Naslov
Geološke karte u R. Hrvatskoj: jučer, danas, sutra
(Geological Maps: Yesterday, Today, Tomorrow)

Autori
Halamić, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
9. Savjetovanje Kartografija i geoinformacije / Lapaine, Miljenko - Zadar : Hrvatsko kartografsko društvo, 2013, 24-25

ISBN
978-953-95815-3-2

Skup
9. Savjetovanje Kartografija i Geoinformacije

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 20.11.2013. - 22.11.2013

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
geološke karte; geološko kartiranje; Hrvatska
(geological maps; geological mapping; Croatia)

Sažetak
U ljudskoj povijesti geološke karte su uvijek bile, a i danas jesu, od velike važnosti za gospodarstvo neke dinastije, nekog carstva, kraljevstva ili države. Tako se prvom poznatom geološkom kartom smatra Turinski papirus koji je otkriven u sarkofagu faraona Setija I (13. stoljeće pr.n.e.), a na kojem su bili prikazani sinajski rudnici zlata. Period antike i srednjeg vijeka karakteriziraju „geološke“ karte na kojima su se pretežito bilježile pojave raznih minerala i ruda. Razvojem društva i sve većom potražnjom za mineralnim sirovinama i pitkom vodom rasla je i potreba za izradom sve preciznijih geoloških karata što je rezultiralo detaljnijim geološkim kartiranjem perspektivnih područja za pronalaženje, ruda, građevnog kamena i mineralnih sirovina uopće. Izrada geoloških karata te razvoj geološkog kartiranja doživjeli su nagli razvoj tijekom industrijske revolucije u 18., a posebice u 19. stoljeću, a što bila posljedica sve veće potrebe za energetskim i neenergetskim mineralnim sirovinama neophodnim za industrijski razvoj. U to vrijeme većina industrijski razvijenih zemalja Europe i sjeverne Amerike pokrenule su velike nacionalne projekte geološkog kartiranja cjelokupnog teritorija svojih država. Hrvatska je u to vrijeme bila u sastavu Austro-ugarske monarhije tako da je prva cjelokupna geološka karta naše domovine zgotovljena u oviru te države u drugoj polovici 19. stoljeća, a čiji autor je bio Franz Hauer. Međutim, i prije, tijekom prve polovice 18. stoljeća izrađivale su se geološke karte pojedinih regimenata za vojne potrebe. Područje današnje R. Hrvatske je krajem 19. stoljeća s administrativnog stanovišta gledano bilo podijeljeno na sjeverni dio, koji je bio u nadležnosti mađarskog geološkog zavoda i južni dio, kojeg su kartirali austrijski geolozi. Krajem 19. stoljeća u Zagrebu su počeli djelovati i hrvatski geolozi na čelu s dr. Dragutinom Gorjanovićem Krambergerom. On se je, unatoč nadležnosti budimpeštanskog i bečkog geološkog zavoda, uspio izboriti za nastavak kartiranja područja Hrvatske. On je i autor prvih geoloških karata listova u mjerilu 1:75.000 Krapina&Zlatar, Zagreb, Rogatec&Kozje i Ptuj&Vinica. Od izuzetne važnosti za hrvatsku geološku kartografiju bilo je osnivanje Geologijskog povjerenstva za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju 1909. godine, preteče današnjeg Hrvatskog geološkog instituta, kojem je utemeljitelj također bio dr. Dragutin Gorjanović Kramberger. Do početka II. svjetskog rata je u organizaciji te institucije, koja je u međuvremenu promijenila ime u Geološki zavod, iskartiran velik dio teritorija sjeverne Hrvatske u mjerilu 1:75.000. Na nivou bivše Jugoslavije, 1957. godine, pokrenut je nacionalni projekt izrade Osnovne geološke karte čitavog državnog teritorija, mjerila 1:100.000, u organizaciji Saveznog geološkog zavoda u Beogradu, a koji je bio financiran od strane Savezne skupštine. Organizaciju i izvođenje geološkog kartiranja i izradu geoloških karata po pojedinim bivšim republikama organizirali su republički geološki zavodi. Projekt je službeno završen 1989. godine i to je jedan od najopsežnijih i u potpunosti završenih znanstvenoistraživačkih projekata, ne samo u bivšoj Jugoslaviji, nego i na području današnje R.Hrvatske. Današnji nacionalni projekt R. Hrvatske pod nazivom „Program geoloških karata R. Hrvatske“ izvodi Hrvatski geološki institut. Taj projekt obuhvaća šest geoloških karata i to su: Osnovna geološka karta R. Hrvatske mjerila 1:50.000, Osnovna hidrogeološka karta R. Hrvatske, Osnovna inženjerskogeološka karta R. Hrvatske, Osnovna geokemijska karta R. Hrvatske, Karta mineralnih i energetskih sirovina i Geološka karta jadranskog podmorja. Sve te karte izrađuju se najnovijim metodologijama i u GIS formatima. Osim geoloških karata, u sklopu tog projekta izrađuju se i pripadajuće baze podataka koje čine jedinstven Geološki informacijski sustav (GEOLIS). U taj sustav biti će ugrađeni i svi prikupljeni podatci sadašnjih i prethodnih istraživanja. On predviđa i uključivanje geoloških podataka i informacija dubokih bušotina i seizmičkih podataka. Budući razvoj izrade geoloških karata kreće se u smjeru izrade površinskih i podpovršinskih 2D i 3D geoloških modela teritorija R. Hrvatske u svrhu što detaljnijeg prikaza geološke građe za potrebe gospodarstva te za zaštitu okoliša i čovjekovog zdravlja, a što je u skladu s raznovrsnim EU direktivama glede održivog gospodarenja mineralnim resursima i zaštite okoliša.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA