Naslov
Sudska praksa (1. Utjecaj pravnog shvaćanja Kaznenog odjela VSRH o visini neodređenih vrijednosti na ocjenu koji je zakon blaži. Faktični organ kao odgovorna osoba, 2. Sitna krađa po starom i novom zakonu, 3. Načela konkretnosti i alternativiteta u primjeni blažeg zakona, 4. Uskraćivanje sredstava proračunima i fondovima prema novom Kaznenom zakonu, 5. Nasilničko ponašanje u obitelji prema novom Kaznenom zakonu)
(Judicial practice (1. The effect of legal opinion of the Criminal department of Supreme Court of the Republic of Croatia on undetermined values to assess which law is more lenient. Factual organ as a liable person, 2. Small theft according to old and new law, 3. Principles of specificity and alternativity and the application of the more lenient law, 4. Withholding of resources to budgets and funds according to the new Criminal Code, 5. Violent behaviour in family according to the new Criminal Code))

Autori
Novoselec, Petar

Izvornik
Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (1330-6286) 20 (2013), 1; 267-277

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, sudska praksa, stručni

Ključne riječi
neodređene vrijednosti; blaži zakon; proračun
(undetermined values; more lenient law; budget)

Sažetak
U radu autor tumači nekoliko presuda iz domaće sudske prakse, baveći se posebno pravnim kontinuitetom između pojedinih kaznenih djela, pitanjem koje se pojavilo uslijed obuhvatne reforme hrvatskog materijalnog kaznenog prava iz 2011. godine. Utvrđuje da je kod kaznenih djela s neodređenim vrijednostima KZ/11 blaži kada su visine tih vrijednosti određene pravnim shvaćanjem Kaznenog odjela VSRH od 27. prosinca 2012. povoljnije za počinitelja. Glede sitne krađe, vrijedi da kada je vrijednost ukradene stvari manja od 2.000 kuna, a veća od 1.000 kuna, kazneno djelo krađe iz čl. 216. st. 1. KZ/97 treba nakon donošenja pravnog shvaćanja Kaznenog odjela VSRH od 27. prosinca 2012. pravno označiti kao kazneno djelo sitne krađe iz čl. 228. st. 2. KZ/11. Nadalje, zlouporaba javnih ovlasti odgovorne osobe kojom je ostvarena znatna imovinska korist za pravnu osobu, počinjena prije stupanja na snagu KZ/11, ima se pravno označiti kao kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 291. st. 2. KZ/11 ako su ispunjene pretpostavke za izricanje djelomične uvjetne osude. Što se tiče uskraćivanja sredstava proračunima i fondovima koje je predstavljalo kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz čl. 292. st. 1. al. 4. KZ/97 nije kazneno djelo prema KZ/11 kada se sastoji u nepodmirenju uredno utvrđene obveze. Naposljetku, autor konstatira da ne postoji pravni kontinuitet između nasilničkog ponašanja u obitelji iz čl. 215.a KZ/97 i prijetnje iz čl. 139. KZ/11 ako u činjeničnom opisu djela nije navedeno da je okrivljenik postupao s namjerom da drugoga ustraši ili uznemiri.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA