Pregled bibliografske jedinice broj: 664677
Motivacija za doškolavanje učitelja razredne nastave
Motivacija za doškolavanje učitelja razredne nastave // Obrazovanje odraslih : časopis za obrazovanje odraslih i kulturu, 1-4 (1999), 1-10 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 664677 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Motivacija za doškolavanje učitelja razredne nastave
(Motivation for Additional Education of the Form Teachers)
Autori
Matijević, Milan ; Rijavec, Majda
Izvornik
Obrazovanje odraslih : časopis za obrazovanje odraslih i kulturu (1331-7253) 1-4
(1999);
1-10
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
doškolovanje; motivacija; učitelji razredne nastave
(additional education; motivation; eachers)
Sažetak
Autori su ispitivali tko i zašto studira na studiju za doškolavanje učitelja razredne nastave (N=484). Ovi su se učitelji uključili na dopunski studij koji organizira Učiteljska Akademija Sveučilišta u Zagrebu za učitelje koji žele povećati svoju školsku spremu. Za ispitivanje je konstruiran upitnik u osnovi kojega je Likertova ljestvica sa 20 stavaka. Ispitano je 80% upisanih studenata u Bjelovaru, Zagrebu i Krapini. Faktorskom analizom (metoda glavnih komponenti sa varimax rotacijom) dobivena su tri faktora koji objašnjavaju 25, 54% ukupne varijance. To su: Učenje i nove spoznaje, Napredovanje u poslu i prednosti visoke stručne spreme. Naknadno testiranje razlika između aritmetičkih sredina Tukeyevim HSD testom pokazalo je da su učitelji na studiju u Krapini najviše motivirani učenjem i novim spoznajama, dok su učitelji u Bjelovaru i Zagrebu manje time motivirani i između njih ne postoji statistički značajna razlika. Napredovanjem u poslu najviše su motivirani učitelji iz Krapine, zatim učitelji iz Bjelovara a najmanje učitelji iz Zagreba, Na skali Prednosti VSS-a nema razlike među ovim trima skupinama učitelja. Naknadno testiranje razlika između aritmetičkih sredina Tukeyevim HSD testom pokazalo je da su straiji učitelji u dobi iznad 36 godina značajno više motivirani učenjem i novim spoznajama od najmlađih učitelja do 29 godina. Također mlađi učitelji u dobi do 29 godina više su motivirani prednostima VSS-a od učitelja srednje dobne skupine. Na skali napredovanja na poslu nije bilo značajnih razlika među različitim dobnim skupinama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Učiteljski fakultet, Zagreb