Naslov
Umjetničke veze između Ivana Meštrovića i Ante Katunarića
(Artistic Ties between Ivan Meštrović and Ante Katunarić)

Autori
Prančević, Dalibor

Izvornik
Anali Galerije Antuna Augustinčića (0352-1826) 1 (2011); 3-31

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, izvorni znanstveni rad, znanstveni

Ključne riječi
Ivan Meštrović; Ante Katunarić; portret; fotografija; Split; 20. stoljeće
(Ivan Meštrović; Ante Katunarić; portrait; photography; Split; 20th century)

Sažetak
Predstavljanje umjetničkih veza između Ivana Meštrovića i Ante Katunarića može poslužiti kao primjer eksplanacije diseminacije suvremenih kiparskih morfologija što se javljaju u europskim kulturnim središtima u prostoru grada Splita, tijekom prvih desetljeća dvadesetog stoljeća. Oblikujući Katunarićev portret (1904.) i portret njegove obitelji (1906.), odnosno koristeći njegov lik kao model za svoje skulpture, Ivan Meštrović je uspješno promovirao svoje kiparske modalitete u Splitu. Oblikujući portret obitelji svog prijatelja Ivan Meštrović stvara skulpturu koja će se pozicionirati među nekoliko ponajboljih primjera rodenizma u hrvatskoj umjetnosti. Utjecaj Augustea Rodina na djelu Obitelj Katunarić ne očituje se samo u vibrantnom tretmanu epiderme skulpture već i u načinu na koji umjetnik spaja različite planove u homogenu kompozicijsku masu. Važno je istaći kako obiteljski portret Katunarićevih nije bilo djelo namijenjeno isključivo uresu njihovog građanskog salona već je umjetnina bila izlagana u vremenu neposredno nakon što je oblikovana. Dostatno je primjerice navesti Meštrovićevu samostalnu izložbu u Splitu 1906. ili venecijanski Biennale 1907. godine. S druge strane Ante Katunarić, čovjek univerzalnog i znatiželjnog duha, ostavio je niz fotografija kojima bilježi razne gradske vedute i događaje. Na nekim je fotografijama dokumentirao Spomenik Luki Botiću, prvi javni spomenik Ivana Meštrovića, kao i neka ranija kiparova djela. Međutim, fotografirao je i samog Meštrovića tijekom njegova boravka u zavičajnim Otavicama vješto, potom, migrirajući kompoziciju s fotografije u medij bakropisa. Međutim, u ostavštini Ante Katunarića sačuvane su i fotografije na kojima je moguće pratiti inventar ambijenata u kojima je umjetnik boravio i radio. Na nekima od njih, osobito na fotografiji umjetnikovog atelijera evidentira se i nekolicina djela Ivana Meštrovića, što je osobito važno za naznačenu temu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA