ࡱ> P bjbjWW55? !!!!!$EEEP9DEe&}:@$d&d&d&d&d&d&d$hkJdA!Jd!!e'''!!$d'$d''N6Zj` ũ+jX]0de0e]_m%_m``_m!`'JdJd&e_m % :Prof. dr.sc. Mila Nadrljanski Pomorski fakultet u Splitu Zrinsko Frankopanska 38  HYPERLINK "mailto:mila@pfst.hr" mila@pfst.hr  HYPERLINK "mailto:milamika60@yahoo.com" milamika60@yahoo.com ZNANSTVENO-EKSPERIMENTALNA ZASNOVANOST OBRAZOVANJA U ELEKTRONI KOM OKRU}ENJU Rezime Rad je posveen detaljnoj analizi teorijskih radova koji razmatraju problematiku u inkovitosti obrazovanja. U te svrhe poduzeta su opse~na istra~ivanja o pitanjima funkcije obrazovanja u razli itim razvojnim periodima. Ona su poslu~ila za formuliranje baznih postavki prijedloga modela obrazovanja na daljinu. U sklopu tog dijela disertacije prikazano je pilot istra~ivanje koje je poslu~ilo za sondiranje prijedloga njene teme. Dalje, izvraeno je analiziranje ostvarenih rjeaenja u nastavi informatike. Naglasak je dan na prikazivanje nekih rjeaenja koja se bave obrazovanjem na daljinu. Pri tom su predstavljena ona rjeaenja koja se bave pitanjima koja su zna ajna za suatinu problema. U spomenutim radovima dominirala je sljedea problematika: U enje na daljinu: zaato i kako; Tehnoloaki aspekti u enja na daljinu; Pedagoaki aspekti u enja na daljinu; E-Learning autorski alati; Raspolo~ive E-Learning tehnologije; Case studies - slu ajevi prakse. Prikazom i analiziranjem tih radova uo eni su parcijalni prilazi problematici obrazovanja na daljinu. U vezi s karakteristikom ovog rada, utvreno je da metodoloako-metodi ki model obrazovanja na daljinu predstavlja ne samo pogodnu eksperimentalnu - empirijsku situaciju za ispitivanje reakcija i ponaaanja u enika, ve i prirodni kontekst u enja u nastavi u okviru kojeg dolaze do izra~aja bitne kognitivne, konativne i afektivne komponente u enja i mialjenja. Zaklju eno je da se ta kompleksna problematika mora na druga iji na in rjeaavati. Posebno, potreban je druga iji metodoloaki prilaz. Klju ne rije i:E-Learning, elektroni ko obrazovno okru~enje, metodoloako-metodi ka rjeaenja, organizcija nastavnog procesa. 1.UVOD Obrazovanje za informacijsko druatvo ima poseban zna aj jer je osnova nove trijade: ZNANOST- TEHNOLOGIJA- DOHODAK. Znatno je smanjen vremenski ciklus od otkria do primjene. Gospodarski razvoj novog druatva direktno ovisi o stupnju razvoja i primjene znanosti. Obrazovanje zaostaje u primjeni informacijske tehnologije u svim svojim dijelovima i procesima. Suvremena znanstveno  tehnoloaka revolucija vrai korjenite promjene u svim sferama druatva. Posebno, informatizacija kao civilizacijski proces koji je zahvatio sve segmente ~ivota i rada ljudi, a u okviru toga i sustave obrazovanja. Informatizacija obrazovanja je proces koji se manifestira u nekoliko klju nih segmenata u obrazovanju. Tu se mogu ubrojiti mnoga pitanja, ali po nama najva~nija su informacijsko obrazovanje i informacijsko-komunikacijska tehnologija kao uzrok i posljedica promjena suatine obrazovanja. Suvremeno obrazovanje, prema stavovima mnogih znanstvenika orijentira se na dostignua i tekovine informaciono-komunikacijskih tehnologija. Razvoj suvremene znanosti u oblasti ICT u obrazovanju uvjetuje uvoenje i novih pristupa sustavu obrazovanja. Kao ato su CBT, WBT i DL. Tijekom proteklih pedesetipet godina u sustave obrazovanja inkorporirala su se brojna rjeaenja u smislu unapreivanja obrazovnih procesa. Te inovacije su ukazivale da se parcijalnim rjeaenjima mogu postii odreeni rezultati na planu poviaenja ukupnih rezultata obrazovanja. Istovremeno su ukazala i na injenicu da se sustavi obrazovanja moraju korjenito mijenjati ukoliko se ~eli optimalno iskoristiti u inkovitost suvremene znanosti i tehnologije. Brojni radovi znanstvenika airom svijeta argumentirano dokazuju tu neophodnost. Istra~ivanje problematike obrazovanja na daljinu je u ~i~i interesiranja mnogih znanstvenika u svijetu i kod nas. Studioznom analizom nama dostupnih radova uo eno je da se ta problematika razmatra u biti u dva pravca. Prvi pravac je sa stajaliata autora iz oblasti ICT koji razmatraju isklju ivo tehni ko-tehnoloaku problematiku. Drugi pravac poti e od manjeg broja autora, koji se bave pedagoako - organizacijskim aspektima obrazovanja na daljinu. Uo avajui te injenice opredijeli smo se za kompleksni interdisciplinarni prilaz istra~ivanju i projektiranju metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu s aplikacijom, na takoer, aktualnu problematiku, po etnog informati kog obrazovanja u enika osnovne akole. 2. `TO JE UTJECALO NA IZBOR TEME Provodei teorijsku analizu radova iz predmetne oblasti ove studije, konstatirali smo zna ajne pozitivne rezultate i rjeaenja, a takoer i odreene nedostatke i manjkavosti. U mnogim od tih radova dominira akcent na tehnologiju obrazovanja na daljinu i to sa stajaliata razli itih rjeaenja same ICT, dok se ostala problematika stavlja u drugi plan, ili se pak, ni ne spominje.Takoer postoje radovi koji se bave pitanjima organizacije sustava obrazovanja na daljinu, a ne uva~avaju se drugi imbenici takvog obrazovanja. Tijekom prou avanja literaturnih izvora i njihovog analiziranja zapa~eno je da nedostaju rjeaenja koje e uva~iti relevantne faktore jednog cjelovitog koncepta, koji mora po ivati i na novim paradigmama i dostignuima u suvremenim znanostima i tehnologijama. To je uvjetovalo da se problematika obrazovanja na daljinu promatra i istra~uje na druga iji na in. To je bio motiv i razlog zaato smo poduzeli ovo istra~ivanje. Kao osnovni cilj ovog istra~ivanja je vrednovanje djelovanja u enja pomou ra unala na poveanje obrazovnog u inka u enja u optimalno kontroliranim eksperimentalnim uvjetima. Naaa razmialjanja u fazi istra~ivanja i projektiranja kretala su se u tim okvirima. Odnosno, kako je postavljeno projektom studije. Cilj istra~ivanja je bio istra~ivanje i izrada metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu utemeljena na osnovu teoretske i eksperimentalne funkcionalnosti, a na primjeru nastave informatike u V. razredu osnovne akole  po etni stupanj. Metodoloako- metodi ki model obrazovanja u elektroni kom okru~enju ima za cilj istra~iti i predlo~iti doprinos u inkovitosti obrazovanja primjenom novih metodoloakih pristupa samom sustavu i procesima u obrazovanju. Predlo~enim modelom, istra~ivali smo i novo rjeaenje modeliranju i strukturiranju programskih sadr~aja. U ovom istra~ivanju je detaljno obraena problematika metodoloako-metodi kog modela elektroni kog obrazovanja na daljinu sa svim svojim implikacijama, prednostima, kako za u enike, tako i za obrazovne institucije i same u itelje, s posebnim osvrtom na komunikacijske i programske podloge za u enje na daljinu. Istaknuti su i nedostatci i slabosti predlo~enog rjeaenja kao i mjere za njihovo otklanjanje. Ovakva funkcija u enja i znanja pretpostavlja druga ije metode rada, kao i druga ije pozicije i u itelja i u enika. U takvoj nastavi/u enju u enik nije totalno voen niti mu se nude znanja u gotovom obliku. Naprotiv, u tom, novom konceptu nastave/u enja u enik je voen od strane u itelja samo onoliko koliko je to neophodno da bi on mogao nastaviti samostalno raditi. Umjesto znanja u gotovom obliku, koja u itelj u tradicionalnom konceptu akole pokuaava  prenijeti(,  predati( i sl., u eniku, u novom konceptu nastave/u enja se, u principu, nudi samo onaj neophodni fond poruka koji e mu omoguiti dolazak do preostalih poruka samostalno. To je strategija koja iz osnova mijenja pozicije sudionika procesa nastave/u enja. U takvom konceptu proces nastave s dominantnom ulogom u itelja nestaje, ustupajui mjesto procesu u enja u kome aktivnost u enika izbija u prvi plan. U enik se ovdje osposobljava usporeivati, analizirati, otkrivati nepoznato, kriti ki prosuivati, istra~ivati, zaklju ivati i misliti. Projektiranje teorijskog i prakti nog modela za e-u enje u po etnoj nastavi informatike u petom razredu osnovne akole. Eksperimentalna provjera modela u praksi u razli itim uvjetima rada i raznolikim okru~enjima. Izrada strategije i metodologije za primjenu novih rjeaenja u po etnoj nastavi informatike. Sagledavanje uspjeanosti i nedostataka dosadaanjih rjeaenja u programskim sadr~ajima i metodi kim postignuima obrazovanja u oblasti po etne nastave informatike kod nas i u svijetu. Pronala~enje i utvrivanje novih elemenata programa, modela i tehnologija za optimalno obrazovanje u po etnoj nastavi informatike. Glavna hipoteza istra~iva kog poduhvata bila je da primjenom izraenog modela u enja na daljinu i originalnog programskog paketa, o ekujemo viau razinu znanja i sposobnosti u po etnoj nastavi informatike u enika petog razreda, kao i kod u enja u tradicionalnoj nastavi. Hipoteze vezane uz ciljeve istra~ivanja: Primjenom modela e-u enja mogue je poveati efikasnost u po etnoj nastavi informatike u odnosu na tradicionalnu nastavu. Ako se primjeni odgovarajua suvremena dostignua informatizacije i koriatenje ra unala u akoli i obitelji, mogue e je poveati i kvaliteta znanja. Rezultati predlo~enih istra~ivanja obrazovanja na daljinu, putem informati kih tehnologija, kao inovacija unaprijediti e naa sustav obrazovanja. Na temelju dopunskog usavraavanja u itelja informatike, ostvarit e se viaa kvaliteta realizacije po etne nastave informatike. Hipoteze vezane uz zadatke istra~ivanja: Koncepcija i projektiranje modela omoguit e njegovu univerzalnu primjenu. Programske sadr~aje nastave informatike mogue je programski razraditi za primjenu na razini izvedbenog modela. Model je mogue primijeniti na u enje na daljinu bilo kojeg nastavnog sadr~aja. U operativnom obliku formulirali smo glavnu hipotezu, koju smo istra~ivanjem provjeravali. Naae stajaliate je s obzirom na to da je metodoloako-metodi ki model obrazovanja na daljinu, prema dosadaanjim  znanstvenim, spoznajama, efikasan i produktivan oblik u enja, realno je bilo pretpostaviti da e ono utjecati na zna ajno poveanje ukupnog obrazovnog u inka u enja u po etnoj nastavi informatike. Pod ukupnim obrazovnim u inkom podrazumijevamo uspjeh u znanju ili, konkretnije, ukupan rezultat na testu znanja iz nastavnog podru ja, koje je osnova i sadr~ajni okvir djelovanja eksperimentalnog faktora, u ovom slu aju programski sadr~aj iz informatike. Glavnu hipotezu teorijski smo razlo~ili na dvije pod-hipoteze 1. U enje putem metodoloako-metodi kih modela obrazovanja na daljinu je u inkovitije od uobi ajenog na ina (tradicionalnog) rada i manifestira se na poveanje rezultata u znanjima koja se odnose na shvaanje prirode izu avanih sadr~aja iz informatike u petom razredu osnovne akole. Podrazumijevajui da se on temelji na sustavno modelskom pristupu obrazovanju. 2. Podhipotezu smo postavili tako da je mogue o ekivati zna ajno poboljaanje i u pogledu usvajanja znanja sistematiziranih na nov na in kroz: pojmove, procese, vrijednosti i injenice u nastavi uz pomo ra unala u sustavu obrazovanja na daljinu 3. TEORETSKA I EKSPERIMENTALNA METODOLOGIJA S obzirom na slo~enost i kompleksnost metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu u radu se koristila sustavna metodologija za teorijska istra~ivanja i eksperimentalna metoda za provjeru teorijskog modela. Polazna osnova u metodologiji izrade disertacije je razmatranje teorijskih analiza i stavova iznijetih u brojnim radovima znanstvenika iz nama dostupne literature. Sustav obrazovanja na daljinu sastoji se od svih komponenta sadr~anih u tradicionalnom obrazovanju, uklju ujui u enje, predavanje, komuniciranje, plan, i rukovanje, i ak neke jasne komponente iz filozofije obrazovanja. Sustavni model nam osigurava ne samo prepoznati mnoge probleme koji odvajaju obrazovanje na daljinu od tradicionalnog obrazovanja, nego nam takoer poma~e i prepoznati karakteristike dobrog i loaeg obrazovanja. U budunosti e biti bolje za u enike, profesore i obrazovne institucije, ako svaki te aj obrazovanja na daljinu bude planiran i razvijen na sustavni na in i ako se organizacija obrazovanja na daljinu razvija kao svaka druga moderna organizacija, kao cjelokupni sustav. U pripremi za izradu ove studije izvraili smo jednogodianje pilot istra~ivanje tijekom 2010.-2011. godine na Projektu  Galeb u splitskim osnovnim akolama  Kman Kocunar i Spinut kako bi mogli definirati nove putove za unapreivanje u inkovitosti nastave i u enja. To istra~ivanje je, prvenstveno, zasnovano na modelu nastave i u enja koji se temelji na novom na inu komunikacije posredstvom elektroni ke tehnologije komuniciranja. Trebalo je pokazati mogu li u enici petog razreda samostalnim u enjem na daljinu usvojiti elementarna informati ka znanja, te hoe li odgovarajua prisutnost suvremene informatizacije, kao i prisutnost ra unala u gospodarstvu, akoli i obitelji te dopunsko usavraavanje u itelja informatike, poveati razinu i kvalitetu znanja. Obrazovanje na daljinu, kako se realizira u svijetu pa i u tom istra~ivanju, svodilo se na promjenu transporta podataka umjesto rada u u ionici, obrazovni proces se vraio prijenosom signala od nastavnika k udaljenom u eniku. Konstatiramo injeni no stanje koje smo zapazili prilikom testiranja. Konstatirali smo, mala je razlika u rezultatima izmeu eksperimentalne i kontrolne grupe i pored utjecaja parazitskih u inaka na takav ishod. U tom eksperimentu je doalo do promjene tehnologije komuniciranja, tj. zamijenjena je auditivno-vizualna, elektroni kom. Pri tome, nije voeno ra una o bitnim pedagoakim, informacijskim i komunikacijskim specifi nostima nastave i u enja u pogledu same tehnologije komuniciranja. U metodi kom pogledu nisu na adekvatan na in iskoriatene komparativne prednosti elektroni ke komunikacije. To ukazuje na potrebu da se u sustavima E Learning-a moraju unijeti nove paradigme, temeljne promjene u odnosu na pristup koji je ostvaren u tom eksperimentu. Elektroni ka tehnologija uvjetuje i nove, temeljne promjene pristupu obrazovanja. Neminovno mora doi do promjene pristupu obrazovanja i zato smo se opredijeli za pristup koji se zasniva na sustavno-modelskom konceptu usvajanja (upravljanje stjecanjem znanja, vjeatina i formiranje navika). Projektirano je drugo informacijsko-pedagoako istra~ivanje za koje smo se koristili metodama modeliranja u cilju utvrivanja i provjere funkcioniranja hipoteti nog rjeaenja, kako samog modela, isto tako i programskih sadr~aja informatike za peti razred. Istra~ivanje je zamialjeno kao eksperimentalna verifikacija odreenih hipoteza, dakle, kao empirijsko eksperimentalno istra~ivanje, koristili smo se i teorijskim razmatranjima, postavljanju problema i hipoteza i, kasnije, u interpretaciji rezultata, osim pedagoakog eksperimenta, slu~ili smo se i metodom teorijske analize i nekim oblicima i tehnikama opservacije (praenje nastavnih satova, protokoli dr.). Te~iate je bilo na pedagoakom eksperimentu i primjeni statisti kih tehnika obrade i analize empirijskih podataka. Ova metodologija istra~ivanja prema iskustvima je bila najbolja za provjeru utjecaja eksperimentalnog faktora na poviaenje obrazovnog u inka  znanja u enika. Naravno ona nije dobra za druga obilje~ja- stavovi, motivi, osjeaji itd. Istra~ivanje eksperimentalnog karaktera, kao ato je ovo, mo~e se provesti na viae na ina, primjenom jedne od tri tehnike pedagoakog eksperimenta: tehnikom jedne grupe, tehnikom paralelnih grupa ili tehnikom rotacije faktora. Mi smo se odlu ili za tehniku paralelnih, pribli~no ujedna enih, grupa i to iz sljedeih razloga: a) eksperimentalni faktor u ovom istra~ivanju je po svojoj prirodi takav, zahtjeva relativno du~e vrijeme eksponiranja i djelovanja, jer se radi o utjecaju specifi ne nezavisno promjenljive veli ine na porast razine znanja, iji se zna ajniji obrazovni u inci mogu o ekivati nakon du~eg trajanja eksperimenta; i b) ova varijanta tehnike paralelnih grupa, usprkos izvjesne mogunosti uzajamnog utjecaja eksperimentalnog i uobi ajenog na ina rada i slo~enosti organizacije eksperimenta, omoguava neposrednije usporeivanje rezultata izmeu dvije grupe, a time egzaktniju i jednostavniju kontrolu svih relevantnih faktora. U istra~ivanju naglasak je dan na njenu metodoloaku stranu. Ovim istra~ivanjima smo ponudili nova rjeaenja. Ona osim teorijske, ona imaju i prakti nu vrijednost koja je eksperimentalnim putem provjerena. U ovom, primijenjenom, informacijsko-pedagoakom istra~ivanju koriatena je i metoda modeliranja, a u cilju utvrivanja i provjere funkcioniranja hipoteti nog rjeaenja, kako samog modela isto tako i programskih sadr~aja informatike za peti razred. Kompleksnost problematike istra~ivanja uvjetovalo je kombiniranje razli itih istra~iva kih tehnika i instrumenata. Primijenili smo sljedee istra~iva ke tehnike i instrumente: Analiza sadr~aja dokumentacije, tehnika koja je primjenjivana u postupku prou avanja relevantnih literaturnih izvora. Testiranje smo vraili u postupku provjere ostvarenosti postavljenih ciljeva i zadataka istra~ivanja. Anketiranje i skaliranje primijenjeno je o odnosu, stavovima, mialjenjima i stupnju njihove izra~ajnosti kod u itelja i u enika i drugih subjekata u akoli i van nje. Promatranje procesa praenja i provjere primijenjeno je u eksperimentalnom istra~ivanju metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu. Obrada podataka je bila kvantitativna i kvalitativna. Statisti ka obrada podataka je koriatena za kvantitativne podatke eksperimentalnog istra~ivanja. Takoer, posebnu pa~nju smo posvetili izu avanju pedagoake problematike obrazovanja na daljinu. Analizirane su odlike pojedinih pristupa sustavu obrazovanja. Iz takve analize razli itih pristupa obrazovanju, proizaaao je zaklju ak sustavno  modelski pristup obrazovanju mnogo je u inkovitiji i efektniji. Zatim smo detaljno prikazali problematiku modela i modeliranja, jer nam je to bio predmet istra~ivanja. Rjeaavanje problematike u ovoj studiji se ogleda u metodoloakom smislu, u inzistiranju na sustavno-modelskom pristupu procesu obrazovanja, a metodi ko oblikovanje nastavnih sadr~aja smo postavili prema strukturi relevantnosti znanja, na pojmove, procese, vrijednosti i injenice. Veliki dio izlaganja je posveen temeljnoj analizi problematike obrazovanja iz informacijskih znanosti, odnosno nastave informatike. Prikazali smo aktualna pitanja informati kog obrazovanja i to kako sa stanoviata ciljeva nastave, programske grae i iskustava u njegovom ostavrivanju. Prikazali smo i rijeaenja koja su ostvarena kod nas i ukazali na prijedloge buduih rjeaenja u obveznom obrazovanju. Suatinski dio je posveen prikazu samog metodoloako  metodi kog modela obrazovanja na daljinu. Osnovna obilje~ja predlo~enog modela se sastoje u sljedeem: Problematiku obrazovanja na daljinu smo prou avali sa stajaliata sustavnog pristupa i sustavne analize koja nam je omoguila projektirati model koji je izrazito metodoloako  metodi ke naravi. Metodoloaka osnova predlo~enog modela omoguila je njegovu airoku i univerzalnu primjenu u sustavu obrazovanja. Metodi ka osnova modela je primjenjiva, pored informati kog obrazovanja i na srodne nastavne predmete u osnovnoj akoli. Naa koncept smo gradili na preciznom i jasnom razgrani avanju forme i suatine jednog novog rjeaenja za sustav obrazovanja. Temeljnu osnovu naaeg rada smo postavili kompleksnim prilazom nekoliko relevantnih znanosti, koje su nam omoguile svestrano sagledavanje imbenika i uvjeta neophodnih za realiziranje konkretnog modela. Metodoloako-metodi ki model obrazovanja na daljinu koji rezultira iz istra~ivanja ove studije projektiran je na sljedeim temeljnim postavkama: komunikoloakim: elektroni ka tehnologija komuniciranja; metodoloakim: sustavno-modelski pristup obrazovanju; organizacijskim: obrazovanje na daljinu; didakti kim: diferencirano - individualni princip; metodi kim : aktivno u enje tehnoloakim : primjena kompjutora i obrazovnog softvera strukturnim: (koncept sadr~aja, viaerazinski) : pojmovi, procesi, vrijednosti i injenice istra~iva kim: teorijski, empirijski. EMBED Visio.Drawing.11 Slika 1 Konceptualni model studije istra~ivanja obrazovanja u elektroni kom obrazovanju Komunikoloaki aspekti Metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu odnose se na specifi nosti koje su odraz tehnologije komuniciranja. Jedan od najpoznatijih znanstvenika na podru ju ljudskih komunikacija sa stajaliata medija, Marshall Mc Luhan je rekao,  mediji su produ~ena ruka ovjekovih osjetila, oni su posrednik u odnosu ovjeka i svijeta . Mediji komuniciranja utje u na na in mialjenja, ponaaanja, ~ivota i rada ovjeka. Promjenom medija komuniciranja, kako navodi navedeni autor,  mijenjamo sebe . Prema istom autoru, u povijesti ljudske civilizacije razvijane su tri odvojene tehnologije komuniciranja. To su auditivna, vizualna i elektroni ka tehnologija komuniciranja Znanstvenik iz podru ja medija Re~is Debre govorei o medijasferi (analogija s biosferom), navodi tri tehnoloaka obilje~ja komunikacije u medijasferi. To su logosfera, komunikacija auditivnog, usmenog oblika komuniciranja. Grafosfera, kao simbol tiskanih medija i videosfera kao tehnologija suvremenih komunikacija zasnovanih na elektroni koj tehnologiji u kojima  vladaju slika i ton . U komunikoloakom pogledu projektirani model obrazovanja odlikuje se interaktivnom komunikacijom i to na relaciji: u enik  sadr~aj, u enik  u itelj i u enik- u enik. Metodoloaka osnova Metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu je sustavno-modelski pristup obrazovanju. U osnovi postavka ovog pristupa proizlazi iz Ope teorije sustava i kibernetike. Poznato je, sustavni pristup je u osnovi metodoloaki aspekt kibernetike, a samim tim i kibernetike u obrazovanju. Ovdje je izlo~en jedan, relativno novi pristup obrazovanju, sustavno-modelski. Osnovno obilje~je tog pristupa bazirano je na konceptu po kome je obrazovanje proces gdje umjesto pripreme, emitiranja i prijenosa i usvajanja (prijema, obrade i skladiatenja) poruka (informacija), shvaa kao proces pripreme, emitiranja, prijenosa i usvajanje modela. Metodoloako-metodi ki model obrazovanja na daljinu je projektiran sa stanoviata sustavno modelskog pristupa i programski sadr~aji predmeta informatika su oblikovani u vidu modela, a ne u vidu injeni nih nastavnih poruka. Organizacijsko obilje~je Metodoloako-metodi kog modela obrazovanje na daljinu odlikuje se po rjeaenju na ina organiziranja procesa stjecanja znanja. Naime, rije  je o formi na kojoj se zasniva organizacija komunikacija za prijenos instrukcija u multimedijskom okru~enju u obrazovanju na daljinu. Za razmatranja u ovoj disertaciji je va~no i uvoenje joa jednog pojma, a to je funkcija transmisije. Prema navodima R. Debrea  ...da bi se izvraila transmisija, nije dovoljno produ~iti veze (koje spajaju poailjatelja s primateljem), na initi slo~eniju mre~u (jedan, dva ili viae pravaca), od kanala napraviti industriju (tisak, radio, televizija, ra unala, ra unalne mre~e). Moglo bi se rei upravo suprotno. Postojanje transmisije ne ovisi od nekog mehani kog, ve institucionalnog posrednika meu ljudima . U daljem objaanjenju pojma transmisije, citirani autor navodi:  Transmisija predstavlja komunikaciju koja usavraava neko tijelo, bilo individualno ili kolektivno, u dvosmislenom zna enju ovjekovog i administrativnog tijela . S naaeg stajaliata, to zna i da se pored neospornog zna enja tehnologije komuniciranja (forme), mora izu iti suatina u vidu institucije i njene prilagodbe va~eim komunikacijama. Zapravo, ono ato se esto u razmatranjima obrazovanja na daljinu naglaaava je oduaevljenje tehnologijom, a institucije se smatraju dosadnim. Razlog tomu je ato se tehnologija vrlo brzo mijenja, a institucije manje-viae ostaju kao i prije. Bit problema je u specifi noj retori koj igri. Naime, rije  je o dva faktora materije i institucije. Naae nastojanje se ogleda u promatranju metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu, i to je na pravcu prela~enja od organizirane materije na materijaliziranu organizaciju. Didakti ka obilje~ja Metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu temeljena su na diferenciranom i individualiziranom principu modeliranja nastave/u enja. Osnovni didakti ki pristup, koji je postavljen u Modelu, je baziran na rezultatima diferencirane psihologije, koja je joa u proalom stoljeu konstatirala: teorijska i empirijska istra~ivanja pedagogije i didaktike otkrili su postojanje zna ajnih individualnih razlika izmeu u enika, ato potvruje znanstveno i lai ko iskustvo  na svijetu ne postoje dvije jednake osobe te da je ,,svaka osoba neponovljiva . Mnogi pedagoaki klasici postavljali zahtjev za poativanjem te injenice i za manjim ili veim prilagoavanjem nastave individualnim mogunostima pojedinih u enika. U radu je postavljen koncept obrazovanja prema  modelu u enika . Elektroni ko obrazovanje je proces koji se oslanja na u enikovu individualnost kao i na njegove socijalne potrebe za u enjem. U kreiranju razvojne strategije uklju ena su slijedea pitanja: kako e u enikove potrebe biti zadovoljene?Je li naaa glavna briga podu avati u enike ili motivirati ih da u e? Kako e biografija u enja ili u enika biti uzeta na razmatranje u okviru razvojnog procesa? Hoe li biti pa~nje na socijalne aspekte u enja? Ovi "inteligentni procesi u enja", na primjer, trebaju ura unati: individualne u enikove ciljeve u u enju; individualnu i socijalnu, radnu i u eni ku situaciju u enika; individualnu u eni ku biografiju u enika; u enici moraju biti odgovorni za njihov vlastiti proces u enja i Model ne bi smio preuzeti tu odgovornost od u itelja. Metodi ka obilje~ja metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu koncipirana su po metodi interaktivnog u enja. Metodi ka obilje~ja metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu zasnovana su na postulatu u enika kao aktivnog subjekta. Ideja da u enik aktivno sudjelovati u procesu u enja nije nova. Ali je velika razlika izmeu aktiviranja u enika provjeravanjem njegovih ve ste enih znanja, i stavljanja u njegove osobne ruke sredstva koja e mu omoguiti da sam sebe isproba, ponekad tapkajui u mraku, ali u skladu sa samim sobom izgradi osobno znanje.  QRst" $ & 4 RTJLTdf02:@6 ºyncXcXchshM#,CJaJhsheCJaJhM#,h)CJaJh)h)5CJaJhr[h)CJaJh)ha6CJaJha6CJaJhmO6CJaJhmOhmO6CJaJh)h)6heCJaJhM#,hyZ5CJaJha5CJaJhah1hh.0Jjh.UhRJh.hs"9Q$ & 4 FTLTdf2l 8*:*|*~* $dha$gdsgd)$a$gdmO$a$gd)`gdx|gdx|6 l n t 8*:*@*B*z*|*~**+1124:4B4D4N4h4n4v4x4z4x6666666677888888\9x99<<~= h9h _ h9hIh9 h9hb h9h' h9h9 h9hk11h'CJaJhe5CJaJhM#,h)5CJaJh)5CJaJh %5CJaJhM#,hsCJaJhsheCJaJhshM#,CJaJ2~*1D4268<CDpE(FGHJKL2MXNXOOQTVhW@Z$dh`a$gd) $dha$gd)$dh`a$gd9 $dha$gd9~==0?2?????T@@@@AABBCCpCCCnEpE&F(FHHHIJJLLVOXOO@PBP Q"QQR.RRR0STT$T@TTƾƾƷƳƬƥƚƚƓh)hme\]h)hme] h)hmeh) h)h2 h9h6 h)hIh9 h)h6h9h26 h9h2 h9h'h'hbCJaJ h9hI jh9hb h9hbh9hbNH2TPUUVV W(WfWhWnW@ZFZ,\.\0\2\8\n\p\r\\\\\ff*g.g6g:gXvZv(xtxxxzƾ~wswswswlwew]wh)h&jS\ h)hs h)hr[h) h)h&jSh0ch&jSCJaJh _CJaJh _hZ5CJaJhdc5CJaJhdchdc5CJaJh _hdc5CJaJh)CJaJh0ch0cCJaJh _h _CJaJ h)h6h)hme6 h)h _ h)h h)hme$@Z.\0\\\>^_DaxfZvl|>~ƀ8؏b"$ & Fdha$gd$dh`a$gd $dha$gddc $dha$gd)gd0cgd)$dh`a$gd)zzVzzzzzz{{.{,|.|}}}<~>~@~~~(.<>؁ށDXh~(*l…  "&B֏؏"6ˮhh %B*ph hdchh hh hdch %h)h&jS: h)h % h)h)h)h&jS] h)h&jSh)h&jS\D68pJR:"$&`bN^ "2:^Ġ0ԡ:Nrhdch %B*phjhdch %B*Uphhdchs6hdchG@\hdchs6\ hh hdchr[hh %56 hdchs hdch %h=ԡ:r̤^.>T $dha$gddc $dha$gd$ & Fdha$gd̤Dhz>Rx @F^Px~.8fz½zrrjhdchlr]hdchlr\ hdchEi hdchlrhdchlr5 hdchiBhdch %6 hdchG@ hdch %hdch %5hah6 h5hdch %B*phjhdch %B*UphjhdchdcB*Uph$jijT hdchsB*UVph&8@pd02h(*.P:ɹ{tmtftfmft hdchG@ hdchb+[ hdchp6 hdch'E hdchb hdchthdcht\]hdchEi6\]hdch\]hdchEi\]hdchEi\hdchEi] hdchEi hdchqhdchq\hdchlr\hdchlr] hdchlrhdchlr\]':<>R*,2P|~\p*,jp,8<R~Th~xŻͭhdch{f56 hdch{fhdch<5hdch{f5 hdchK hdch hdch{\Uhdchm\ hdchG@hdchm] hdch{ hdchmhdchm5 hdchp6 hdch75 Aktivno u eae u enika u osobnom obrazovanju podrazumijeva postojanje  solidarnosti" s u iteljem, kako su to nazivali pedagozi Moderne akole po etkom proalog stoljea. Za djelotvorno obrazovanje na daljinu primjenom ra unala nije dovoljno samo postaviti obrazovne sadr~aje i testove na web- portalu te o tome obavijestiti u enike nekog nastavnog predmeta, kolegija ili te aja. Takoer je potrebno oblikovati i koristiti odgovarajue pedagoake metode, kao i primjerene na ine prezentiranja sadr~aja i pou avanja specifi nih nastavnih predmeta. Pojam metodike ima nekoliko zna enja kao: (a) procedure ili tehnike kojom se neato mo~e u initi; (b) sustavan i logi an postupak pou avanja, istra~ivanja ili prikazivanja; (c) sustavno ustrojstvo ili slijed. `to E-Learning metode mogu izvraiti je: U initi u enika znati~eljnijim; Motivirati u enika; Osigurati izazovnu okolinu u enja; Osigurati individualnu i kolaborativnu podraku za u enje. Tehnoloako (medijsko) obilje~je metodoloako  metodi kog modela obrazovanja na daljinu je primjena kompjutora i obrazovnog softvera. Primjena informatike u nastavi ima specifi nu funkciju u kreiranju akole budunosti. Ta specifi nost se ogleda, prije svega, u metodoloakoj funkciji same informatike jer njen sadr~aj omoguuje u iteljima rad u nastavi promatrati u svjetlu informati ke znanosti i znanosti o upravljanju uz pomo elektronskih ra unala - kompjutora i koriatenje posebnih softvera (obrazovni softver). Nastava je primjer informacijskog procesa ije obilje~je daje informacija kao fenomen. Sama nastava se odvija u komunikacijskom procesu i koja se osim pedagoako - didakti kih i metodi kih elemenata, bazira i na faktorima koji su pod determinizmom informacijske znanosti. Suatina primjene kompjutora u nastavi i u enju le~i u svrsishodnoj pragmatici. To je medijska pomo iji se cilj svodi na to da sadr~aj u enja treba bit ostvaren na primjeren i organiziran na in. Naravno, taj medij nije prvenstveno kompjutor, ve obrazovni softver, ili kako se joa esto u literaturi sree, didakti ki softver. U tom smislu, za potrebe naaih istra~ivanja, razvili smo odgovarajua softverska rjeaenja koja su eksperimentalno provjeravana. U cjelokupnom obrazovanju mora postojati komunikacija izmeu nastavnika, nastavni kog tima i jednog u enika ili svih u enika. U obrazovanju na daljinu ta komunikacija se odvija pomou tehnologije i tehnoloakih postupaka, izdavanjem nekih medija (uglavnom knjiga i studijskih vodi a), programom audiovizualnih ili videokaseta, radio, kompjutorskim obrazovnim softverom, konferencijom (audiovizualnom, audio grafi kom ili video), kompjutorskom mre~om. Upotreba tehnologije za prenoaenje poruka nastavnika i u enika, umjesto predavanja licem u lice, diskusije i akolske table, je ono ato ne ini obrazovanje na daljinu neobi no i strano, jer se veina ljudi u svakodnevnom ~ivotu slu~i i takvim tehnoloakim sredstvima.Uvjeti suvremenog obrazovanja nametnuli su mnogo ozbiljniji pristup upravljanju procesima stjecanja znanja. Informacijske i komunikacijske tehnologije imaju potencijala da otvore airok spektar novim pristupima u enju. U povijesnom pogledu govorimo o razli itim generacijama u enja u elektroni kom okru~enju: U 1960-tima, sistemi za izobrazbu bazirani na kompjuterima a softveri su razvijani na instrukcionalisti koj paradigmi. Taj pristup je dalje usavraivan tijekom 1970-tih sa inspiracijom koja je dolazila od umjetne inteligencije. Cilj je bio razviti efektivnu instrukcijsku tehnologiju baziranu na razumijevanju u enja kao prenoaenju znanja. U 1980-tima, filozofija konstruktivisti kog u enja je dominirala i inspirirala je razvoj tzv. mikro-svjetova. U mikro-svjetovima, koja su simboli ke reprezentacije domene, u enici mogu istra~ivati razli ite tipove aktivnosti i konstruirati znanje kroz interakciju sa okolinom u enja. Taj pristup je kasnije doraen u 1990-tima, kad se pa~nja pomaknula sa individualnog u enika prema suradni kim aspektima u enja. Taj pristup je nazvan Computer Supported Collaborative Learning (CSCL) je prezentiran u u ionici i unutar u enja na daljinu. Zadnjih godina zapa~a se trend prema stapanju onih aktivnosti baziranih na u ionicama i aktivnosti u enja na daljinu u virtualnim nastavnim okru~enjima, gdje je osnovna infrastruktura omoguena multimodalnim i hipertekstualno baziranim asinkronim i sinkronim alatima. Mijeaano u enje je mjeaavina razli itih tehnologija, licem-u-lice i aktivnosti virtualnog u enja. Nove ideje u enja koje se grade na socijalnom konstruktivizmu, sociokulturna teorija i situirano u enje izranjaju u okvirima ovoga pristupa. Dok se u enje reprezentira kao jedan medijski dio okru~enja u enja, drugi dio okru~enja u enja je karakteriziran poljem u enja, gdje se u enje odvija: centar u enja, grupa u enja itd. Polja u enja koja uklju uju socijalno okru~enje su va~na za uspjeh procesa u enja i novo pedagoako istra~ivanje pokazuje da rastua kompleksnost okru~enja u enja poma~e stimulaciji procesa u enja. Strukturnikoncept sadr~aja metodoloako  metodi kog modela obrazovanja na daljinu je viaerazinski a ine ga: pojmovi, procesi, vrijednosti i injenice. Novi vidovi komunikacije u nastavi i u enju utemeljeni na elektroni koj tehnologiji omoguuju promjene u instituciji obrazovanja tako ato se strukturiranje programskih sadr~aja prilagoava interaktivnoj formi rada. Sustavno-modelski pristup obrazovanju, koji se zastupa u ovoj disertaciji, uvjetuje novi na in strukturiranja programskih sadr~aja. U tom smislu potrebno je bolje shvatiti kako razli iti tipovi nastave i razli iti vidovi obrazovnih softvera, simulacija i alata, mogu biti prilagoeni jedni drugima da bi stvorili nove mone (u inkovitije) vidove u enja u kojima je ra unalo zaista nadgradnja, kako nastavnika, tako i u enika. U radu smo dodali na raznovrsnost taksonomije tipova znanja i nova koja obuhvataju: pojmove, procese, vrijednosti i injenice. Od posebne va~nosti u modelu je bio problem procijene kako e naa projektirani softver raditi s etiri tipa znanja. U organizaciji nastave na daljinu u disertaciji polazimo od injenice da sadaanji tradicionalni sustav obrazovanja nije prilagoen potrebama u enika, odraslih i zaposlenih. Veliki broj konvencija, inicijativa i strategija izvedenih ili promoviranih unutar Europske Unije govori o tome kako su najvea o ekivanja od obrazovanja upravo u podru ju potrebe neprekidnog u enja tijekom ~ivota. Dalje, istra~ivanje je posveeno i prou avanju suatinskih pitanja informacijskog obrazovanja i to sa stajaliata svih njegovih mjerodavnih faktora. Dan je iscrpan prikaz i analiza nama dostupnih izvora koji se bave razmatranjima obrazovanja iz informatike. Posebna pozornost je posveena problematici po etnog informati kog obrazovanja. Predlo~ili smo mogua rjeaenja za tu nastavu. Modeli A i B odnose se na organizaciju nastave. U radu je izlo~en i naa originalni program po etne nastave informatike, kompletno smo razradili metodi ku stranu po etne nastave informatike. Ukazali smo na manjkavo stajaliate po kome je fokus je stalno na onome ato radi u itelj: kako se piau pripreme, ato e u itelj raditi na satu, nastavni planovi i programi, koje sadr~aje e predavati, kako se ocjenjuje kvaliteta akolskog rada, je li u itelj preaao itav program i uredno popunio dnevnik, a ne koliko u enici znaju i umiju nakon te nastave. Klju na odlika novog na ina rada za koji smo se u studiji zalo~ili jeste pomicanje fokusa na aktivnosti u enika i to aktivnosti relevantne za pojedini predmet. Ovo pomicanje zahtjeva veu samostalnost u itelja u dizajniranju nastave, on je kreator vlastite nastave, a ne njen jednostavni izvrailac. Detaljno smo analizirali polo~aj i ulogu u itelja u novim uvjetima, istaknuli smo ato je neophodno za postizanje njegove kompetentnosti. Tijekom istra~ivanja konstatirali smo i nekoliko relevantnih podru ja koja su odlu ujua za uvoenje nastave informatike, kao i za implementaciju modela koji smo predlo~ili. U prvi plan smo, ovdje, istakli problematiku nastave informatike sa stanoviata faktora koji uvjetuju njenu u inkovitu realizaciju. Glavna ideja u enikove orijentacije je, po naaem mialjenju, razvoj procesa u enja koristei elektroni ko u enje kao formu u enja treba po eti sa samim u enikom. Drugim rije ima: jesu li znanstvenici koji su razvijali proces u enja uspjeli u preinakama tehnologije obrazovanja : medij u enja > okolina u enja > ciljevi u enja > u enik. Ono ato mora biti promijenjeno u pedagoakoj razvojnoj shemi je: U enik > ciljevi u enja > kategorije u enja > okolina u enja > medij u enja. Nova shema zahtjeva primarno razmialjanje o u enikovim potrebama, o u enikovoj biografiji kao u enika, o u enikovim ciljevima u u enju, o sadr~aju u enja koji je zanimljiv u eniku, o pitanju je li elektroni ko u enje viae motivirajue za u enika nego ato su to tradicionalne metode u enja, itd. Ovo fokusiranje na u enika treba voditi k razmialjanju o slijedeim pitanjima o razvoju sustava u enja: elektroni ki sustavi u enja orijentirani prema u eniku trebaju ponuditi mogunosti samo-testiranja u enika kako bi u enici pronaali svoje mjesto tijekom stvarnog procesa u enja; elektroni ki sustavi u enja orijentirani prema u eniku trebaju biti fleksibilni i pru~iti metodoloake razli itost za razli ite u enike ili grupe u enika; elektroni ki sustavi u enja orijentirani prema u eniku trebaju ponuditi u eniku platformu informacija kako bi omoguili refleksiju na pozicije tijekom procesa u enja i razvoj osobnih strategija u enja; elektroni ki sustavi u enja orijentirani prema u eniku trebaju uzeti u obzir da je biografija u enja svakog pojedinog u enika mnogo va~nija za uspjeh procesa u enja nego tehnoloake mogunosti upravljanja bilo kojeg procesa u enja. procesi usmjereni prema u eniku posebno, trebaju omoguiti najviau moguu fleksibilnost obzirom na pojedina ne aspekte, zato ato su procesi u enja manje-viae samovoeni procesi. U tom dijelu rada razmatrana su gotovo sva va~na pitanja iz obrazovnih procesa. U velikom stupnju detaljizacije obuhvaeni su svi mjerodavni faktori za tradicionalnu i nastavu u elektri kom okru~enju. Zavrani dio rada je posveen prikazu i analizi eksperimentalne problematike istra~ivanja u ovoj disertaciji.Istra~ivanje je, zamialjeno kao eksperimentalna verifikacija odreenih hipoteza, dakle, kao empirijsko, eksperimentalno istra~ivanje. U uvodnim promatranjima, postavljanju problema i hipoteza i kasnije u interpretaciji rezultata, smo se koristili osim pedagoakog eksperimenta i metodama teorijske analize i nekim oblicima i tehnikama opservacije (snimci satova, protokoli dr.). Te~iate je dano na pedagoaki eksperiment i primjenu statisti kih tehnika obrade i analize empirijskih podataka. U samom zasnivanju eksperimentalne procedure planirali smo da verifikaciju hipoteza i utvrivanje obrazovnih efekata metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu izvraimo pouzdanijim mjernim instrumentima. Nastojanje za optimalnom egzaktnoau u primjeni metode eksperimenta, metodoloakih tehnika i instrumenata u ovom istra~ivanju zasniva se na saznanju da se upotrebom metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu uti e na obrazovni u inak u enja. Izborom tog tipa eksperimentalne provjere didakti kog djelovanja u enja putem metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu otpala je potreba za primjenom statisti kog postupka analize kovarijance koja dozvoljava neujedna enost grupa u osnovnim obilje~jima. Analiza kovarijance slu~i kao kontrola. Izabrani uzorak pripada kategoriji namjernih uzoraka s pribli~no reprezentativnim karakteristikama. Odlu ili smo se za namjeran uzorak. Praksa pokazuje da se odjeljenja u jednoj akoli naj eae sastavljaju, namjerno ili slu ajno, tako da su u njima zastupljene sve kategorije u enika u pogledu inteligencije, uspjeha u predmetima, discipline, socijalno-ekonomskog faktora i drugih obilje~ja, ukoliko, naravno, nije prisutan neki ekstreman faktor, ega u naaem slu aju nije bilo. Kao ato se vidi iz podataka o obilje~jima uzorka, reprezentativnost za odreenu vrstu akola je ipak u dovoljnoj mjeri zastupljena ato omoguava primjenu tehnika i postupaka parametarske statistike i daje zadovoljavajuu logi ku osnovu za zaklju ivanje o odnosu eksperimentalnog faktora i njegovih u inaka u uvjetima rada s pribli~no ujedna enim grupama u enika. Termin grupa upotrijebljen je u ovom radu u smislu grupe iz odjeljenja, pribli~no jednakih po osnovnim obilje~jima, a ne u zna enju izdvojenih grupa u enika iz prirodne razredne situacije. U naaem uzorku sudjelovale su dvije osnovne akole. Istra~ivanjem je bilo obuhvaeno 149 (u pilot istra~ivanju) u enika V. razreda splitskih osnovnih akola: Kman-Kocunar i Spinut. Formirano je, u pilot istra~ivanju, dvanaest grupa, aest grupa je eksperimentalnih, a aest grupa je kontrolnih. Kona nim istra~ivanjem su obuhvaena sva etiri odjeljenja petog razreda osnovne akole, ato je inilo ukupno 114 u enika od ega 56 u eksperimentalnoj, a 58 u kontrolnoj grupi. Eksperimentalne grupe su imale nastavu informatike na daljinu, a kontrolne grupe tradicionalnu nastavu informatike. Po istovjetnom principu projektirano je kona no istra~ivanje koje je izvraeno u istim akolama. Takav izbor akola uvjetovao je, pored postojanja zajedni kog sredianjeg (u ovom slu aju urbanog) obilje~ja i pribli~no prosje nih pedagoakih uvjeta rada, djelovanje izvjesnih sredianjih specifi nosti u gradskim uvjetima. `to se veli ine uzorka ti e, odlu ili smo se za uzorak srednje veli ine. Uzorak nije smio prei granicu preko koje istra~iva u ne bi bilo mogue organizirati eksperiment i njegovo objektivno praenje. Rezultati istra~ivanja.U enici eksperimentalne i kontrolne grupe podvrgnuti su inicijalnom provjeravanju. To provjeravanje imalo je za cilj da uka~e na znanja u enika iz nastavnih oblasti obraenim u prvom polugodiatu petog razreda, kako bi se izvrailo ujedna avanje grupa. To provjeravanje je izvraeno sa 10 zadataka objektivnog tipa. Poslije uraenih zadataka slijedila je analiza rezultata postignutih ovim provjeravanjem. Provjeravanjem zna ajnosti razlike u aritmeti kim sredinama T-testom utvreno je da razlika u eksperimentalnoj i kontrolnoj grupi na inicijalnom provjeravanju nije statisti ki zna ajna ( t < 1,96 ). Sa 95% sigurnosti i 5 % rizika mo~e se zaklju iti da ne postoji statisti ki zna ajna razlika izmeu uspjeha obje grupe, tj. stvarne razlike nema. Poslije inicijalnog mjerenja pristupilo se uvoenju obrazovnog softvera, u obrazovanju na daljinu tj. obradi nastavne jedinici  operativni sustav ra unala pomou obrazovnog softvera u radu sa eksperimentalnom grupom. Kontrolna grupa je u istom vremenskom periodu realizirala iste sadr~aje uobi ajenim na inom rada, najviae frontalnim oblikom rada. Zadatak ovog provjeravanja je utvrivanje utjecaja eksperimentalnog faktora na u inkovitost postignua. Za provjeravanje koriateni su zadaci objektivnog tipa (ZOT) za provjeru znanja i usvojenosti nastavnih sadr~aja iz nastavne jedinice  operativni sustav ra unala . Posle dobivanja informacija povratne veze, slijedila je statisti ka obrada dobivenih rezultata. Kvantitativna analiza testa  Informatika obuhvatila je tri momenta: utvrivanje osobina distribucije rezultata i osnovnih parametara, analizu zadataka u testu sa stanoviata stepena teakoe i ispitivanje diskriminativnosti zadataka. Broj ana i grafi ka distribucija rezultata testa, kao i pokazatelji mjera centralne tendencije, daju osnova da se zaklju iti da se krivulja stvarne distribucije znatno i pribli~ava teorijskoj krivulji (X2=7,46 nije zna ajan ni na jednoj razini). Srednja vrednost (M) i medijana (Md) se skoro poklapaju na apscisnoj osi. Unutar M + 1s nalazi se oko 65% svih pojedina nih rezultata, ato je joa jedan dokaz pribli~ne normalnosti distribucije. Objektivnost testa obijezbeena je time ato je svaki u enik stavljen u pribli~no jednaku ispitnu situaciju, ato su ispitiva i postupali prema jedinstvenim uputama i ato je ocijenjivanje vraeno na jednak na in na osnovu klju a. Valjanost testa zasniva se na temeljitoj stru noj analizi nastavnog programa, analizi i recenziji eksperimentalnog programa i oceni testa od strane stru nih u itelja. Bilo je i kriti kih primjedbi u itelja koje su se odnosile, prije svega, na opairnost testa. Kriterijski test je zaista opairan, ali upravo ta ekstenzivnost omoguila je intenzivnu analizu rezultata eksperimenta. U kontroliranim eksperimentalnim uvjetima bilo je mogue utvrditi sljedee u inke u enja putem metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu: 1. ukupan obrazovni u inak, a u okvirima njega: a) u inak shvaanja prirode izu avanih pojmova, procesa, vrijednosti i injenica b) u inak usvojenosti injeni nih informacija; 2. u inak trajnosti ste enih znanja; 3. u inak primjenljivosti ste enih znanja i iznos transfera ranijih znanja na stjecanje znanja u oblasti informatike; 4. odnos uspjeha u kona nom testu prema odnosu u testu ope sposobnosti i testu prethodnih znanja iz informatike. Svi mjerni instrumenti istra~ivanja posjeduju veoma povoljne metrijske karakteristike ato, uz osiguranje ostalih uvjeta za dosljedno realiziranje eksperimenta, predstavljalo pouzdan izvor podataka za donoaenje suda o ispravnosti postavljenih hipoteza i izvoenje odgovarajuih zaklju aka. U zaklju ku su sistematizirano iznijeti kompletni rezultati ostvareni u ovoj studiji. Metodoloako-metodi ki model obrazovanja na daljinu se, prema opim rezultatima i intenzivnim kvalitativnim analizama, pokazao u ovom eksperimentu visoko produktivnim oblikom u enja u nastavi. Verifikacija postavljenih hipoteza i podhipoteza putem kontroliranog eksperimenta je, u stvari, omoguila utvrditi zna ajne didakti ke zakonitosti - izmeu metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu, kao najviaeg oblika u enja, i obrazovnog u inka u uvjetima akolske nastave postoji uzro no-posljedi ni odnos, tj. metodoloako-metodi ki model obrazovanja na daljinu, pod odreenim uvjetima, prouzrokuje visoke obrazovne u inke. To je potvrda teorijskih stavova o tom pitanju, ali i zna ajna indikacija o prednostima koje taj oblik u enja posjeduje i koje treba intenzivnije iskoristiti i u drugim nastavnim predmetima, i na drugim uzrastima. Istra~ivanje je svojevrsna potvrda suvremenih pedagoakih i psiholoakih stavova o uzajamnom odnosu nastave i razvoja, tj. o mogunostima koje intenzivirana nastava pru~a na planu optimizacije opeg razvoja u enika. Cilj ovog istra~ivanja nije bio pratiti i analizirati tijek i karakter misaonih procesa koji su prethodili postizanju konstatiranih u inaka, ali se posredno, preko tih krajnjih u inaka, mo~e zaklju iti da u enje putem metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu, kao oblika manifestacije tih procesa i njihova funkcija, stvara pogodnije uvjete za njihov intenzivniji razvoj, njihovo progresivno mijenjanje i strukturiranje. Edukabilnost (sposobnosti u enja) npr. ako se kao njegova mjera u ovom eksperimentu i uope uzme krajnji uspjeh u zavranom testu znanja, potvrena je na specifi an na in i u inkom koji je u enje putem metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu postiglo u pogledu primjenljivosti usvojenih znanja i transfera ranijih znanja na situacije u enja u oblasti informatike. Poznato je pitanje transfera, ujedno je i pitanje mogunosti vje~banja odreenih sposobnosti u uvjetima organizirane nastave ili bilo kojeg vida instrukcije. O igledne su teorijske implikacije koje proisti u iz rezultata ovog istra~ivanja. One su njime samo nazna ene, ali su van podru ja postavljenih ciljeva i hipoteza, i nisu obuhvaene ni drugim sli nim istra~ivanjima, mogu biti predmet novih didakti kih i metodi kih studija koje bi nazna eni opi trend djelovanja u enja putem metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu dopunile novim injenicama i nalazima o mogunosti vje~banja sasvim specifi nih sposobnosti kao ato su: u inci u oblasti stvarala kog mialjenja (fleksibilnost i fluentnost mialjenja, divergentno i konvergentno mialjenje i drugo), ili pozitivno mijenjanje stavova u enika prema nastavnim sadr~ajima, zadacima i predmetu u enja, ili specifi nosti djelovanja u enja putem metodoloako-metodi kog modela obrazovanja na daljinu u drugim nastavnim disciplinama i na drugim uzrastima, posebno na mlaim u pogledu kojih joa postoje diskutabilna teorijska pitanja u znanosti. Rezultati i ovog istra~ivanja, posebno u svojoj airini i nizom drugih elemenata obogaenoj prakti noj primjeni, trebali bi skrenuti pa~nju suvremene pedagogije, didaktike, informacijskih znanosti i metodika na tra~enju novijih putova i mogunosti za kreativniji razvoj u enika u procesu u enja. Prema tome, metodoloako-metodi ki model obrazovanja na daljinu je ne samo oblik u enja koji se odlikuje teakoom, novinom situacije, neadekvatnoau ranijih znanja i iskustva novoj situaciji u enja, potrebom njihovog prestrukturiranja u kontekstu postavljenog cilja i drugo, ve i integralna i integrativna viaedimenzionalna mentalna aktivnost pomou koje se u tijeku niza etapa u enik uvodi u sve samostalnije uvianje bitnih veza i odnosa, izvoenje zaklju aka, stjecanje novih znanja i generalizacija, te usvajanje racionalnijih putova i mialjenja. Predavanje i u enje na daljinu, posebno s upotrebom elektroni kih telekomunikacijskih medija, je djelotvorno kada se djelotvornost mjeri uspjesima u u enju, stavovima u enika i troakovnom djelotvornosti. Postoji hitna i vitalna potreba za razvitak sofisticiranih i integriranih programa istra~ivanja baziranih na teoriji koja e istra~ivati odnose izmeu primarnih imbenika i davati podraku kao i kontrolu glavnih varijabla u okru~enju obrazovanja na daljinu, posebno za one varijable koje imaju veliki utjecaj na djelotvornost ili ishode obrazovanja na daljinu. Zato je potrebno da upotrebljavamo sustavni model kao teoriju, ali i kao praksu obrazovanja na daljinu. Metodoloako-metodi ki model obrazovanja na daljinu odlikuje se po znanstveno  stru nom doprinosu u nekoliko relevantnih oblasti: U informacijskom  komunikacijskim znanostima dan je koncept informacionog sustava obrazovanja koji je zasnovan na elektroni koj tehnologiji komuniciranja (videosferi) i primjeni e-obrazovanja u procesu stjecanja znanja, umjea i navika, kao i upravljanja samim sustavom obrazovanja. Pri tome komunikacijski, model je postavljen na dvije temeljne sadr~ajne komponente: (1) informacijsko-spoznajnu komponentu i (2) socijalno-emocionalnu komponentu. U enik iz oba navedena podru ja ima odreene informacijske potrebe, prima i interpretira obje kategorije informacija te reagira na njih i aalje takve informacije drugima. Metodoloaki doprinos se ogleda u novom pristupu obrazovnom procesu koji se zasniva sustavno  modelskim osnovama oblikovanja i na inu strukturiranja znanja i u enja programskih sadr~aja u vidu modela, umjesto injeni nih podataka; Organizacijski, predlo~eni model ukazuje na moguu transformaciju institucija u obrazovanju nove forme rada: nove institucije obrazovanja na daljinu; od suatinskog su zna aja organizaciona unapreenja dana predlo~enim modelom. Pored interakcije u enik  sadr~aj, u itelj - u enik koristi se interakcija u enik - u enik. Kombiniraju se faze sinkronog i asinkronog u enja. Takoer se nadopunjuju pojedina ni i grupni rad. Kako se u obrazovni proces uklju uju svi ti oblici, u krajnjem slu aju se oni meusobno dopunjuju u metodoloako-metodi kom modelu obrazovanja na daljinu. Didakti ke karakteristike predlo~enog modela su postavljene na: diferencirano - individualnom principu dizajniranja obrazovnog softvera u nastavi informatike; Metodi ke karakteristike metodoloako-metodi kog modela odlikuju se primjenom metode aktivnog u enja informati kih sadr~aja u po etnoj nastavi. Model se odlikuje po projektnom pristupu u kojem na izradi sustava za e-obrazovanje radi tim stru njaka, meu kojima je ekspert za primjenu prikladnih pedagoakih metoda.; U tehnoloakom podru ju model zasnovanna primjeni kompjutora, Interneta i multimedijalnog obrazovnog softvera kao sredstava za ostvarivanje obrazovnog procesa. U strukturnom smislu dan je potpuno nov originalan koncept sadr~aja, viaerazinskih karakteristika koji programsku grau strukturira na bazi ranga zna ajnosti i invarijantnosti na: pojmove, procese, vrijednosti i injenice. Time je ostvaren znanstveni doprinos unaprjeivanju informacijske znanosti u obrazovanju. U sadr~ajno programskom pogledu u studiji je dat prijedlog novog programa po etne nastave informatike u osnovnoj akoli. Tijekom istra~ivanja konstatirali smo i nekoliko relevantih podru ja koja su odlu ujua za uvoenje nastave informatike, kao i za implementaciju modela koji smo predlo~ili. U prvi plan smo, ovdje, istakli problematiku nastave informatike sa stanoviata faktora koji uvjetuju njenu u inkovitu realizaciju. LITERATURA: Bubaa, G. Komunikacijske vjeatine u nastavi. U: M. eai i M. Barbaroaa-`iki (ur.) Jezik, knji~evnost i mediji u nastavi hrvatskoga jezika. Jastrebarsko: Naklada Slap. 2008. Gagne., R.M.: The Conditions of Learning and Theory of Instruction. 1. Aufl. New York, NY: Holt, Rinehart & Winston 1965. Frank, Helmar : Kybernetische Grundlagen der Pdagogik. Eine Einfhrung in die Informationspsychologie.Agis, Baden-Baden / Gauthier-Villars, Paris, 1962. M. McLuhan; Razumijevanje medija, Golden Marketing-Tehni ka knjiga, Zagreb,2008. M. Mc Luhan, Understanding media: the extension of man, New York, 1964. .Nadrljanski, M. Nadrljanski Digitalni mediji obrazovni softver Univerzitet u Novom Sadu, 2008. ore Nadrljanski, Informatika za u itelje, UF Beograd, 1996. Piaget, J. Introduction l pistmologie Gntique. Paris: Presses Universitaires de France 1950. Re~is Debre, Uvod u mediologiju, CLIO, Beograd 2000. Vizek-Vidovi, V., Rijavec, M., Vlahovi-`teti, V. i Miljkovi, D. Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP VERN. 2003. Weltner, Klaus : Der Shannonsche Ratetest in der Praxis der Programmierten Instruktion. In: H.Frank (Red.): Lehrmaschinen in kybernetischer und pdagogischer Sicht 4. Klett,1966.     PAGE  PAGE 23 PAGE  PAGE 20 x ~  z *~& "* , R j l n v !,!"""H######ݿ{t{m{m{ hdchBh hdchiz hdch hdchath} h}h} hdch|} hdch7? hdch hdch5Lp hdch!AShdch!AS5hdch95 hdch~hdchv5 hdch91 hdchv hdcht hdch& hdchK hdch<** , >-.0J3456J8:~;;=hEGKO>oo@ppqq rs$ & Fdha$gd}o $dha$gddc##$$$$$L%Z%%%%&&$'2''')))*******N+P+>-|--&.0...P/f/l///00^0`000뭦zzhdchw5hdchG5 hdchw hdchG y hdchG hdch9 hdch$ hdchcG hdch(x hdchBhh}ohdchY<5 hdchK? hdch?Shdch?S5 hdchY< hdchiz hdch hdchat.0000144~666~;;;;<< ====&=.=6==?@@@@@@@AAABBPCRCnCpCCCNDPD~DDdEfEչչչխz hdchPhdchnB\ hdchnB hdch?5J hdchhdch] hdch hdch h}o5 hdchQVQQ RNRRRRSS"StSS,U6UzXXXX$[([׾{s{skhdchD\hdch|~\ hdch|~hdcha\hdch`5\ hdch`5 hdchYhdchx\]hdchY\]hdcha\] hdchahdchQ%5\hdchQ%\ hdchQ% hdchYhdchP\ hdchPhdchP6:]*([[[2\v\\\ ]]@]H]N]]]]]^^^>^L^T^d^^^^^^^^^__L_\_~_____&`6`J`l```` a a & Fgd>"gdx| $dha$gddc@uBuDuFuVuXuuuuuy*yfzxz{${||~~DHPVĂlt"(ltrΌNRTrv ~z|vx$*HJƼƴ֩֩֩hdchw mHsHhdchw 5hdchw \]hdchw \hdchw ] hdchw hdchI hdch+hdch+5h}ohdchZ\BJ^`dfhln|~šʚ̚КҚ8<PTVXhjƛțʛ̛ΛЛܛ "8<2@؞hhdchw \ hdchUhdchw \mHsHhdchmHsHhdchQmHsH hdchw hdchw mHsHJҡ֡$֨بڨnpثګҬڬ|ޯ ZdfZvz(ƾƷyyoyy`h9h9B*mHphsHh9h>6] h9h> h9h>" h9hClhWEcCJaJhaCJaJhr[h<CJaJ hdch< hdch+ hdchchVha hdchRhdchw 6hdchw 0J6 hdchw 0JCJOJQJaJhdchw 0J hdchw #γ0J´jƶ4@θXvxջմzsosohaVhr[h>CJaJ hiWih>" hAfhNhN hiWihNh9hN6]h9h/wn56h9hCl6] h9hN h9h/wn h9hCl h9h- h9h9h9h95B*phh9h96B*phh9h9B*phh9h9B*mHphsH h9h96B*mHphsH0´ʶ4 &`#$gd5gdx| & FgdN & FgdCl & Fgd/wn & Fgd-  & Fgd>$ & F a$gd9ƹȹ̹ιйԹֹ hN0JmHnHuhG@ hG@0JjhG@0JUhmO0JmHnHuhN hN0JjhN0JUhB\jhB\Uhr[hr[CJaJ#йҹԹ h]hgdI &`#$gdI &`#$gd5h]hgd5 D 0000P:p5. A!r"#$% <Dp9 0&P 1}:p9. A!"#$% `)Dd  5!ljb  c $A? ?3"`?"(.GL W? ((D@=~(.GL W? (PDEJ1TL(x} xEvOnD@@I ,@,h1 ppSF*Bd*"+7/;Ȃ a݈x{r޷jj40$䛷귾{4m:$'5@Uh|Ms{HMshei( (D: P Ѐ℠x<$,޻>adCXv&#Xa8]O5-yS1>u- dp-kqs\%g:^bz_ڵhYp%ͶX{G|:p+e h_T!~(#\qsx8/rT߼<\!W7'f! -qr ay3I2 qz@!h(JCbd< ;ZqlQTZȴf ~ral7K20SuVjCb*@mQ_Vj+QUj, Ԗli|D*ɑ(D4ЇÀN).H̹ d1/8 qC!OѺ#LG<9[0Q|U]uSlRˇM"BY|se=/Ikursv ڝwQw*. fMϐ#`.UX/E @Kߐ.;Fhc,E|f \"K46)!k3*mv%!Í4L x%;u@y d: h䭒> -OD#o+$T>h5?Hw,L\MôMh 3b3ߛwĔ>rj[FJ4]'YͿZbHDN%Q7󰳳qY׫)-9k/ ZX!o Vި#om[q6V,!b={!~[ĕp'iSaf ֈ+DOi`@c2c@K ? Eޜv  t~@}?dE66<9&'!ֱcC>J!栮ӑkٶiJϸJxjk:[Qw=?hr{9y6*1ٽ{rߞ#xc' Ԝ t^P>6{Y <*{xƏh^r]\s*BA·)$+FCxsPc;x_ Yǒc1fg2:[[?=;po)fpL _ޥ{KD-cF-b{Kh{Kl{KDI<{\["rov<{KO<R}s8p2|k(BZ6Br^S<3? C%JzEM6}|YƢ=YeG,xOimzwJ{JK+R)1Sb=%J S]IEQH'誀fX 0}=%|_/\Tz*^v /p>h kPǎ>Vz9_5k$(_A__wRոVcn`Xc;j>(гql|`@mKmq,֥ u-wGsyn RO7FyV'{=khuloH׋IZ6K> nܾR@{ YzU^[. Fw7>Gz 4D e[׾eXVp0XLj:Q<ζCgꚤ=uqeDSy:f.؍o+b[gnO9MioC##5S]Bm5y<"7[3i90nsV9mj0ϟY?>,7Y.VߨnH9t:;iw'fw:%r T5PqdewY(ucNrҖ5Oo^ wAp"Di#w]Z|@~L/莺Kz?$'j9/R?Ueo 4 l rU D]wBG@u1yPmDCh3 Ɩ:T;Isfn#̳ 5eX9G!1Oqbs_ '!~'TiHѼz{Dmza$].^Ɩ.ͻG{/[+sΌ^߯@FOhk;;˘b (u#GNƷ[|Re.cbYj[o-E~=MdY*,X39"Vi =o~@ܿD_6T?WGd}1qY_qY QWc7[q]|C4$C-. ƭJhy @< j- 3#Ve._yYAYAul# j*1eǨzK:@&D&<qo>2@@mE&,_P>EC }8 Zx Tf.B}HtC!'u{1'>O8D^CCšʞPu}\r]<4{D,h{Zӧôi.pu@cHg\&zG.x"K (>ϱɮe}Am9Vk@v)+fp6&ApL Hs)bͮ@/Ϡ:4m?b:9sj?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ORoot Entry FKө+ Data `)WordDocumentObjectPool +Kө+_1424012228F +0㔩+Ole EPRINTPCompObjs  !"#$%&'()*,-.012346 FMicrosoft Visio DrawingVisio 11.0 ShapesVisio.Drawing.119q Oh+'0 X`lx      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~liX8 EMFP@F, EMF+@``FD8EMF+0@?@ @ @B@ףBчB3CчBDCՇBQC窱BQC҇BQCчBQCчBQCЇBQCчBQCףBQCPADC@3C@3C@ףB@UA@@IA@ӣB@ףB@чB@檬B@AχBϣBчB@!b $$=='%  ;;=69 =X4B = f ] ] ] ]Y$ ] ;X( 2B [9 [Y$9 [;[X(2[[2[;Y$[;[]X([f2=;==<>d % $$AAF`TEMF+@@4@@$$==_888C% % ;;=69 =X4B = f ] ] ] ]Y$ ] ;X( 2B [9 [Y$9 [;[X(2[[2[;Y$[;[]X([f2=;==<@g% % $$AA( FEMF+*@$BB@@@0$9>ARIAL6@ KomunikoloM?>@0?>C?>ha?>/u?>z?>m?>`Q?>4?>'?>??   RpArialLx%XLx0xp:f<0xp:G ` T=:$??   % TT+AA)LPaF% F|EMF++@ *@$BB@@6@H<ki`?>Һ?>??   % TX+AA)LPki% FtEMF++@ *@$BB@@6@@4: ž?>??   % TT+AA)LP:I% FEMF++@ *@$BB@@6@xElektron>$?>$?N>$?m ?$?4?$?'?$?2?$?F?$???   % T|',U;AA'9L\Elektron % FtEMF++@ *@$BB@@6@@4 @yZ?$???   % TTX,^;AAX9LP .% F EMF++@ *@$BB@@6@ka tehnologija @l?$?~?$??$?׍?$?Ȓ?$? ?$?@?$?`q?$?T?$?G?$?*?$? ?$??$? ?$?@?$???   % T^,;AA^9Llka tehnologija Q% FEMF++@ *@$BB@@6@ komuniciranja."?2?@3?2?G?2?Ye?2? y?2? s?2?@f?2?I?2?=?2?(?2? ?2??2??2???   % TB<KAABI LhkomuniciranjaF % FEMF++@ @{ԦCчBDчB 7 DՇBD窱BD҇BDчBDчBDЇBDчBDףBDPA 7 D@D@D@{ԦC@C@{ԗCIA{ԗCӣB{ԗCףB{ԗCчB{ԗC檬BCχBzԦCчB@( $$=='%  ;=6!=X4"=#f#]#]#]#]Y$#]#;X(#2"[![Y$![[X([2;Y$;]X(f===<>/;d % $$AAF`TEMF+@@4@@$$==_888C% % ;=6!=X4"=#f#]#]#]#]Y$#]#;X(#2"[![Y$![[X([2;Y$;]X(f===<@,>g% % $$AA( FEMF+*@$BB{ԗC@6@xMetodoloR?>!?>?>?>ة?>?>?>?>??   % T|$3AA1L\Metodolo % FtEMF++@ *@$BB{ԗC@6@@4a u?>??   % TT$3AA1LPaU% F|EMF++@ *@$BB{ԗC@6@H<kiX?>`??   % TX$3AA1LPki% FEMF++@ *@$BB{ԗC@6@xSustavno@?@y?*?@y?>?@y?IP?@y?*Z?@y?@m?@y??@y?ྉ?@y???   % T|g4CAAgAL\Sustavno % FtEMF++@ *@$BB{ԗC@6@@4-?@y???   % TT4CAAALP-$% FEMF++@ *@$BB{ԗC@6@modelski pristup?@y?\?@y???@y?"?@y??@y? ?@y??@y?`?@y??@y??@y? ?@y?r?@y?e?@y?@@y?@@y?@@y???   % T4CAAALlmodelski pristup % FEMF++@ @)DчB=jYDчB]DՇB=`D窱B=`D҇B=`DчB=`DчB=`DЇB=`DчB=`DףB=`DPA]D@=jYD@=jYD@)D@9%D@-"DIA-"DӣB-"DףB-"DчB-"D檬B9%DχB)DчB@( $$=='%  ;l*=6[6=X4d7=;8f;8];8];8];8]Y$;8];8;X(;82d7[[6[Y$[6[l*[X(c)[(2(;Y$(;(]X((fc)=l*==<>d % $$AAF`TEMF+@@4@@$$==_888C% % ;l*=6[6=X4d7=;8f;8];8];8];8]Y$;8];8;X(;82d7[[6[Y$[6[l*[X(c)[(2(;Y$(;(]X((fc)=l*==<@g% % $$AA( FEMF+*@$BB-"D@6@Organizacijski@[?>@v?> @?>@#?>`?>?>ܢ?>@?>`?>?> z?>@m?>P?>4?>??   % T$+3AA1LhOrganizacijski % FtEMF++@ *@$BB-"D@6@@4:'?>??   % TT.$/3AA.1LP:k% FPDEMF++@ *@$BB-"D@6@obrazovanje na daljinu?@y?v0?@y?@:CxfD/2C=D/2CR%C/2C,C/2CR%C>:CR%C/DCR%C/DCR%CJ~CR%CC,CR%CQ%CS%C@̙( $$=='%  ;%6{$X4%%%%%%6%C X(% %# {$# 6%# X(#  C Y$C X(%=<>Z % $$AAF`TEMF+@@4@@$$==_888C% % ;%6{$X4%%%%%%6%C X(% %# {$# 6%# X(#  C Y$C X(%=<@ ]% % $$AA( FEMF+*@$BBR%C/2C@0$G>ARIAL6@xMetodolo>>?>8?>pF?>b?>}?>?>@F?>??   ( RpArialAr gPoPo 61X"w |`|]|| |v  @wx|| |w!=L+w @wv dv% T|<AA<L\Metodolo  % FtEMF++@ *@$BBR%C/2C6@@4a?>??   % TTAALPaU% F|EMF++@ *@$BBR%C/2C6@H<ko?>@?>??   % TXAALPko % FtEMF++@ *@$BBR%C/2C6@@4-?>??   % TTAALP-F% FEMF++@ *@$BBR%C/2C6@h\metod"?>?>?>?>;@>??   % TlAALXmetodF  % FtEMF++@ *@$BBR%C/2C6@@4 `' @>??   % TTAALP X% FEMF++@ *@$BBR%C/2C6@xki model@`@> @>\@>@>/'@>.@>@5@>;@>??   % T|+AAL\ki model  % FPDEMF++@ *@$BBR%C/2C6@obrazovanja na daljinu@>?F*?@Y?F*?@uu?F*?`?F*?ې?F*?M?F*? %?F*??F*?`n?F*?E?F*?`?F*??F*? ?F*?f?F*?@F*?0@F*?@F*?@F*?p@F*?0s@F*?6@F*?"%@F*???   % TX AAXLxobrazovanja na daljinu      % F EMF++@ @ףBR%C3CR%CDCS%CQCnCQCJrCQCJrCQCJrCQCJrCQCJrCQC/PCQC&?CDC/2C3C/2CףB/2CUA/2C@%?C@/PC@/PC@JrC@nC@AR%CϣBS%C@( $$=='%  ;;69 X4B  . % % % %Y$ %  X( B # 9 # 6;# X(2# [ [ Y$[ [%X([.2;=<> % $$AAF`TEMF+@@4@@$$==_888C% % ;;69 X4B  . % % % %Y$ %  X( B # 9 # 6;# X(2# [ [ Y$[ [%X([.2;=<@% % $$AA( FEMF+*@$BB@/2C@0$9>ARIAL6@|pTehnolo4?>J?>p^?>7r?>?>?>Ԑ?>??   ( RpArialAr gPoPo 6S1X"wh |`|]|| |v  @wx|| |w!=L+w @wv dv% TxJvAAJL\Tehnolo% FtEMF++@ *@$BB@/2C6@@4a?>??   % TTzAAzLPa% F|EMF++@ *@$BB@/2C6@H<ki?>@?>??   % TXAALPki% FtEMF++@ *@$BB@/2C6@@4:`r?>??   % TTAALP:% FPDEMF++@ *@$BB@/2C6@primjena kompjutora i >$?^>$?@?$?l ?$? +?$?2?$?@F?$?}Z?$?Cn?$?$x?$??$? َ?$?@?$?`?$?~?$?a?$? R?$?@5?$? ?$??$?`?$??$???   % T,AA,Lxprimjena kompjutora i   % F4(EMF++@ *@$BB@/2C6@obrazovnog softvera>2??2?@R?2?@)"?2?5?2?G?2?}[?2?@Dm?2?@?2?`h?2?K?2? % $$AAF`TEMF+@@4@@$$==_888C% % ;b,6[6X4d7;8.;8%;8%;8%;8%Y$;8%;8 X(;8 d7# [6# 6b,# X(Y+# * * Y$* *%X(*.Y+b,=<@% % $$AA( FEMF+*@$BB0*D/2C6@Struktura sadfr ?>@X"?>@9,?>@8?>K?>]?>~g?>E{?>?> q?>a?>@E?>`(?> ?>?>??   % T1AALlStruktura sadfr % FtEMF++@ *@$BB0*D/2C6@@4~?>??   % TT4:AA4LP~% FEMF++@ *@$BB0*D/2C6@THaja ?>@?>`?>??   % T`:IAA:LTaja% FtEMF++@ *@$BB0*D/2C6@@4:?>??   % TTLMAALLP:% FEMF++@ *@$BB0*D/2C6@|ppojmoviє>$?^>$?>$?>$?y?$?@+?$?@=?$???   % TxAAL\pojmovi % F|EMF++@ *@$BB0*D/2C6@H<, D?$?N?$???   % TXAALP, % FEMF++@ *@$BB0*D/2C6@|pprocesiX?$?ul?$?Lx?$? ?$? ?$?@И?$?ೡ?$???   % Tx!AAL\procesi% F|EMF++@ *@$BB0*D/2C6@H<, ?$??$???   % TX$(AA$LP, % FEMF++@ *@$BB0*D/2C6@ vrijednosti ?$?k?$? W?$?@J?$?`=?$? ?$??$??$??$??$??$? ?$???   % T,gAA, Ldvrijednosti % FtEMF++@ *@$BB0*D/2C6@@4 _?2???   % TTAALP % FEMF++@ *@$BB0*D/2C6@xinjenice_q?2?Fy?2? ?2?@y?2?`\?2???2?2?2?@?2???   % T|-AAL\injenice% FEMF++@ @ף&BhC-ChCoAChCQCYCQChCQChCQChCQChCQC8[CQCKjCoAC8[C-C8[Cף&B8[C8A8[C@JjC@7[C@8[C@hC@YC8AhCΣ&BhC@( $$=='%  ;6 X4      6 ,X(   6X(][[,Y$[,[X([]=<>^ % $$AAF`TEMF+@@4@@$$==_888C% % ;6 X4      6 ,X(   6X(][[,Y$[,[X([]=<@[% % $$AA( FEMF+*@$BB@8[C6@xDidakiti:?>T?>@z\?>@p?>`?>?> ڎ?>ʓ?>??   % T|L}vAALL\Didakiti % FtEMF++@ *@$BB@8[C6@@4 ?>??   % TTw}}AAwLP % F|EMF++@ *@$BB@8[C6@H<ki`?>?>??   % TX~}AA~LPki% F|EMF++@ *@$BB@8[C6@H<: x?>h?>??   % TX}AALP: % FEMF++@ *@$BB@8[C6@ diferncirani=@y? F>@y?e>@y?>@y?+>@y?>@y?e>@y?z?@y?@`?@y?@7?@y?/?@y?C?@y???   % TNAA Lddiferncirani% F|EMF++@ *@$BB@8[C6@H<, K?@y?U?@y???   % TXRVAARLP, % F<0EMF++@ *@$BB@8[C6@individualni principl_?@y?@Rg?@y?{?@y?`o?@y?b?@y? F?@y?@9?@y?`?@y??@y??@y?չ?@y??@y??@y??@y??@y? k?@y?@^?@y?`A?@y?%?@y? ?@y???   % TYAAYLtindividualni princip% FEMF++@ @ChC DhC, DhCDyCDhCDhCDhCDhCD8[CDrC, D8[C D8[CC8[C럚C8[CCrCC8[CChCCvCꟚChCChC@̙( $$=='%  ;^6C"X4L##$#$#$#$#$6#$X(#$L#C"6^X(T~~6~X(~T^=<>'^C % $$AAF`TEMF+@@4@@$$==_888C% % ;^6C"X4L##$#$#$#$#$6#$X(#$L#C"6^X(T~~6~X(~T^=<@$[F% % $$AA( FEMF+*@$BBC8[C6@pdMetodi`2?>?>?> ձ?>@?>`?>??   % Tp}AALXMetodi % F|EMF++@ *@$BBC8[C6@H< k?> r?>??   % TX}AALP k% FtEMF++@ *@$BBC8[C6@@4iU?>??   % TT}AALPi% F|EMF++@ *@$BBC8[C6@H<: H?>`9?>??   % TX}AALP: % FEMF++@ *@$BBC8[C6@ aktivno ua?@y?E?@y?(?@y? ?@y?@ ?@y??@y?ӱ?@y? ?@y??@y???   % TAA L`aktivno u% FtEMF++@ *@$BBC8[C6@@4 ?@y???   % TTAALP % FEMF++@ *@$BBC8[C6@\Penje`m?@y?P?@y?3?@y?&?@y???   % TdAALTenje% FEMF++@ @f-DhC=jYDhC]DhC=`DyC=`DhC=`DhC=`DhC=`DhC=`D8[C=`DrC]D8[C=jYD8[Cf-D8[Cu)D8[Cf&DrCf&D8[Cf&DhCf&DvCu)DhCf-DhC@( $$=='%  ;g+6[6X4d7;8;8;8;8;86;8X(;8d7[66g+X(^*))6)X()^*g+=<>^ % $$AAF`TEMF+@@4@@$$==_888C% % ;g+6[6X4d7;8;8;8;8;86;8X(;8d7[66g+X(^*))6)X()^*g+=<@[% % $$AA( FEMF+*@$BBf&D8[C6@h\Istra_?>i?>t{?>?>?>??   % Tl}AALXIstra% FtEMF++@ *@$BBf&D8[C6@@4` y?>??   % TT}AALP`% FEMF++@ *@$BBf&D8[C6@THivad?>W?>`;?>??   % T` }AA LTiva% FtEMF++@ *@$BBf&D8[C6@@4 ?>??   % TT}"AALP % F|EMF++@ *@$BBf&D8[C6@H<ki ?>?>??   % TX"}*AA"LPki% F|EMF++@ *@$BBf&D8[C6@H<: ?>`?>??   % TX,}0AA,LP: % F<0EMF++@ *@$BBf&D8[C6@teorijsko empirijski@w(?@y?@X2?@y?F?@y?Y?@y?e?@y?m?@y?@u?@y??@y?`?@y?n?@y?_?@y? B?@y?@?@y?`?@y??@y??@y? ?@y?@?@y??@y??@y???   % TBAALtteorijsko empirijski % FEMF++@ @`TQC,=aCiC,=yCiC!fiCR%C!fiCR%C6YCiC6YCiC,=ICQC,=aC@( $$=='%  % V<     %  % $$AAF`TEMF+@@4 ף>@$$==_888% % V<     % % $$AA( FtEMF+@`TAC8[CmCCZaCSCC1|CCs΃Co2UCC)IC/zCAC8[C@$$==%  % V<6g aS^zT = 0 %  % $$AAF`TEMF+@@4 ף>@$$==_888% % V<7h aS^zT = 0 % % $$AA( FtEMF+@`T"CчB3+CCC6C(BCs;C]CO)CBC%BNCf!B"CчB@$$==%  % V<[) = k $  )  ) =%  % $$AAF`TEMF+@@4 ף>@$$==_888% % V<Z ) = k $  )  ) =% % $$AA( FtEMF+@`T|CчB|CчBlhCчBlhC/2CbC/2CbCчB|CчB|CчB@$$==%  % V<cP=# # P=%  % $$AAF`TEMF+@@4 ף>@$$==_888% % V<bP=# # P=% % $$AA( FtEMF+@`T|C8[C|C8[CbC8[CbCR%ClhCR%ClhC8[C|C8[C|C8[C@$$==%  % V<_PllllP%  % $$AAF`TEMF+@@4 ף>@$$==_888% % V<`PllllP% % $$AA( FtEMF+@`T1DчBT'DB)DWBDg$)C7D:;C,DB\^/DC1DчB@$$==%  % V<DYx,=)t*F$ $ (++x,=%  % $$AAF`TEMF+@@4 ף>@$$==_888% % V<CXx,=)t*F$ $ (++x,=% % $$AA( FtEMF+@`T0*D,=aC0$D,=IC0$D6YC=jD6YC=jD!fiC0$D!fiC0$D,=yC0*D,=aC@$$==%  % V<Y*) ) % %))*%  % $$AAF`TEMF+@@4 ף>@$$==_888% % V<X*) ) % %))*% % $$AA( FtEMF+@`T-D8[C9,D/zC)DC1 Ds΃CD1|C&DSCv#DC-D8[C@$$==%  % V<Cg}++0G*=%z=$)S(a}+%  % $$AAF`TEMF+@@4 ף>@$$==_888% % V<Bh}++0G*=%z=$)S(a}+% % $$AA( Ld)??" FEMF+@ ObjInfo RichEditFlags VisioDocument QVisioInformation"Visio (TM) Drawing HPxR[>34," !fffMMM333̙G\c\eUJ:DT5I[1hXT@. /UbW##_b0zGz? L\&B1r&b%U& !oM $d ) P?;H$,Q, & #&J , 5& ?D#/8/?M84? U0CA  ~,,,'q/%P6$Y6 (}k?l)?"U   U%A3# o >S@#B:_a_ReUUeUeUeUeUeUePONODN`_ReUUeUeUeUeUUeUeUU/b SR%;5OM%>Qiq;RRRRgg Rqh>Qj /A^F' %p3:|bFpT#| | | vi?=Os<3T5x,,A,/R QmeY Bq]U@QvovL__q____OO_OOY*A`X,X?ЖYبsUΡ̦xΟ@$"Jʼ& ͥ*@d2A??ϟJ[D!e:ѵ5ѵ5ѵ5ѵ 0 0D$#    Q##bChh  ,A00J DNrqN㊐NN(NNN&"&NDuc7XXKvvFN KD"#KD#-D#KHGHDHBNzIDK%iz4}1T,Eu9fdhT,W'0f΢Uܮ50 fI$[OmOC%ߑE##HZ * E,3Y&4Y&5&6<s9FaajP+h8 ,8?&!3"DE=T;ܯ?w???8&t,'5UAR^LY  Y7akKt//BJhuipsĝa.1DTcAcpvOp M KKuhdX(GNiX I[EEh.yw##QE,ah-50zGzpvbaBHGmc/P K{\Hʲ_ hj? pA?%?7?I?[;<t5j! OO*FQ///F/K]SEn%cOOOlE$g\Ey[EO_!_3_E_W_i_{_____VB506,HM.`e^MIa,>PbQaƒ27q? 0a%oXIofd oooSEX_O-OF6ED@i66Oҟm2HŚi;pbӏ_ ,7R[,<b Ӥ69sc Rba"2T^"<C=C(oorPbt(:/+ [m!3#ͩ^p/e12!3EWi{{//,/>/P/b/t////^m$%///R%0?b>Eb,?>?P?b?t????????OO(O{IO[OmOOOOOOOOO_!_&'K_]_o_|sbd< sb______o!o3oEo@Woio{ooo^oooo,>Pbtq(s0R!3EWi{ÏՏ 7I[mǟٟ)|*:L^`7kbjbί(:L^pLǿٿ!3EWi{ϼ-+,ϸuqbَ[ub!3EWi{ߍߟ߱,>Pbt--.@tb_$6HZl~!3EWi{./ݔ2-b@b[3bDbZ58,0+/!T=b;bwHO/a/s/.m) B////"TpOan ??1?C?U?g?y???????1$S OO0OSa1GB^~[iO{ON2OH[@IbOOOO_ _2_ D_V_h_o.______oo%o7oIo[omo{3-p!͘ooo߂9Mz2GBo!#'1Ugyן"4FXj|ď֏{45 %7Il`@|ğ 0BTfxį֯ 0BTfx􊿥#qFw@ſ׿p{ "ύN6K϶FztφϘϪϓ///1E401O_)O;@(0FE "b{Oo&oOOOOO __d35/G/-(;/ -.I//?1NXG?:A 6;5Z?ۏ4MEL\ElEL^pʟܟ+_ a_s__8!___b_3oEo?UFDfP h>$/T 6D UUA@ ?I?43P? ȅH?BT ?2~  03`pProces,funtuintaUkBi,Ulwhr#,d,pjie*,si-"Ab!L!6-Sux6$gm1"uI O90"$e^ % ;Bo//f2`i / `2 ?2u D(2OVhz~ Drag thuesapWonodwipe+.cs*Wfuci: oObl-=l)cka!dh-1 H D  # =h4>TB]]9 U͍UA@ ??P6 u` )u .A 2D+,2Y<sTMJ5 LJֵI5 `?CopyrigTt (c) 20 3 M c osf"r5!a inY AlP (sT"e( e vf dY/`V s_SFBYcTm!#%5$2v!eD~ 0%-M M?9 phK@E&(?L7 ql>!Uhh 5MJT N :1bJB"F6E ~2sABMaM$O[A%gOO'IAWEjK FM#MI5!_>rA cRiS e  'he_j(__!k<_1oq(b5j řFD3 G?ff1A CaMROolSodd5` g%ko!z a,CmZoan+TeM  !"Ja #a]  \D0"`s w "`D1 1aǃDu<*㈱% C1W` Rf"o*cf"$7&MI^A"MJaa$G#{# %PU0%!pj"A!cRb  flo,b¯B 1e 7֨Beqg"4ğ֝??"1(cSR&@a3mb?ؿ贁N8i6??54 _ Q);M_>m w =_H'+ !v͗)uOBGFfPCw#_PMB S({a\@o@ԯgPo2DSُ4aT|RJ pE$UFDfP h(TPYYBUAm@ ?I?| PY? 鷅O@HZZwBHq??6U!:  07y`7arA ow,@'heK dI 45I dW gA eW ,sinJi lo"bK t!c"Uus$es sI pC"c$ eP^ % Y 3u )??/CQbP<]sUKEDrag onut he]pe,nqddsblu x < ;hRp <(e#w i7icUtecn ci).HD" # B=h8>T P]]9 dAUA? ?P-DT! @A-u `u bu  @" - Rcuu`l?Su.A  `ĽJ̍@!$e'`"o/%'y-/ $74#5 /L-,g *6h:M%/ ?Q(>6l"OlF2`Qps-8R? sI@ L#@Q6@B4#AD5 k`?CopyrigTtk(c)k20 P3kM@c.@os@fBAr@,Qa@i@n.k AlGP HsKRePe@v]Pd?P/`V@s__Sb5P.Phm!#5P6 1mQtW5M6C G?9 tNIs-R \&?]9:ll> <>Uh`!WaWaAa1SJZ4+EP !4bC OGB] b#rM(Q34$!8`ber Bdb`1uF5aEzp= ׇpYRsbszv54*0w23yEqSx?Q|\r zvU2B}7\|M4rA:\nva@1uloυA $!YddAb9 3m5 p-4@=7AB@4eP#IR@leP?$HRH<(H<(BEeP$ REfP$ R(vLfP}SjK)B!kP1#/?dP$RPD>ePaao{5 > Պ?@ qA@w "*^p? N(a*T% [CU`0> Պ?@ qAa@ LFDTyB Фuh$T څUA+_"@AD@A?88?IK_P?aOXWJ6'2UrB>!K" {x \ w&<ߥ i{;M^߿ϦI1GYkϏjr[?m?X@6!e3|(4:>hC2kOD(pZA@1mWDUaqT\w! w! n[DG(Yk7T"\ 1U,lcDA!UL^BOB!(/"/U%JqgDaa@~E }c'H@΀n0\% 9/@ EggkDd7e8~=a? &vAXer*EKR0muio2ak:e@E0et0o * a~t @h#Egj"!%cr0n" Bűdŵ 1Cbgy8%@'#83ǏُűTF+q@$ڑȜFBabXU!mfߑ̰Ÿԟ .IRd߈Cs߯5R0TUogoyozϝooo  @Rdv߈ߚ_=ߜ*< /rŏK%/8J??@btU7L >*<NF7 p[dg@`xÿp4RO$E Rd+/=/O%7v`/r/U4A)!(M t d* S s av"-Tde sei`p iyu3 ?dE=?O?a?s=j,sj5??5b 8b:8 OO-O?OQ@ XImNwOO-sA@OO \_._@_R_d_v_XnޜAor6HZoȎufȿ+,>s͟ߟ'v]/ί?/(:L?ϔ.??۹;O7Z͔ybOY,_![CVPOg}nPz}cPj: obJaPoЂQj_U a`d}lpiu[!d5 '#//A/L_%\U@8%@@"^` @@)?r cu$ v2~!dsRv! >@#=jsGsvGjso1svo1js(CUgyT60uh\D2Zq?3V&4?`P} !d+?V&0EK 8~`rp[x1BY5@qpjòU1Ee 5ԟUgy5@aϯ@IlHqw$߶!3 JOAv>Z3`YIlHw%2OOGYk} //JoC/U/g/y/7?/.fB-n/? ?r 0B 0<9 ̫H0Vsq6 /͏wT9 Ϸ%1tTh\5 i:p) Eipj>#!mmjO *! "&+\UgEs% fv*!R#\/@T}/////// >-l @&7tYL78I?[?m??09>5?26Q!!I?8O%O7GD@?AIO[OmOOOOOOROO^!^1,wD٭1)i_botoo_;o_ /&oSJoU }or ]yT[m"ooo(:Lp6/H/g?$6HZ_?q????OE2DVzKO֟I_O0BTfxdQ_߯YJ$b*o2+^oU$oHnko/O??׿IP!A;ɂHSFUrkFus{}d"@r~auUaioumi] mocWs')vovd[sF' iyvi3W1?T4Ϣ[?!3vOWi{ތ,j??@it?ğaW5 嬖P C2h=}/C );V_q@vR?E"!KDqQd{fR e ]@Udqfn3i b*ZT&da Y@b,Z`p]@1D 4ëM_T1Dh`ώ9UQcuχ//$/? ?Z/l/~///////>P2?D?V?oX????gy OOGROdO_OOO|_OH]H>_P_b_Q____Ze_o_nH o`o_o+7suz/_xtᑏ/Ǐُz!8%@>l(O3as崕6Ş5ן򦱃1Hc3F2BRS! -0bbbzfkFXj|ԚǯЯ(yMGtTH>RvK p !`FY1,-9Y1Y5׿Xč*ϫNIaHoZoloϐoAooooGX-?QoztY1\,(bt߆ߘ߼z_p:L^,/$ yZl.?o6% >FXjS0e>Pw :0ϸdpB3O39/o&8M/_/T%ߍ/%!a/$a/// ??@?R?d>^hxB |818????0a9QNEOC3Q#HoR 5L"sQ(Hwjh^Us$Ps Pw-1EP tN'EQzs P 3 HHL ,K Fe5??xxAYc?AQũ `FA@;&Gs!A<WFYA9_'S1Q_c_!o=_#dƷ+_p= ףp_"fmе-U@1V߼ƹYՃϕʥq%x pD-6QWFaS,T2qˏݏz@@+L،0s9|?@LT?Pv+OUY&$dGz. @@ߜk uI V!,?@C0\g`L-ɧ3ٯ xЊ$dl׿  CUgyfh#eϾ?fϒmH߾P/}q'ߨߝ&FaP?SFaq},Tq?*۸rQ@@ 8HH@@o&^Bf6mN}Phm/8@@TgO@@fTl?@(oN TcOuH1CUgyn/ -OQcu///X$P 'V{/b/t////o///??(?:?T@1`c?911 ?7?ˏ???OO(O*8%Z@UEH#ꍨm{PCR?AsIbTͱE[F)Rp:aa}N@z3ܒ Qpԡԡ5!4FM_P_VyP"^?` @@0hNƾ:2Ftar`Vh!p5r]I\{oPֶֶֶ4ioASow1ooo/"4FXjV??/K?B(>_=(????@*fETungaH"@&>fGSendya{ (  R$fERavi"&5<fGDhenu|"{a (  R$fELath#&<fEGautmi &<fECordia Neqw8 R$fGMS Farsi{{ ( _ R$fGulim"{a (  R$fETimes NwRoanz@D$fTimes_NwRoan$6<>4LTFEBKTG.BDKT=G%BJTbG5BTJTG9BITG=BdIT HCBHTPH9BtHTH7BGTH=BGTH-B GT*I'BFTQI"BFTsI#BETI9B,ETI"BDTI9BB\BTJ8BAT'KGBlATnK3BGuideTheDocPage-1"Gestur Fom aBasicViso 90Co}nectrVi}so 0Viso 01Viso 02Viso 03Viso 10Vi}so 1Viso 12Viso 13Viso 20Viso 21Vi}so 2Viso 23Viso 50Viso 51Viso 52Viso 53Viso 70Viso 80Flow NrmaHairlne,Flow C}nectrTx ProcesCostDurationResour cRow_1visVerion&45 degresi5nlProces.14Proces.15Proces.16Proces.17Proces.18Proces.19Proces.20Proces.21Proces7.2,45 degresinl.23,45 degresiunl.2,45 degresiunl.2,45 degresinl.26,45 degresinl.27,45 degresinl.28,45 degresinl.29,45 degresinl.30|663L=E3,LMG3DLbG3nKw%G3\LE3̏@A3UG3$UG3DUG3dUG3UG3U.G3ĠUGG3U`G3UyG3$UG3DUG3dUĀG3U݀G3UG3ġUG3U(G3UAG3$UZG3DUsG3dUG3UG3UāG3tS݁,G3ԏ@ A3tL G3L%E3ĢU3G3UMG3LgE3UwG3S(G3$UG3DUقG3dUG3UG3U0G3ģUMG3UjG3UG3$UG3S.G3S.G34S.G3dSK.G3Sy.G3S.G3SՄ.G3$S.G  !"#$%&'()*+,-./012345UfU U UUUt4+Œ_"@DC@ URC-nBKW A%t4 nB A-@7AJ@TUNR@ T4RH<(H<(JE|T RET RUPT/LY C{  w"4FX ,0h(SZ@(a3]X/@(Pz @jKFxB}THPU P T`V@< L6CfB=oUdPM%eR$,nPR!dғ)Q&+'ԾEh1lT'FkҮ؝TKe32 1VT? w*PD?DT+H%a/.U f6SummaryInformation(  DocumentSummaryInformation8 1TablemSummaryInformation( Djordje Microsoft Visio@b)՜.+,D՜.+,h$ `ht  D Page-1NProcess45 degree singles PagesMasters(`ht_PID_LINKBASE_VPID_ALTERNATENAMESAOh+'0x8Th x   Moja Mila, pokusaj da svoje uvodno izlaganje odnosno predstavljanje doktorata postavi tako to e odgovoriti na sledea pitanja, ili dQϠ>&ՔN6wsm<ʳ;ӗװϡg7~u cvϠZ!*\hchRf0yVGiD%rZ敺g5PbJFB\v<DR}q@ +_ GV^#/K)557!)V[sPD{l9xʧX>;rӡVx<ly*Ymj_ P෯h$=͌8Wv8.M@o>g ;J.h3kCYjѿ0^_,VVۣwLJT LI`:i"pRڐ*WAK}Lvw(v\UF`g@Iˡ+S;;Pqڌ iGDkz%1dBb!:Xm+{9P ^ύ2NrnD?7[Z >bIo_&ʝp_%8DL{˙(7YT-_|o=9vө(~IyºS;2}e+P/O$?:B;(nIZiq]2VxenV+eS3$eKoc'ב7Zf}J\GdBA>|3d>SPny @6C y{?h)ާk[+{?A\gANHUxXw@ ]z&o/z|"?1YX$#p wԵӞ|vwn=prdd.d,CmbjNCv%Y,b yjR!{`Fm}`r3b:rF8+={ZA>FB?<7L"Bx8eK u} KgzFGP={c@F[Zgrb儺`le(1)Ohxo'Ow|~|mr`fokv!9@}axӘ'۹|3\^&˷idY-?_݋ḣOgc䛢p|r=6vB aW @>{\Am!ȵ-E+;wuU9qx,=/x|K?Evu,z&.+̝V Hlc8=@u:އR9(?w:2JϷvU]Ck. {{yՐ2yx;uh;ܒ㡭pL9f8.ncX]$T>ؿQ?,]bO tqƽv~W90 '=S}˳ |>|ϼm@|D#7^4z/dg~Z'wr\ۨw{" h-.YpJ9yq::9XWUcl#|-F뭿37M"?sk3x&h_ПųQ?rh?9؀gC9>;4=yQ~#_'-dc! JZ/a.z :N)n[F >^g@7!B6H4,4ܼK ^WZn6׹)Ec_RhJw3R_-MySy+ =V5 ѐB"4s8*wF{'u{1~v^!C=Ѯ9i˴V eϳV`%w\O7W ho t1yNߎS8Ro.p /6dD75!zX&^Ե*׀ȯXUrnsxr} ]Fycx+ZH|BB^h5-d&c!eB @Ϝt7C53uspþ%pC]0ܰv m4BB &*d$UV5= ?2r39G$ e{EO\Ev{%ߤ0_/V< Wc%-e) yv\89FDk> 5캟ԴuK>_V\@RG^ۚ짝]Hv3pd$cq$O|@; l@mc HroG|&g~-ЙL=vB:q<ɟ<.Xnye'j_'pӡ;],Gd="'>C9}: 9Yo}Wﻲy̾w۾oizCﻧgN3 A<$=Ysj`6=nM)-/Җ[Ԕ2?nOUǛio~˓zLHs`nuaL¹B&A%#Q )~ܓi:7#O;{XP;G BhG9O+!B*DoJ]! M tzE ?\(>Z~yB.wnƙ8=bNY6\*[>=]磾G@:YW ^Wr?<8Ǖ5]rF9c_8+0X1W u ~n%Sx/z rB9_@N`壣leG]0I@fB_pe7 u `f'CBe෕S[5,F*wow_2d-V cţMR=|,4cm!A>n>;|[/roWeu< UCBu `/;rk%{b:?[D`c5ABcA|{03v VsPd+\#rb:rV}WGrg{M^y}/@ߋ"7 Owk="'ɖ3E@#}"}/Ֆ~¾_;s8ʇ~8Ѿ7/Ƶ; Pw/?fTWA~۾WAݪ;A-Җ5!)eQe^e}BNC)}}{qBk ki'Bm"HtChD^wv{^3`3Td M k5pvrTA_7"-;y7.w|_uuo xGt \]"pKC1Bm`_KE~ˇZ*rzIxaP+@^5z- Ou}롟Oۍx~St+Kn up~F#mHv3<†Mvs5@$1 9-4,GJ铱$P{H7nTzKDڸJzڥwzor_9_}C{-rG xn/{aȷb_>ȟW(|:qHjg6P>c|D=_YI1.D]w''Ng;B!"B)Tz*~^w"$  9^UY(q`ȫЦx߇YyfӶ.w\}~k` 7f^5G[R8qZ!%鄂 S t<[nݻ\2!iY½㊒DjJP|Dx(925^Uhl6?>WW׺ \Y?qQw}_ٮ'2[|^z>*!gEQOu6ʘ:e$l(ٱD}9:I5n W1v}_ӧGew|(~HO}(R6z?8D 㲬GQδmScvl봳N)NڨϷOU;Fm/aa EY̧-K|_<Kh   F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q^ 02 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtH Z@Z Naslov 1$$d <@&a$CJKHOJQJaJ>A`> Zadani font odlomkaZiZ Obi na tablica :V 44 la .k . Bez popisa hQ@h @]Tijelo teksta 3$ ]a$CJOJQJmH sH hOh @]Style Times_New_Roman Justified$a$OJQJXZ@X:"Y Obi ni tekst#CJOJQJ^JaJmHnHsHuX^@"X m0Standard (Web)dd[$\$B*mH phsH NO1N w textnormal15CJOJQJ\aJo(ph:B@B: w Tijelo tekstax0X@Q0 w Istaknuto6]8 @b8 IPodno~je  !2)@q2 I Broj straniceP+@P /wnTekst krajnje biljeakeCJaJRR /wnTekst krajnje biljeake ChartH P*P /wnReferenca krajnje biljeakeH*6U@6 . Hiperveza >*B*phPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V,cy$wc.bQKG7fK˵Riv4HN@!Fco#c (QR/L A]#Tv@=!<İT̟qu gDL--_FFGzѺU7q^۫ >Xju)lꝜg d֚/_ӹtLԀ~\vd9|:x9|Jk (b49C2lZ "/_䗟?Byߞ=yէ) ҘHt}a+d$G10-Sl& R*ToN1ˢ!hU{ƒHLps ;ZVIV 2n*]8MRyZ:w#⨹ppH~._w/cR%C:riFMc˴f;Y[EBU`V0ǍDḊǬXEUJ/zRAC8D*[-}CǪ ..R(zP漌iv@@@bU|!8Y;8>ܦ,AuLj;:5nFs[ ׸UqokބݫfO4EE@'ߢ5w7E|-yօAYfNc@M!-a 4A 64HpU ) uO3 e:(fQ!sHvy`Wr~(Bshgr%c VF5iP./L›0 ˫pעᰃ m(\ddH= R+sh;l2)^+Ikio ,A*k,GMg,Jd9\,AGm\nzi9~)D]9|%lڟZ̦gl冹EP9> ljWY DK/7e@E7:+k G7d<&*}gV'A} ש Tu洷+9gEW38Y+MC*t0O%Jݍq7ŔRN)z?ۇ@GbDž8t4~_`zd kH*6 r5gyCڧ!# B-;Y=ۻ,K12URWV9$l{=An;sVAP9zs:Y'[`ۇ@Pf7[6DY*@Xi+hee*skfDqbX,?*|fv u"xA@V_ .`p64+lt^7 t '5;Kb8s9x<ڮ-t5Dd8?Șe/Y|t &LILJ`DCPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] F %%%%%0>>>A6 ~=Tz6:x#0fE([d@uJ jlnoqrtuv~*@Zs kmpsQsM N NXX: !%,07:A! !!!8@0(  B S  ? Pu}mv;C[H J *#))/0+44569:;;QOO6QQQQQRR)RPXXhirstthuuuuvw~xx||{GTcz~Ģ-.UVgihҫ)ϯݻ޻߻ '(/0;<@ACDLPYZ]^ijwy¼üɼ˼μϼмѼܼݼijtuGou<>FMT_uBF89P)*  5 6 =?!"YZbcYZM N ]!^!!!""""+#,#####$$t&u&u'v''') )**E*H*++++,,;/>CC0H1HHHIIJJzJ{JKKRLTLLLLLLLMM8M9MpMqMMMMNeNfN@SASUUVVu]v]aacciibncnGyHy~~yzXY56efŖƖyz)*ef§Z[{|mnYZܻݻGH./mn GH!"<?@tu *?*F*MMl? ͩͩDH.D>I"H v] zn T:lhK( .N.6&5.)e78%<FHO<`Qw}*j>v%HzGJ-dI^mTFwV^ VZnT^6lh`|q5l<7,ks.}n;^`o(.^`OJPJQJ^Jo(- pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.@hOJQJ^Jo(^`5o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohp^p`OJQJo(hHh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH@^`56>*CJOJ QJ o(() h   ^ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h | | ^| `hH.h LL^L`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHpp^p`CJOJQJaJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`5o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.G!G^G`!o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`6o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`B*OJPJQJ^Jph.h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhP^P`OJQJ^Jo(hHoh ^ `OJQJo(hHh 88^8`hH.h ^`hH.h  L ^ `LhH.h   ^ `hH.h xx^x`hH.h HLH^H`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h L^`LhH..)}*j>%<I"H I"H I"H I"H I"H I"H I"H .}`-dIHzGT:.6&K( wVHO<. VmT7,ks7T^q5l @hOJQJ^Jo(`J@hOJQJ^Jo( 0@hOJQJ^Jo( @hOJQJ^Jo(`= @hOJQJ^Jo( X @hOJQJ^Jo(                                                      0,         @Է        ,N/b                 )(Xxe ?'Ew  : K - iGPr}ATUizB\M"G# %#U%^K&y&\h'M#,A.W/a/b091k11!6p6- 8;Y<7?p?/@G@9BiBnBEDcGHI?5JGANbN%O>dK&H0c Ik$4UYBh3J 9?S\ (M ctv5Gz~'`5ABX9dc}v}.kwMOQ%fN>"qEzY5a.6!MK?<IbobJ 97f{@oooo@{< "%&)+/79<?EJMNRT_`acde@ 4LRTZ^fvzUnknown G*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial] CTimesBoldTimes New Roman[rYu C BenguiatCourier NewWTimes_New_RomanKartika?= *Cx Courier New7. [ @Verdana;WingdingsgCentury SchbkBdTimes New RomanA$BCambria Math"qhd<hqd<hq!rx}r488 3qHP ?RJ2! xx Moja Mila, pokusaj da svoje uvodno izlaganje odnosno predstavljanje doktorata postavia tako ato ea odgovoriti na sledea pitanja, ili da daa krai opis po postavljenim tezamaDjordje NadrljanskiMila`