Naslov
Reakcija tla - bitan preduvjet za odabir bilja u hortikulturi
(Soil reaction - a crucial precondition in choosing horticultural plants)

Autori
Herak Ćustić, Mirjana ; Čoga, Lepomir ; Ćosić, Tomislav ; Petek, Marko ; Poljak, Milan ; Jurkić, Vesna ; Pavlović, Ivan ; Ćustić, Srećko ; Ljubičić, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka / Milas, Zdenko - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 2005, 89-91

ISBN
953-6485-21-4

Skup
Njega gradskog prostora, Odabir bilja

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 09.03.2005. - 12.03.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
reakcija tla; ukrasno bilje; krajobrazna arhitektura
(soil reaction; ornamental plants; landscaping)

Sažetak
Da bismo vanjski prostor što ljepše i ekonomičnije uredili, potrebno je dobro poznavati tlo i biljku, ali i sve one čimbenike koji na njih utječu. Oblikovanje prostora, bilo da se radi o okućnici ili bilo kojem drugom segmentu krajolika: voćnjaku, vinogradu, povrtnjaku, cvjetnjaku ili travnjaku, a to znači hortikulturi u njezinom punom značenju, zahtjeva pomno planiranje i pripremu. Jedan od vrlo važnih čimbenika u pripremi tla je dobro poznavanje reakcije tla (pH). Reakcija tla značajno utječe na primanje svih hraniva, a varira ovisno o potrebama kultura od kiselog do alkalnog. Tako primjerice, iako je za većinu vrsta optimalan blago kiseli do neutralni medij, postoje i vrste koje više vole kiselo ili alkalno tlo. Na primjer, Acer negundo, Populus alba, Betula sp., Berberis sp., Lonicera sp., Pinus sp., Juniperus sp., Robinia sp., te Erica sp., preferiraju kiselo tlo od 4, 5-5, 5. Suprotno tomu, Acer campestre, Buxus sempervirens, Frosytia sp., Sambucus sp., Salix sp., te lavanda više vole alkalno tlo (pH 6, 5-7, 5). Cilj ovog rada je detaljno obraditi potrebe pojedinih ukrasnih vrsta za reakcijom tla, koristeći istraživanja na terenu, te uspoređujući ih s navodima u literaturi. U tu svrhu korištene su analize koje je proveo Zavod za ishranu bilja, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u razdoblju od 10-tak godina, uz vizualno praćenje u okolišu. Rezultati ukazuju da često puta navodi u literaturi za pojedine ukrasne vrste nisu neograničeno primjenjivi u našim agroekološkim prilikama, odnosno da su primjenjivi uz manje ili veće korekcije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA