodalmatinskih otoka i ima oko 4000 stanovnika. Teren se nalazi u području dinaridskom dinaridskog krša, izgrađen je pretežito od okršenih karbonatnih stijena, pripada strukturnoj jedinici Vis-Lastovo-Mljet, dijelu regionalne strukturne jedinice Adrijatik, a geološke strukture su izdužene u smjeru istok-zapad (tzv. hvarski smjer pružanja) (Prelogović et al., 2003). Vis je jedan od rijetkih otoka koji u potpunosti zadovoljava svoje vodoopskrbne zahtjeve iz vlastitih podzemnih voda. Za javnu vodoopskrbu kaptirani su bušeni zdenci u području Korita, i izvor Pizdica koji trenutno nije u upotrebi, ali se nedavnom renovacijom namjerava vratiti za vodoopskrbu područja Komiže. Redukcije vode su vrlo rijetke, čak i u vrijeme ljetnih suša kada nema obnove podzemnih voda oborinama, a na otoku boravi znatno više turista nego što ima stalnih stanovnika. Tijekom 2011. i 2012. obavljena su opsežna hidrogeološka (strukturno kartiranje, interpretacije avionskih snimaka, hidrogeološko kartiranje u sitnom i krupnom mjerilu, obilježavanje podzemnih tokova) i geofizička istraživanja otoka Visa (Terzić & Frangen, 2012 ; Krsnik, 2012). Ona su predstavljala nastavak istraživanja iz razdoblja s prijelaza stoljeća (Kapelj et al., 2001), te znanstvenih proučavanja koja su uslijedila (Terzić, 2003 ; Terzić, 2004 ; Terzić, 2006). Pribroje li se tome ponovno analizirana pokusna crpljenja iz vremena kada su otočki zdenci bušeni i opsežne hidrokemijske analize otočkih voda, moguće je zaključiti kako se radi o prilično velikom fondu podataka na temelju kojeg je građa i dinamika otočkog vodonosnika upoznata na relativno visokoj razini, te je bilo moguće postaviti zone sanitarne zaštite izrazito važnih otočkih vodonosnika.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo

Napomena
Prošireni sažetak u zborniku.

POVEZANOST RADA