Pregled bibliografske jedinice broj: 668399
Motivi ranih majčinskih praksa unutar konstrukcije književnih ideologema (J. E. Tomić, Melita, 1899. i Mara Švel-Gamiršek, Mati, 1942.)
Motivi ranih majčinskih praksa unutar konstrukcije književnih ideologema (J. E. Tomić, Melita, 1899. i Mara Švel-Gamiršek, Mati, 1942.) // Bosanskohercegovački slavistički kongres. Zbornik radova, 2 (2012), 303-318 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 668399 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Motivi ranih majčinskih praksa unutar konstrukcije književnih ideologema (J. E. Tomić, Melita, 1899. i Mara Švel-Gamiršek, Mati, 1942.)
(Motifs of Early Maternal Practice within Litarary Ideologeme Construction(J. E. Tomić, Melita, 1899. and Mara Švel-Gamiršek, Mother, 1942.))
Autori
Kuvač-Levačić, Kornelija
Izvornik
Bosanskohercegovački slavistički kongres. Zbornik radova (2303-405X) 2
(2012);
303-318
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
rane majčinske prakse; književni ideologem; konstrukcija patrijarhata;
(early maternal practices; literary ideologeme; patriarchal construction;)
Sažetak
U središtu je ove literarne analize problematika majčinstva i autonomije ženskog tijela u dvama tekstovima hrvatske književnosti. Polazi se od mogućnosti da se sklop motiva vezanih uz tematiku ranih majčinskih praksa (kako je trudnoću, porod, dojenje definirala Cristina Mazzoni, a dodaje se ovdje i puerperij) odnosno njihove obrade u ovim, a i drugim djelima, razmatra kao element konstrukcije autorova (ili autoričina) književnoga ideologema. U radu istražujemo u kojoj se mjeri potvrđuje naglašeno ideologizirana patrijarhalna konstrukcija ranog majčinstva, koje je najuže vezano uz problematiku ženske tjelesnosti, pa je višestruko problematično. Iskustvo trudnog ili rađajućeg, bahtinovski "otvorenog", ženskog tijela, bilo je u većem dijelu našeg kulturnog diskursa o ljudskom iskustvu i povijesti naprosto izostavljeno. J. Eugen Tomić u romanu Melita (1899.) kroz odnos glavne junakinje prema rođenju vlastita djeteta, ali i kroz njezino izrazito negativno poimanje vlastita trudnog tijela, što će dovesti do postpartalna odbijanja djeteta i majčinstva, prikazat će model fatalne žene – nemajke (prisutan mjestimice i u djelima A. Kovačića i E. Kumičića, npr.), uz to i plemkinje napola stranoga porijekla, koja umalo uništava život svoga muža, hrvatskog građanina. Nasuprot tomu, Mara Švel Gamiršek u pripovijetci Mati (1942.) daje sliku idealizirane, zdrave seljačke žene koja će uzastopne trudnoće iznijeti gotovo u potpunosti sama, uz svakodnevne teške poslove i unatoč podsmijehu okoline. U njezinom se djelu ostvaruje ideologem idealne hrvatske majke u sklopu patrijarhalne matrice društvenih vrijednosti, što ga je promovirao i povijesni trenutak nastanka djela. Istražit ćemo do koje mjere oboje autora slijede ideološku matricu te možemo li mjestimice otkriti i naznake psihološkog profiliranja te individualiziranja glavnih protagonistkinja kad je u pitanju njihov odnos prema vlastitom tijelu i sudbini.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
