Pregled bibliografske jedinice broj: 666986
Usporedba hrvatskih i slovenskih vikendaških kretanja na hrvatskim otocima: primjer općine Dobrinj
Usporedba hrvatskih i slovenskih vikendaških kretanja na hrvatskim otocima: primjer općine Dobrinj // Migracijske i etničke teme, 29 (2013), 2; 251-276 doi:10.11567/met.29.2.6 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 666986 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usporedba hrvatskih i slovenskih vikendaških kretanja na hrvatskim otocima: primjer općine Dobrinj
(The Comparison between Croatian and Slovenian Second Home Mobilities on Croatian Islands: the Case Study of the Municipality of Dobrinj)
Autori
Opačić, Vuk Tvrtko
Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 29
(2013), 2;
251-276
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
vikendaštvo; međunarodna vikendaška kretanja; rekreacija; općina
(second home use; international second home mobilities; recreation;)
Sažetak
Zbog blizine i prometne dostupnosti slovenski vlasnici stanova za odmor i rekreaciju, najzastupljeniji inozemni vikendaši u Hrvatskoj, tradicionalno su najbrojniji na prostoru Istre i Kvarnera. Njihovom brojnošću među kvarnerskim otocima ponajviše se ističe otok Krk. Glavni cilj ovoga rada jest usporediti prostorne i strukturne karakteristike hrvatskih i slovenskih vikendaških kretanja u receptivnome vikendaškom području. Kao reprezentativni primjer receptivnoga vikendaškog područja na hrvatskim otocima s podjednakom zastupljenošću hrvatskih i slovenskih vikendaša izabrana je općina Dobrinj, jedinica lokalne samouprave na otoku Krku s najvećim brojem vlasnika stanova za odmor i rekreaciju iz Slovenije. Istraživanje metodološki počiva na obradbi relevantne literature kao i statističkoj analizi kvantitativnih podataka popisne statistike i podataka Općine Dobrinj o površini stambenih jedinica za odmor i rekreaciju te mjestu stalnoga prebivališta njihovih vlasnika prema regijama NUTS-3: hrvatskim županijama te slovenskim statističkim regijama. Osim metodom deskriptivne statistike razlike između hrvatskog i slovenskog poduzorka ispitane su hi-kvadrat testom i t-testom. Istraživanjem su se kao vodeća emitivna područja u Hrvatskoj izdvojili Grad Zagreb, Primorsko-goranska županija te Zagrebačka županija, a u Sloveniji Središnja Slovenija i Savinjska regija. Zaključeno je da nema izraženije razlike u preferiranju obalnih naselja, odnosno naselja u unutrašnjosti između hrvatskih i slovenskih vikendaša, da nema značajnije razlike u površini »hrvatskih« i »slovenskih« vikendica, da hrvatski vikendaši u odnosu na slovenske žive u emitivnim naseljima bližim receptivnim naseljima u općini Dobrinj, da su naselja stalnih prebivališta hrvatskih vikendaša u prosjeku veća od naselja stalnih prebivališta slovenskih vikendaša te da je naglašenija dominacija Grada Zagreba i Zagrebačke županije, kao vodećega emitivnog područja u kontingentu hrvatskih vikendaša, nego Središnje Slovenije (s Ljubljanom) kod slovenskih.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-1191306-1373 - Prostor kao resurs turističkog razvoja Hrvatske (Curić, Zoran, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Vuk Tvrtko Opačić
(autor)
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Central and East European Online Library - CEEOL
- International Bibliography of the Social Sciences (IBSS)
- LLBA: Linguistics and Language Behavior Abstracts
- Sociological Abstracts
- Worldwide Political Science Abstracts
- REMISIS – Revue Bibliographique sur les Migrations Internationales
- SocINDEX