Pregled bibliografske jedinice broj: 665055
Fizičke značajke tla na Medvednici u svjetlu pedogenetske uloge matičnog supstrata i reljefa
Fizičke značajke tla na Medvednici u svjetlu pedogenetske uloge matičnog supstrata i reljefa, 2013., doktorska disertacija, Šumarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 665055 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fizičke značajke tla na Medvednici u svjetlu pedogenetske uloge matičnog supstrata i reljefa
(Physical properties of soil on Medvednica as a reflection of pedogenetic role of parent material and relief)
Autori
Perković, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Šumarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
12.12
Godina
2013
Stranica
170
Mentor
Pernar, Nikola
Ključne riječi
fizičke značajke tla; matični supstrat; reljef; litološka podloga; Medvednica
(physical soil properties; parent material; relief; lithological units; Medvednica)
Sažetak
U doktorskom radu istraživana je povezanost fizičkih značajki tla s matičnim supstratom i reljefom na Medvednici, gori koja je u reljefnom i litološkom smislu izrazito heterogene građe. Postavljene su hipoteze istraživanja da postoje razlike između fizičkih značajki tla razvijenih na različitim matičnim supstratima i u različitim reljefnim uvjetima (nagib padine i položaj na padini). Točke za otvaranje pedoloških profila odabrane su na temelju geoloških, pedoloških i topografskih karata pri čemu se prvenstveno vodilo računa o matičnom supstratu. Na temelju geološke karte određeno je 6 litoloških cjelina: metamorfne stijene, magmatske stijene, pješčenjaci, lapori, dolomitizirani vapnenci i lako trošivi vapnenci. Profili su raspoređeni po padinama u nizovima s 2-3 profila. Terenska pedološka istraživanja obavljena su u razdoblju od 2008. do 2011 godine. Ukupno su otvorena 94 profila od kojih je formirano 37 nizova. Laboratorijskim analizama na sitnici tla za dva sloja tla: površinski (humusnoakumulativni) i dublji mineralni horizont (u pravilu B, odnosno E+B) određeni su sljedeći parametri: granulometrijski sastav tla, postojanost strukturnih mikroagregata, boja tla, mineralni sastav, dok se terenska obrada podataka odnosila na dubinu i skeletnost profila. Prikupljeni su podaci obrađeni statističkim metodama u programskom paketu Statistica 7.1. Hipoteza da matični supstrat utječe na fizičke značajke tla potvrđena je. Općenito se može reći da je dominantna teksturna oznaka tla na istraživanim litološkim cjelinama praškasta ilovača, dok je praškasto glinasta ilovača utvrđena na lako trošivim vapnencima. Iz analize granulometrijskog sastava tla utvrđeno je da profili razvijeni na silikatnim litološkim podlogama imaju prosječno veći udjel pijeska od profila razvijenih na karbonatnim stijenama, dok je udjel praha obrnut. Udjel gline povrh lako trošivih vapnenaca bio je satistički veći od udjela u tlu povrh ostalih litoloških cjelina. Prema utjecaju na udjel skeleta izdvojile su se tri skupine matičnih supstrata: magmatske stijene s najvećim udjelom skeleta, lako trošivi vapnenci i lapori bez skeleta, dok se ostale litološke cjeline po udjelu skeleta u tlu nalaze između prije navedenih. Dubine tla istraživanih litoloških cjelina međusobno su se signifikantno razlikovale što se pripisuje razlikama u trošenju stijena. Najveće dubine profila utvrđene su na laporovitim stijenama, a najmanje na dolomitiziranim vapnencima. U odnosu na navedene, na ostalim litološkim cjelinama dubina tla izrazito je varijabilne prirode. Zanimljivo je da postojanost mikroagregata tla nije pokazala razlike s obzirom na utjecaj pojedinih litoloških cjelina. Boja tla istraživanih litoloških cjelina međusobno se nisu razlikovale u površinsko mineralnom horizontu, dok se u mineralnom horizontu izdvaja litološka cjelina povrh dolomitiziranih vapnenaca s tamnijom nijansom u odnosu na ostale litološke cjeline. Mineralnom semikvantitativnom analizom tla izdvojene su dvije grupe litoloških cjelina: tlo povrh metamorfnih i magmatskih stijena s manjim udjelom kvarca i većim udjelom klorita i feldsplata u odnosu na tlo povrh ostalih litoloških cjelina, dok prema udjelu muskovita i ilita nije bilo razlika. Reljef nije značajnije utjecao na promatrane fizičke značajke tla. Jedino su prema položaju na padini utvrđene veće dubine profila u pridanku padine, dok za ostale fizičke značajke nisu utvrđene statistički značajne razlike. Najmanje razlike utjecaja stupnja nagiba terena na fizička svojstva tla utvrđene su u zoni metamorfnih stijena, što se pripisuje heterogenosti ovog litološkog kompleksa.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
068-0682041-2782 - Elementi u tragovima u tlu šumskih ekosustava Medvednice (Pernar, Nikola, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije