Naslov
Filozofija između znanosti i književnosti
(Philosophy between science and literature)

Autori
Vidmar, Iris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
Jam session

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 14.02.2013. - 15.02.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Boran Berčić; definicija filozofije; definicija književnosti. znanost
(Boran Berčić. definition of philosophy; definition of literature. science)

Sažetak
Boran Berčić završava svoj masterpiece poglavljem Što je filozofija. Preispitujući, analizirajući i kritizirajući nekoliko različitih stajališta (Filozofija kao stav prema životu, Filozofija kao traganje za istinom, Filozofija kao stvaranje sveobuhvatne slike svijeta…) Berčić uvjerljivo pokazuje da je filozofija prije svega znanost, i to znanost koja je primarno usmjerena na traženje istine i koja zbog svoje intrinzične općenitosti i apstraktnosti stoji iznad ostalih znanosti (što između ostalog povlači potrebu za svojevrsnim filozofijama 'struke'). No osim ovim svojim znanstvenim aspektom, filozofija je neodvojivo povezana i s refleksijom i u tom je smislu ona institucionalno preispitivanje vlastitih, ali i tuđih, vjerovanja i djelovanja, što joj daje normativnost: „Teorijska filozofija nam govori što trebamo vjerovati, a praktična nam govori što trebamo činiti!“ (str. 381). Ovaj nam stav o filozofiji može poslužiti da odgovorimo na ono što Roger Shiner naziva 'rortifikacijom filozofije', dakle na još uvijek prisutan i snažan stav o filozofiji kao o „konstrukciji“ čiji se „predmeti istraživanja ni na koji način ne odnose na vanjski svijet“ (E. Esrock). Na taj način, filozofija ponovno dobiva svoju razlikovnost i prepoznatljivost, kao i objektivne kriterije valjanosti, plauzibilnosti i vrijednosti. No sve glasniji stavovi književnih kognitivista koji za razliku od kontinentalnog Rortya i Esrockove dolaze iz kampova analitičke filozofije nameću potrebu da objasnimo u čemu je razlikovna posebnost filozofije naspram književnosti. Ova potreba postaje još i većom ako prepoznamo golemi prostor preklapanja koji postoji između ove dvije discipline, kao i neka njihova zajednička svojstva. Oslanjajući se na Berčićevu sliku o filozofiji, u izlaganju analiziram put analitičkog književnog kognitivista koji, opravdano nezadovoljan i frustriran rortifikacijom, kuca na vrata Platonove države spreman – napokon – opravdati svoje mjesto, važnost i vrijednost rame uz rame s filozofima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA