Naslov
Sindrom „refeeding“ – prikaz dvaju bolesnika
(Refeeding syndrome - two case report)

Autori
Mišak, Zrinjka ; Jadrešin, Oleg ; Jaklin Kekez, Alemka ; Hojsak, Iva ; Močić Pavić, Ana ; Leniček-Krleža, Jasna ; Kolaček, Sanja.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Paediatria Croatica Supplement / - , 2012, 111-111

Skup
X. kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva

Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 18.10.2012. - 21.10.2012

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
refeeding sindrom
(refeeding syndrome)

Sažetak
Sindrom „refeeding“ (RF) definira se kao teški poreme}; ; ; aj prometa elektrolita i tekućine koji nastaje kao posljedica brze realimentacije neishranjene osobe. Glavno biokemijsko obilje`je RF-a je hipofosfatemija, uz poremećaj u ravnoteži vode i natrija, hipokalijemiju, hipomagnezijemiju, promjene u metabolizmu glukoze, masti i proteina te nedostatak tiamina. Klinička slika je raznolika: od asimptomatskog poremećaja do simptoma disfunkcije raznih organskih sustava (mučnina, povraćanje, hipotenzija, aritmije, kardiorespiratorna insuficijencija, neurološki simptomi) sve do kome i smrti. U prevenciji RF-a ključno je prepoznati bolesnike pod visokim rizikom: osobe sa zanemarivim unosom hrane duljim od pet dana, kroničnom neishranjenošću, povećanim metaboličkim potrebama (tumorska bolest, operacijski zahvat). U njih hranjenje treba početi s najviše 50% dnevnih energetskih potreba, uz postupno povećavanje tijekom 4-7 dana i kliničko i biokemijsko praćenje. Cilj ovog rada je prikazati dvoje djece s RF-om i skrenuti pozornost na važnost pravilnog uvo|enja prehrane kod teško neishranjene djece. Bolesnik 1: Osmogodišnji dječak primljen je u bolnicu zbog višemjesečnog gubitka na tjelesnoj masi, proljeva i povraćanja. Kod dolaska je bio malaksao, blijed i neishranjen (Z vrijednostTM za dob -4, 3 SD ; BMI=10, 9 kg/m2 ; Z vrijednost -6, 8 SD). Nalazi su uputili na anemiju (hemoglobin 101 g/L), metaboličku acidozu (pH 7, 143, HCO3 12, 5mmol/L, BE -16, 2 mmol/L) i hipoalbuminemiju (29 g/L). Započeta je parenteralna nadoknada tekućine i elektrolita, a nakon dokazane celijakije i bezglutenska prehrana, ali za nekoliko dana razvio je hipofosfatemiju (0, 28 mmol/L).Nakon parenteralne korekcije hipofosfatemije enteralni unos se pove}; ; ; avao vrlo postupno. Bolesnik 2: Desetogodi{; ; ; nja djevojčica sa cerebralnom paralizom hospitalizirana je zbog hematemeze. Kod prijma je bila blijeda i izrazito neishranjena (Z vrijednost TM za dob -7, 9 SD ; BMI=9, 4 kg/m2 ; Z vrijednost -9, 5 SD). Nalazi su upućivali na tešku anemiju (hemoglobin 27g/L, hematokrit 0, 11), zbog čega je primila transfuziju eritrocita. Zbog slabog unosa hrane na usta, započeta je djelomična parenteralna prehrana, uz enteralnu prehranu na nazogastričnu sondu. Ubrzo su vrijednosti serumskog fosfata pale na 0, 68 mmol/L, a kalija na 2, 9 mmol/L, što se parenteralno korigiralo. Enteralna prehrana se dalje vrlo postupno povećavala, a parenteralna ukinula. Prikazano je dvoje teško neishranjene djece koja su razvila RF unutar nekoliko dana od započinjanja prehrane, a oporavak je uslijedio uz intravensku korekciju elektrolita i vrlo postupno uvođenje hrane. Budući da je riječ o potencijalno fatalnom poremećaju, rano prepoznavanje bolesnika s rizikom, praćenje elektrolita tijekom hranjenja i postupno uvođenje prehrane osnove su uspješnog liječenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA