Naslov
Münchenski atlas s kartografskim prikazima hrvatskih gradova
(Munich Atlas with Cartographic Representations of Croatian Cities)

Autori
Župljanin, Želimir ; Kljajić, Ivka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
9. savjetovanje Kartografija i geoinformacije uz Svjetski dan GIS-a, Program / Sažetci / Katalozi izložbi / Lapaine, Miljenko - Zagreb : Hrvatsko kartografsko društvo, 2013, 48-48

ISBN
978-953-95815-3-2

Skup
9. savjetovanje Kartografija i geoinformacije

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 20.11.2013. - 22.11.2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
münchenski atlas; utvrde (utvrđeni gradovi); 16. stoljeće; interaktivna karta
(Munich atlas; fortresses (fortified cities); 16th century; interactive map)

Sažetak
U Bavarskoj državnoj knjižnici (Bayerische Staatsbibliothek) u Münchenu čuva se atlas signature Cod. icon. 141 pod naslovom Piante di fortezze d'Italia, d'Ungheria, di Fiandra e di Francia (Planovi utvrda Italije, Ugarske, Flandrije i Francuske). Atlas sadrži 148 tlocrtnih ili perspektivnih prikaza utvrda (utvrđenih gradova), a neki od njih prikazuju i rasporede vojnih jedinica te ilustracije bitaka. Unatoč njegovu bogatom sadržaju, atlas je vrlo malo istražen, stoga je razumljiva potreba za analizom cijelog atlasa s povijesnog aspekta. Ona uključuje rješavanje problema datiranja, autorstva te svrhe postojanja kartografskih prikaza gradova u atlasu. Upravo potonje daje razlog izgradnje tolikog broja utvrđenih gradova sukladno regiji u kojoj se pojedini nalaze. Za potrebe jasnog predočenja svih gradova prikazanih u atlasu izradili smo nekoliko tematskih karata. S druge strane, problem autorstva povezuju četiri renesansna graditelja (Giorgio Pagliaro, Bartolomeo Campi, Jacques van Noyen, Nicolo Angielini), dok je daljnja analiza odredila razdoblje nastajanja atlasa u vremenskom okviru 1560. – 1620. godine. S obzirom da münchenski atlas sadrži prikaze gradova diljem Europe, koji pripadaju današnjem području Italije, Nizozemske, Belgije, Mađarske, Slovačke, Hrvatske, Rumunjske, Ukrajine, Kneževine Monako, Španjolske, Francuske, Slovenije, Njemačke, Malte, Cipra i Grčke, on se može usporediti s drugim srodnim atlasima. Istraživanjem je utvrđeno postojanje šest atlasa srodnih münchenskom atlasu: dva atlasa (signatura Cod. 8607 i Cod. 8609) iz Austrijske nacionalne knjižnice (Österreichische Nationalbibliothek) u Beču, tri (signatura Schr. XXVI, F. 96, Nr. 6, Schr. XXVI, F. 96, Nr. 10 i Schr. XXVI, F. 96, Nr. 11) iz Saskoga državnog arhiva (Sächsisches Hauptstaatsarchiv) u Dresdenu i jedan (signatura Hfk. Bd. XV) iz Glavnoga zemaljskoga arhiva (Generallandesarchiv) u Karlsruheu. Pet od njih involviraju i hrvatske gradove što ukazuje na važnost usporedbe sadržaja tih atlasa s münchenskim atlasom signature Cod. icon. 141 u kojem je prikazano deset hrvatskih gradova. Abecednim redoslijedom to su: Đurđevac (S. Gergen), Koprivnica (Coproiniz), Križevci (Creiz), Lička Jesenica (Teseniza), Petrinja (Petrina), Rijeka (fiumé), Senj (Signa), Sisak (Ziseck), Zagreb (Zagrabria) i Zrinski Topolovac (Toplovazza). Svaki je od njih uključen u interaktivnu kartu izrađenu u povijesnom okviru oko 1600. godine, te današnjem, suvremenom okviru. Korisnik karte tako se može lakše upoznati s tim, gotovo zaboravljenim atlasom, te izgledom i opisom hrvatskih gradova iz doba 16. i 17. stoljeća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija

POVEZANOST RADA