Naslov
Arhitektura amfiteatra u Burnumu
(The Architecture of the Amphitheatre in Burnum)

Autori
Glavičić, Miroslav ; Miletić, Željko

Izvornik
Histria antiqua : časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju (1331-4270) 22 (2013); 157-172

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Burnum; amfiteatar; campus; legio XI Claudia pia fidelis; legio IIII Flavia felix
(Burnum; amphitheatre; campus; legio XI Claudia pia fidelis; legio IIII Flavia felix)

Sažetak
Amfiteatar u Burnumu sagrađen je na sjeverozapadnoj periferiji kompleksa vojnog logora. Arheološkim istraživanjima utvrđene su dvije glavne faze gradnje amfiteatra: prva tijekom rane vladavine cara Klaudija (radove izvode vojnici XI. legije) i druga tijekom vladavine cara Vespazijana (radove izvode vojnici IV. legije). Dokumentirana su arhitektonska rješenja koja su usklađena s konfiguracijom terena, tj. za potrebe gradnje amfiteatra adaptirana je prirodna vrtača. Građevina pripada tipu amfiteatara sa četiri ulaza (dva glavna u tjemenu elipse i dva bočna), od kojih su tijekom istraživanja otkriveni južni, istočni i sjeverni s prolazima do arene. Sačuvani konstruktivni elementi pokazuju da su u drugoj građevinskoj fazi prolazi bili svođeni kombinacijom pojasnica od vapnenačkih i sedrenih klinasto oblikovanih blokova. Otkriveni su i parovi stubišta uz svaki prolaz kojima su se gledatelji uspinjali na tribine. Istraženi su segmenti tribina oko prstena arene i sa strana triju prolaza, pritom je ustanovljen način gradnje kamenih klupa. Otkriven je zidani plašt arene, koja je bila nasuta slojem pijeska koji je prekrivao prirodne škrape adaptirane u drenažne kanale. Krševiti prostor sjeverozapadne periferije prije izgradnje amfiteatra i drugih objekata niveliran je i nasut materijalom u kojem je nađena velika množina takozvanog sitnog materijala vojne provenijencije (oprema i naoružanje, ali i predmeti iz svakodnevnog vojničkog života). Stručnom obradom utvrđeno je da svi predmeti pronađeni u tom sloju pripadaju razdoblju prve polovice 1. st. Budući da nalazi kovanica jasno određuju da su rane godine Klaudijeve vladavine terminus post quem tog arhitektonskog projekta, gradnju amfiteatra povezujemo s neuspjelom Skribonijanovom pobunom godine 42., nakon koje dolazi do velikih građevinskih zahvata na cijelom prostoru vojnog logora. Druga faza gradnje amfiteatra točno je određena nalazom Vespazijanova natpisa postavljenog na pročelju južnog ulaza godine 76./77. Južno od amfiteatra uočene su goleme mocire za koje je utvrđeno da zakrivaju arhitektonske ostatke vojnog vježbališta. Građevina ima oblik pačetvorine približnih dimenzija 150 x 150 m, a sastoji se (barem na sjevernoj, istočnoj i zapadnoj strani) od velikih dvorana koje zatvaraju unutrašnje dvorište. Na istočnoj strani otkrivena su monumentalna trodijelna vrata. Istraženom cijelom dužinom vanjskog sjevernog zida građevine u pravilnom ritmu postavljeni su kontrafori. Na temelju dosadašnjih istraživanja pretpostavljaju se dvije građevinske faze: prva iz vremena cara Klaudija potvrđena je materijalom iz sloja nivelacije (identičnim onom pronađenom ispod amfiteatra i na okolnom terenu), a druga iz flavijevskog doba potvrđena je arhitektonskim ostatcima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA