Naslov
Velika mala povijest: Josip Matasović i časopis Narodna starina
(Big Little History: Josip Matasović and Narodna starina Journal)

Autori
Janeković-Römer, Zdenka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Josip Matasović i paradigma kulturne povijesti. Zbornik radova znanstvenog skupa održanog u Slavonskom Brodu 23-24. studenog 2012.

Urednik/ci
Leček, Suzana

Izdavač
Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje ; Hrvatski državni arhiv ; Društvo za hrvatsku povjesnicu

Grad
Slavonski Brod : Zagreb

Godina
2013

Raspon stranica
45-63

ISBN
978-953-7659-15-18

Ključne riječi
Josip Matasović, Narodna starina, historiografija, metodologija povijesti, kulturna povijest
(Josip Matasović, Narodna starina, historiography, methodology of history, cultural history)

Sažetak
Časopis "Narodna starina" koji je izlazio od 1922. do 1935. godine, bio je usmjeren ka kulturnom i društvenom području i težio je popularizaciji povijesnih znanosti. Njegovao je interdisciplinaran i metodološki nov pristup proučavanju prošlosti, na tragu pravaškog programa stvaranja narodne inteligencije koja će omogućiti političku i kulturnu emancipaciju Hrvata. Zbog toga se "Starina" istovremeno obraćala historiografskoj avangardi svoga vremena i širokoj publici kojoj je pružala zanimljive i poučne sadržaje, popularizirajući razumijevanje narodne prošlosti i čuvanje tradicije. Uz noseće znanstvene rasprave, čiji su autori bili tadašnji vodeći znanstvenici s područja povijesnih znanosti, časopis je sadržavao i male priloge koji su bili važan dio koncepcije časopisa kao kulturnog glasila. Koncepcija časopisa najizrazitije se iskazala u radovima samog Josipa Matasovića. Ističući potrebu za istraživanjem kulturnog milieua u prošlosti i svakodnevnog života, on nije imao na umu apsolutizaciju takvog pristupa nego stanje historiografije koja je takve teme zanemarivala. Smatrao je da društvene, gospodarske i kulturne teme ne smiju biti samo sporedni dodatak historiografije, zabačen u crtice i feljtone. "Mala povijest" mogla bi, po njegovu mišljenju, samo unaprijediti studij i razumijevanje političke povijesti, pa bi razmjer između jednoga i drugoga pristupa morao postati postulatom povijesne znanosti. Povijest se ne bi smjela dijeliti u sektore, već bi se trebalo težiti širem pristupu, što znači da bi svako, do sada izdvojeno područje povijesne znanosti, trebalo postati dijelom makrohistorije. Takvo se razmišljanje uklapa u postulate nove povijesti koja teži obuhvatiti cjelokupnost zbivanja u određenom razdoblju, pa se može reći da je Matasović svojim radom anticipirao neke elemente razvoja povijesne znanosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA